Saborska zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš organizirala je konferenciju za novinare u Hrvatskom saboru na kojoj je istaknula da sada imamo već ozbiljnu epidemiju hripavca te je zapitala ministra Beroša i HZJZ zašto nisu na vrijeme kupili booster dozu za docjepljivanje, umjesto što se masovno naručuju testovi za hripavac.
“Mi u Hrvatskoj imamo najviše oboljelih od hripavca u posljednjih 40 godina. I sad, naravno, stručnjaci koji o tome imaju nešto reći cijelo vrijeme ukazuju da takav broj slučajeva nismo imali od 1980. godine. Kažu da je mala procijepljenost i to su sve činjenice. Ali onda kad uđete u dubinu stvari, onda zapravo ostanete duboko zaprepašteni. Dakle, ta lakoća kojom i resorni ministar, a i iz HZJZ-a optužuje roditelje da nisu procijepili djecu zaprepaštava”, kazala je Mrak Taritaš uvodno.
U nastavku je pričala o tome da se djeca cijepe protiv hripavca u najmlađoj životnoj dobi te da cjepivo protiv hripavca nakon pete godine života prestaje djelovati, a nakon desete godine života uopće ne štiti. Također, kazala je da 19 zemalja Europske unije cijepi djecu od 11. do 15. godine booster dozom i na taj način preveniraju zarazu.
Međutim, zastupnica je potom u obraćanju izrekla neke netočne informacije.
“Mi se na to nismo odlučili. Mi danas cijepimo djecu, cijepimo dvovalentnim cjepivom, samo da uvedemo trovalentno cjepivo, cjepivo koje postoji, cjepivo koje je na tržištu, cjepivo kojim se može cijepiti”, govori Mrak Taritaš.
Kakvim se cjepivom protiv hripavca cijepi u Hrvatskoj?
Hrvatska, naime, djecu protiv hripavca ne cijepi dvovalentnim cjepivom, kao što ističe Mrak Taritaš. Specijalistica epidemiologije i voditeljica Odjela za nadzor nad cijepljenjem Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije Milka Brzović još je u listopadu za Faktograf kazala da se djecu od 1959. godine cijepi kombiniranim trovalentnim DTP cjepivom. Od 2015. godine u prevenciji hripavca pak koristi se šesterovalentno cjepivo.
“U Hrvatskoj se do 2007. godine koristilo vlastito DTwP cjepivo, a od 2008. godine se prešlo na kombinirano peterovalentno cjepivo, DTaP-IPV-Hib, zato što se 2002. uvelo i cijepljenje protiv invazivnih bolesti koje uzrokuje bakterija Haemophilus inf.tip b, a također i mrtvo (IPV) cjepivo protiv dječje paralize. “Budući da su u Hrvatsku iz Europe i svijeta stigla kombinirana cjepiva, od 2008. godine smo počeli primjenjivati peterovalentno, a od 2015. godine šesterovalentno cjepivo jer smo počeli cijepiti i novorođenčad/dojenčad protiv hepatitisa B”, objasnila je liječnica.
Mrak Taritaš je dalje kazala da roditelji ne mogu cijepiti djecu boosterom, ali ni ta izjava zastupnice ne stoji.
“Ovaj put krivimo roditelje koji ne žele cijepiti djecu, ali roditelji koje žele cijepiti djecu ne mogu cijepiti djecu jer te booster doze kod nas nema. Opet se pokazala nepripremljenost. Ta lakoća kojom se odnosimo prema tome zaprepaštava. Ja sam nedavno bila na jednom okruglom stolu na kojem su govorili o potrebi edukacije djece i roditelja o potrebi cijepljenja i onda je gospođa jedna rekla ‘znate, cijepiti je obaveza kao kad perete zube’. Da, ali ako imate s čim, a u Hrvatskoj nemate s čim. Moram reći da imaju već i zemlje koje su trudnice odlučile cijepiti protiv hripavca jer na taj način mogu novorođenče zapravo zaštiti”, istaknula je.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je na upit Faktografa potvrdio da postoji cjepivo za odrasle, kao i da se djeca od 11 do 15 godina mogu cijepiti, ali ovisno o njihovim prethodnim cijepljenjima.
“Odraslima se daje cjepivo protiv hripavca (kombinirano cjepivo protiv difterije, tetanusa i hripavca, jer samo cjepivo protiv hripavca ne postoji) sa smanjenim sadržajem antigena. Standardna dječja formulacija ima veću količinu antigena nego formulacija za odrasle. Odraslima se neovisno o tome jesu li cijepljeni u djetinjstvu ili ne, daje samo jedna doza, ako su zdravi. Samo posebnim kategorijama stanovništva, primjerice osobama koje su transplantirale matične stanice, daju se tri doze”, objašnjavaju iz HZJZ-a.
U novoj preporuci za cijepljenje spominju se i trudnice
Ističu i da je prema Programu 2, cijepljenje protiv hripavca za odrasle preporučljivo već desetak godina osobama koje su transplantirale krvotvorne matične stanice i zdravstvenim radnicima koji rade na novorođenačkim i dojenačkim odjelima.
“Pojavom epidemije ove godine, preporuka za cijepljenje proširena je na trudnice, članove kućanstva koji u kućanstvu imaju dojenče koje nije primilo tri doze cjepiva prema Programu cijepljenja, bliskim kontaktima oboljelog te članovima kolektiva u kojem se jave dva povezana slučaja bolesti”, napominju iz HZJZ-a.
Pitali smo HZJZ i mogu li roditelji djece od 11 do 15 godina koja nisu u skupini preporučenoj za cijepljenje cijepiti djecu dodatnom dozom cjepiva.
“Potrebno je vidjeti iz medicinske dokumentacije koliko doza kombiniranog cjepiva je dijete do sada primilo te kada je primljena zadnja doza. Dakle, sve ovisi od slučaja do slučaja”, ističu.
Dakle, suprotno onome što zastupnica Mrak Taritaš tvrdi, postoji cjepivo kojim se mogu cijepiti starija djeca i odrasli. I djeca koja nisu u preporučenoj skupini mogu primiti dodatnu dozu cjepiva, ali to ovisi i o prethodnim cijepljenjima. Zastupnica ne navodi i da je cijepljenje trudnica protiv hripavca zbog pojave epidemije preporučeno i u Hrvatskoj kako bi se zaštitilo novorođenče.
Treba spomenuti i da je Hrvatski zavod za javno zdravstvo potvrdio kako nestašice cjepiva protiv hripavca odnosno kombiniranog cjepiva protiv difterije, tetanusa i hripavca, trenutno nema.
A što je zapravo hripavac?
Hripavac (pertussis, magareći kašalj, kukurikavac) je klinički i javnozdravstveno važna, akutna, visoko zarazna infekcija dišnog sustava, a karakteriziraju je napadi kašlja koji obično završavaju dugotrajnim, hripavim, kreštavim udahom. Uzročnik hripavca je bakterija Bordetella pertussis.
Nakon ulaska u dišni sustav novog domaćina, bakterije se brzo razmnožavaju i počinju stvarati toksine (pertusisni toksin PT) i druge biološki aktivne tvari. Jedna od najvažnijih posljedica infekcije je oštećenje i poremećaj funkcije respiratornog epitela s posljedičnim stvaranjem gustog i žilavog sekreta i nemogućnošću njegova normalnog izbacivanja, piše Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije na svojim stranicama.
