“Uredništvo The Independenta: Na lijevoj strani su zemlje svijeta koje podržavaju trenutni prekid vatre u Pojasu Gaze, na desnoj su one koje su protiv toga. Svo zlo svijeta“, navodi se u statusu (arhiviran ovdje) kojega je na društvenoj mreži Facebook podijelio privatni korisnik.
Snimku zaslona statusa u pitanju donosimo niže.
Na fotografiji koja se dijeli nalazi se naslovnica britanskog The Independenta na engleskom jeziku na kojoj piše “Bliski istok: Tko podržava momentalni prekid vatre?”, dok su ispod naslova dva polja sa zastavama zemalja. U lijevom polju su zastave 189 zemalja svijeta iznad kojih je ispisano ‘Da’, dok su u desnom polju ispod riječi ‘Ne’ prikazane zastave Izraela, UK-a i SAD-a.
Međutim, naslovnica britanskog The Independenta koja se ove, 2023. godine, opet dijeli društvenim mrežama kako na hrvatskom, tako i engleskom jeziku (Facebook, X, Instagram), je zapravo iz 2006. godine i ne referira se na aktualni sukob Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze.
Naslovnica se odnosi na sukob Izraela i Hezbollaha 2006.
O ovoj temi već su pisale kolege s fact-checkerskih portala Raskrinkavanje, Reuters, USA Today. Oni donose pojašnjenje, tj. dodatni kontekst naslovnice The Independenta stare 17 godina. Arhivirana verzija naslovnice u pitanju može se pronaći na ovoj poveznici.
Kako prenosi Raskrinkavanje, ilustrativni prikaz zemalja koje su bile ‘za’ i ‘protiv’ prestanka sukoba na Bliskom istoku ne odnosi se na trenutne, kao ni na prethodne sukobe Izraela i Palestine, već na oružani sukob Izraela i libanonskog Hezbollaha u ljeto 2006. godine.
Navedeni sukob započeo je 12. srpnja 2006. godine. U sukobu je došlo je do velikih razaranja u Libanonu, ali i u Izraelu, što je dovelo do raseljavanja više od 1.200.000 civila s obje strane granice. Sukob je završen nakon 34 dana, kada je 14. kolovoza 2006. stupio na snagu prekid vatre. Iako su obje strane (Izrael i Hezbollah) objavile svoju pobjedu, najviše je izgubio Libanon, koji je pretrpio teška razaranja i velike ljudske i materijalne gubitke (Pomorska blokada tijekom izraelsko-libanonskog sukoba 2006.).
Za vrijeme navedenog sukoba, izraelske vlasti, ali i tadašnji američki predsjednik George Bush te britanski premijer Tony Blair, kritizirani su zbog odbijanja da podrže pozive na momentalni prekid vatre koji su tad upućivani (1, 2). O tadašnjoj situaciji na Bliskom istoku, uključujući i stavove bivših čelnika SAD-a i UK-a o prekidu vatre u Libanonu, izvještavali su i mediji s naših prostora (1, 2, 3, 4).
Dvije rezolucije UN-a o aktualnom izraelsko-palestinskom sukobu
Podsjetimo, ove godine sve je započelo u listopadu s Hamasovim napadom na Izrael (DW), nakon čega je uslijedila brutalna odmazda Izraela. Međunarodna zajednica već mjesecima upozorava na humanitarnu katastrofu u Pojasu Gaze, a sredinom prosinca ove godine Opća skupština UN-a usvojila je neobvezujuću rezoluciju za trenutni humanitarni prekid vatre u Gazi (Al Jazeera Balkans). ‘Za’ tu rezoluciju glasale su 153 države članice, 10 ih je bilo protiv, dok su 23 bilo suzdržane. U UN-u je Hrvatska glasala ‘za’. Protiv te rezolucije bio je Izrael, SAD i još osam država, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo bilo suzdržano.
Krajem listopada se glasalo o rezoluciji “Zaštita civila i pridržavanje pravnih te humanitarnih obveza” koju je predložio Jordan, a kojom se tražio prekid izraelskih napada na Pojas Gaze radi dopreme humanitarne pomoći. Hrvatska je tada, uz 13 drugih država, bila protiv. I tada su protiv rezolucije glasali Izrael i SAD, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo bilo suzdržano.
Zaključno, naslovnica britanskog The Independenta koja prikazuje ilustraciju podrške svjetskih zemalja prekidu vatre na Bliskom istoku nije povezana s trenutnim ratom u Pojasu Gaze, zbog čega ocjenjujemo da statusu nedostaje kontekst.
