Razotkriveno

Snimka ne prikazuje proizvodnju “umjetne riže od plastike”

Video koji kruži društvenim mrežama prikazuje proces obogaćivanja riže dodatnim nutrijentima, ne plastikom.
Ilustracija: Pixabay

Novosti u proizvodnji hrane, kao i ideje da se neki tipovi tradicionalnih namirnica zamijene održivijom ili isplativijom alternativom, već neko vrijeme bude sumnjičavost građana, a time postaju i inspiracija širiteljima dezinformacija. Društvenim mrežama trenutno se širi video koji navodno prikazuje proizvodnju plastične riže.

“Umjetna riža od plastike”, stoji kao opis videa koji je korisnik Facebooka objavio 23. prosinca 2023. godine (status arhiviran ovdje, a video ovdje)
Screenshot/Facebook

Video od 41 sekundu prikazuje tvornički pogon u kojemu od bijele smjese, između ostalog, nastaju zrna riže. Emotikoni koje autor posta koristi sugeriraju namjeru upozoravanja drugih korisnika na štetnost spomenute namirnice. Međutim, postu nedostaju osnovne informacije: gdje se pogon nalazi, kada je video snimljen i tko ga je snimio. U gornjem lijevom kutu videa vidljiv je vodeni žig s natpisom SunPring. Upravo nas taj logo vodi prema obrazloženju zašto je sadržaj posta netočan.

Radi se o obogaćivanju riže

SunPring Extrusion je kineska tvrtka koja proizvodi strojeve za preradu hrane. “SunPring Extrusion vrlo je popularan zbog svojih ekstrudera za hranu. SunPring Food ekstruderi se koriste u preradi hrane. Općenito, ekstruderi za hranu koriste se u procesu miješanja sastojaka hrane. Ovi se strojevi također mogu koristiti za rezanje hrane na određenu veličinu. Ekstruderi za hranu pomogli su gospodarstvenicima da dobiju željeni oblik i okus svojih prehrambenih proizvoda”, stoji na internetskoj stranci kompanije.

Video koji se dijeli preko Facebooka skraćena je verzija onog koji je SunPring Extrusion objavio na YouTubeu 13. kolovoza 2021. godine pod naslovom “Ekstruder umjetne riže, stroj za proizvodnju prehrambene riže, FRK stroj za obogaćenu rižu”. Na stranicama kompanije objašnjeno je što je zapravo umjetna riža: “Umjetna riža, poznata kao nutritivna riža, vrsta je zamjene za rižu koju proizvodi ekstruder. Kao hrana koja nije riža, ali izgleda poput riže, umjetna riža ima sljedeću primarnu prednost: nutritivno je bogata. Tijekom procesa proizvodnje, proizvođač hrane može dodati kukuruz, proso, pšenicu, zob, soju, škrobne vitamine, hranjive tvari (kalcij, cink, željezo, itd.) u umjetnu rižu. Obično je hranjiva vrijednost umjetne riže 5-10 puta veća od obične riže”.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

S obzirom na to da se isječak promotivnog videa SunPring Extrusiona ranije širio na drugim jezicima i platformama (1, 2), također s navodima o “plastičnoj riži”, AFP-ov servis za provjeru činjenica zatražio je kinesku kompaniju za dodatna pojašnjenja.

Glasnogovornik tvrtke SunPring Extrusion rekao je za AFP da je tvrdnja koja prati njihov video na društvenim medijima lažna. Rekao je kako video prikazuje “ekstruder za hranu s dva vijka”, a stroj je prikazan kako pravi obogaćenu — a ne plastičnu — rižu koristeći izlomljeno rižino brašno kao sirovinu.

Screenshot/YouTube

Zašto proizvođači obogaćuju rižu?

Riža se uzgaja u mnogim dijelovima svijeta jer raste u različitim klimatskim uvjetima. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), industrijsko obogaćivanje riže vitaminima i mineralima prakticira se već dugi niz godina u nekoliko zemalja diljem svijeta, uglavnom u onima gdje je riža glavna namirnica.

Nedostaci mikronutrijenata od značaja za javno zdravlje rašireni su u većini zemalja koje konzumiraju velike količine riže; stoga obogaćivanje riže ima potencijal pomoći ranjivim populacijama koje trenutno nisu obuhvaćene programima obogaćivanja pšeničnog ili kukuruznog brašna. Međutim, proizvodnja riže često se obavlja u zemlji ili na lokalnoj razini, što bi moglo otežati dopiranje do svih potrebitih s programima masovne obogaćivanja”, piše WHO.

Također, WHO pojašnjava da se riža može obogatiti dodavanjem praha mikronutrijenata u rižu koji prianja na zrna ili prskanjem površine običnih zrna riže u nekoliko slojeva mješavinom vitamina i minerala kako bi se stvorio zaštitni sloj. Uz to, riža se može ekstrudirati i oblikovati u djelomično kuhane strukture nalik zrnu, koje se zatim mogu pomiješati s pravom rižom. 

Mitovi o plastičnoj riži već neko vrijeme kruže internetom

Bojazan o štetnim i nedozvoljenim tvarima u hrani koja se nalazi u supermarketima, a zatim i na našim tanjurima, nije neopravdana. Znanstvenici i ekolozi, kao i sve više potrošača, postaju svjesni opasnosti plastike u hrani. Onečišćenje plastikom jedno je od naslijeđa našeg modernog načina života, ali sada je toliko rašireno da čak pronalazi put do voća i povrća kako rastu, piše BBC.

Mikroplastika se nalazi u morima, mogu ju progutati morske životinje te ona tako ulazi u prehrambeni lanac i dospijeva u hranu ljudi. Pronađena je u hrani, piću, uključujući pivo, med ili vodu iz slavine, stoji na internetskim stranicama Europskog parlamenta. “Iako se još ne zna točno kakve su posljedice za zdravlje ljudi, plastika često sadrži dodatke kao što su stabilizatori i spojevi otporni na plamen te ostale potencijalno toksične kemijske spojeve koji mogu biti štetni za životinje i ljude”, piše EU.

Dok je problem mikroplastike u okolišu, hrani i živim organizmima prisutan, dokazan i stvaran, namjerno ubacivanje u plastike u hranu nema uporište u dokazima.

Upozorenja o navodnoj plastičnoj riži stara su preko jednog desetljeća. “Od početka 2011. godine, na društvenim mrežama širile su se glasine da se plastična riža proizvodi u Kini, da se izvozi i da ju konzumiraju ljudi u drugim zemljama, nesvjesni da riža koju jedu zapravo uopće nije hrana”, pisao je 2016. godine Snopes, portal za provjeru činjenica na engleskom jeziku. Višegodišnje glasine o plastičnoj riži nose sva obilježja standardne panike o “hrani iz Kine”, nastavlja Snopes.

Prema pisanju tog medija, često se identične tvrdnje ponavljaju iz godine u godinu, no bez dokaza. Nerijetko se širitelji netočnih informacija pozivaju na neimenovanog “zaposlenika kineskog restorana” koji pak upozorava da je konzumiranje navodnog proizvoda slično jedenju plastične vrećice i tvrdi da je motiv lažiranja hrane financijski (bez pružanja ikakvih dokaza da je jeftinije napraviti plastičnu rižu nego uzgoj prave riže). “Još jedan znak panike oko krivotvorene hrane iz Kine je postojanje više videozapisa koji navodno prikazuju sumnjivu proizvodnju lažne riže u tvornicama”, piše Snopes.

Među takvim videima je i onaj s početka teksta. On pokazuje proces obogaćivanja riže uz pomoć strojeva, a ne proizvodnju plastične riže.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.