„Prema ovim preliminarnim podacima vidimo daljnji trend usporavanja inflacije. (…) Također, jedan zanimljiv podatak, ako pogledamo zemlje Europske unije unutar eurozone, devet zemalja ima pad stope inflacije. Među tih devet zemalja je također Republika Hrvatska“, kazao je Damir Habijan, ministar gospodarstva i održivog razvoja komentirajući prve procjene Državnog zavoda za statistiku o inflaciji u prosincu 2023. godine.
Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena usporila je u prosincu 2023. godine na 4,5 posto na godišnjoj razini, pokazuje prva procjena DZS-a.
Inflacija na razini cijele 2023. godine iznosila je osam posto.
Na mjesečnoj razini, u prosincu prošle godine u odnosu na studeni, inflacija je bila niža za 0,5 posto.
Prosinačka stopa inflacije od 4,5 posto najniža je stopa inflacije od listopada 2021. godine kada je iznosila 3,8 posto.
Najveća inflacija u segmentu hrane
Cijene hrane, pića i duhana, kao i usluga, i dalje su najzaslužnije za inflaciju. Naime, promatrano prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan, kao i segment usluga iznosila je po 6,3 posto. Za industrijske neprehrambene proizvode bez energije ta je stopa iznosila 3,9 posto, dok je kod energije zabilježen pad za 0,6 posto.
Istodobno, prema prvoj procjeni, na mjesečnoj razini u komponentama hrane, pića i duhana, kao i usluga, cijene su porasle za po 0,1 posto. S druge strane, cijene energije pale su za 1,7 posto, a industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije za 1,2 posto.
Ministar gospodarstva u pravu je kada govori da je i dalje vidljiv trend usporavanja inflacije u Hrvatskoj. Najviša stopa inflacije u protekle dvije godine zabilježena je u studenom 2022. godine – kada je iznosila visokih 13,5 posto, a silazni trend započeo je od prosinca 2022. godine, iako je sve do travnja 2023. godine godišnja inflacija iskazivana u dvoznamenkastim brojkama.
U pravu je i kada kaže da je Hrvatska jedna od devet zemalja eurozone u kojoj je u prosincu zabilježen pad inflacije.
Međutim, Hrvatska je i dalje jedna od zemalja eurozone s najvišim stopama inflacije.
Pad od 0,1 postotnog boda
Naime, i Eurostat je objavio podatke o kretanju inflacije u prosincu 2023. godine, odnosno prvu procjenu harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP). Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj je u prosincu, prema HICP-u, iznosila 5,4 posto, što je za 0,1 postotni bod manje nego u studenom.
Istodobno je u eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u prosincu iznosila 2,9 posto.
Višu stopu inflacije od Hrvatske, među zemljama eurozone, u prosincu su imale Slovačka (6,6 posto) i Austrija (5,7 posto). Hrvatska je tako i dalje u grupi zemalja EU s najvišim stopama inflacije.
Izvor: Eurostat
U studenom je, primjerice, stopa inflacije u eurozoni bila 2,4 posto, dok je na razini svih članica EU iznosila 3,1 posto. U Hrvatskoj je u tom mjesecu, prema podacima Eurostata, inflacija bila na razini 5,5 posto. U eurozoni višu stopu inflacije u studenom su imale Slovačka i Irska.
Cijene hrane jedan su od glavnih pokretača inflacije u Hrvatskoj. Vidljivo je to i iz podataka Eurostata. Prema zadnjim objavljenim podacima, za studeni 2023. godine, cijene hrane u eurozoni na godišnjoj razini su rasle 6,8 posto, dok je taj rast u Hrvatskoj bio 7,9 posto. Viši rast cijena hrane u eurozoni u studenom je zabilježen u Belgiji, Grčkoj, Španjolskoj, Malti i Irskoj.
