Razotkriveno

Za razliku od Trumpa, Lincolnu sudovi američkih država nisu zabranili kandidaturu na izborima

Konačnu odluku smije li se Trump kandidirati u pojedinim državama donijet će u narednim mjesecima Vrhovni sud SAD-a.
Flickr/Trump White House Archived

Društvenim mrežama širi se objava, kojom se, u znak podrške Donaldu Trumpu — bivšem američkom predsjedniku i potencijalnom republikanskom kandidatu na nadolazećim predsjedničkim izborima — uspoređuje njegov trenutni status s onim koji je 1860. godine imao 16. američki predsjednik, republikanac Abraham Lincoln.

“Već je nekoliko saveznih država ZABRANILO Donaldu Trumpu da sudjeluje u predsjedničkim izborima, a da uopće NIJE osuđen za ono za što ga optužuju (napad naroda na Capitol Hill)!
Povijest se ponavlja – isto se desilo Abrahamu Lincolnu, a rezultat je bio – građanski rat!
Biden je bio ili toliko bahat i samouvjeren, ili dementan, da je javno priznao da je lažirao i pokrao Trumpu zadnje predsjedničke izbore”, stoji u Facebook statusu objavljenom 10. siječnja 2024. godine (arhiviran ovdje).

Screenshot/Facebook

Trump je ranije, u nekoliko navrata, samog sebe uspoređivao s Lincolnom. Kada je upitan — tijekom intervjua koji je u svibnju 2020. godine dao za Fox News, a koji se snimao ispred Lincolnovog spomenika — zašto koristi oštru retoriku u komunikaciji s novinarima rekao je da zapravo mediji njega loše tretiraju. “Uvijek su govorili: ‘Nitko nije bio tretiran gore od Lincolna”, rekao je Trump, pokazujući na kip Abrahama Lincolna, predsjednika koji je ubijen u atentatu. “Vjerujem da sam ja tretiran gore”, rekao je. Tvrdio je, dok je još obnašao predsjedničku funkciju, i kako je učinio više za Afroamerikance nego bilo koji predsjednik nakon Lincolna.

Nakon što je, 19. prosinca prošle godine, Vrhovni sud savezne države Colorado presudio da se Trump u toj državi ne može kandidirati na predsjedničkim izborima (zbog uloge u napadu njegovih pristaša na Kapitol 6. siječnja 2021. godine), na društvenim su mrežama počele kružiti nove usporedbe Trumpa s Lincolnom. Neki su korisnici društvenih mreža pisali kako je Lincoln 1860. godine, poput Trumpa danas, ‘skinut s glasačkih listića’ u deset saveznih država (1, 2).

Screenshot/Facebook

No, odluka Vrhovnog suda u Coloradu još ne znači da se Trump zaista neće moći pojaviti na glasačkom listiću u toj američkoj državi. Vrhovni sud SAD-a objavio je 5. siječnja 2024. godine da će preispitati odluku suda u Coloradu kojom se bivši predsjednik uklanja s glasačkog listića te savezne države. Slučaj će biti saslušan u veljači, a presuda će se primjenjivati u cijelom SAD-u. U međuvremenu je Trump osvojio prvu od mnogih bitaka za stranačku nominaciju. U ponedjeljak je postigao rekordnu pobjedu u predstranačkim izborima u Iowi, plasirajući se ispred bivše američke ambasadorice Ujedinjenih naroda Nikki Haley i guvernera Floride Rona DeSantisa.

Glasački listići u Lincolnovo doba nisu sadržavali popis svih kandidata

Vratimo se sada na usporedbu američkog političkog sustava i predsjedničkih izbora u doba Lincolna s današnjim vremenom. Lincoln je kao kandidat Republikanske stranke 1860. godine bio izabran za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Dobio je nešto manje od 40 posto glasova, ali je osvojio većinu u elektorskom koledžu (180 elektorskih glasova), potvrdivši dominaciju na Sjeveru i u dvama državama na pacifičkoj obali (Kalifornija i Oregon). Međutim, izbori se u to vrijeme nisu provodili pod istim pravilima i propisima kao danas, stoga je veoma nategnuto vući paralele.

Nakon što se među američkim korisnicima društvenih mreža počela širiti tvrdnja o skidanju Lincolna s glasačkih listića u pojedinim državama, nekoliko tamošnjih medija analiziralo je koliko je ona točna i primjerena za usporedbu s trenutnom Trumpovom pozicijom.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Kako piše portal Upworthy, jedna od ključnih razlika između modernih izbora i onih iz sredine devetnaestog stoljeća jest ta da su danas glasački listići nestranački dokumenti koje izdaju državne ili lokalne vlasti. U Lincolnovo vrijeme to nije bio slučaj. Političke stranke tiskale su i izdavale glasačke listiće s imenima svojih kandidata. Glasačima koji su htjeli glasovati za stranačke kandidate bilo je dovoljno da listić koji su dobili od stranke ubace u glasačku kutiju. Alternativno se moglo koristiti prazan listić i upisati kome se daje glas. Tehnički, Lincoln nije ni mogao biti “uklonjen” s listića jer oni nisu bili u istom formatu u kojem su danas. Glasački listić koji je sadržavao popis svih kandidata bez obzira na stranku postupno je uvođen u SAD-u nakon 1888. godine.

Za razliku od uglavnom dvostranačkog sustava koji je danas prisutan u SAD-u, na izborima 1860. godine četiri stranke su se borile za vlast. Lincoln je vodio kampanju kao predstavnik tada mlade Republikanske stranke, a zalagao se za prestanak širenja ropstva na novim teritorijima i državama. John Bell je bio kandidat Stranke ustavne unije koji je bio za zaštitu ropstva jer je bilo dopušteno Ustavom, ali je želio spriječiti njegovo širenje na nove teritorije kako bi održao mir. John Breckinridge kandidirao se ispred južne frakcije Demokratske stranke, zalažući se da se pravo posjedovanja robova na teritorijima zaštiti federalnim robovskim kodeksom (a kada teritorij postane država da doseljenici nove države odlučuju hoće li ropstvo biti dopušteno). Stephen Douglas vodio je kampanju kao predstavnik sjeverne frakcije Demokratske stranke. Njegov je stav bio da ljudi trebaju odlučiti hoće li ropstvo biti dopušteno na teritorijima i novim državama, bez saveznog zakona o robovima.

Lincoln je svoju kampanju usmjerio na one države u kojima je mogao ostvariti rezultate te za pojedine države na jugu Republikanci nisu ni izdavali svoje listiće. Rogers Smith, profesor političkih znanosti sa Sveučilišta u Pennsylvaniji, rekao je za USA Today da deset od 11 država koje su se nakon izbora odcijepile i formirale Konfederaciju Sjedinjenih Država nisu imale glasačke listiće s Lincolnovim imenom na izborima 1860. godine. To je zato što Republikanska stranka, prema Smithu, “u biti nije postojala u tih deset država”. Ukidanje ili ograničavanje ropstva činilo je značajan dio republikanske kampanje, čemu su se južne države snažno protivile jer im je okosnica gospodarstva bio uzgoj pamuka, šećerne trske i duhana. Zbog toga su, tvrdi Smith, napori da se Lincoln promovira u tim državama bili bi “uzaludni”. Dakle, to što Lincolnovi glasački listići nisu bili dijeljeni u deset država rezultat je stranačke izborne strategije, a ne zabrane nekog državnog tijela.

Rat Sjevera i Juga

Slijedom toga, neutemeljena je tvrdnja da je građanski rat izbio jer je Lincolnu u nekim saveznim državama bilo zabranjeno sudjelovanje na izborima.

Za vrijeme tih izbora zemlja je bila na rubu građanskog rata: četiri milijuna ljudi živjelo je u ropstvu, a cijeli socioekonomski sustav Juga bio je utemeljen na njemu. U sjevernim državama federalne Unije Sjedinjenih Američkih Država situacija je bila drugačija jer je industrija bila značajno razvijenija, kao i mehanizacija u poljoprivredi, pa je ekonomija manje ovisila o robovskom radu.

Izbor Lincolna za predsjednika bio je povod za secesiju dijela južnih država. Prije njegove inauguracije, sedam južnih država odvojilo se od Unije. Kasnije im se pridružilo još četiri te su se udružili u Konfederaciju SAD-a. Od 1861. do 1865. godine vodio se Američki građanski rat, sukob između sjevernih država federalne Unije i 11 država Konfederacije. Država se približavala trećoj godini krvavog građanskog rata kad je Lincoln izdao Proklamaciju o emancipaciji (1. siječnja 1863.) prema kojoj su slobodne “sve osobe držane kao robovi”. Iako to nije značilo automatsko oslobođenje svih robova (nije obuhvatio sve dijelove zemlje), i iako službeni narativ često izostavlja one koji su se za oslobođenje borili (same robove i njihove saveznike), Proklamacija o emancipaciji važan je događaj američke povijesti.

Ratne 1864. godine Lincoln je ponovno pobijedio na izborima. U svom drugom inauguralnom govoru, Lincoln je obećao da će okončati rat i usredotočiti se na jedinstvo nacije umjesto na kažnjavanje ratom razorenog Juga. Lincolnov ponovni izbor omogućio mu je usvajanje 13. amandmana u Ustavu. On je usvojen 31. siječnja i ratificiran 6. prosinca 1865. godine i okončao je raspravu o tome je li ropstvo legalno u SAD-u. Amandman je glasio: “Ni ropstvo ni prisilno robovanje, osim kao kazna za zločin za koji je stranka propisno osuđena, neće postojati unutar Sjedinjenih Američkih Država ili bilo kojeg mjesta pod njihovom jurisdikcijom”.

Samo dva mjeseca nakon usvajanja 13. amandmana Lincoln je ubijen u atentatu. Ustrijeljen je dok je u Fordovom kazalištu gledao predstavu glumca i simpatizera Konfederacije, Johna Wilkesa Bootha, koji ga je i ubio.

Biden nije priznao prijevaru

Od građanskog rata do modernih izbora, uvjeti i način glasanja su se promijenili, kao i društvene i političke okolnosti. Trumpova predsjednička kandidatura na ovogodišnjim izborima osporena je, u državama Colorado i Maine, na temelju 14. amandmana. On je ratificiran nakon Američkog građanskog rata kako bi se spriječio povratak secesionista Konfederacije na vlast nakon što su se južne države ponovno pridružile Uniji. Treći stavak tog amandmana zabranjuje onima koji su “sudjelovali u ustanku ili pobuni” protiv države da obnašaju državne dužnosti.

Pored tog slučaja — koji se odnosi na događaje oko priznavanja rezultata predsjedničkih izbora iz 2020. i nasilni ulazak Trumpovih pristaša u Kapitol 6. siječnja 2021. godine — bivši će se predsjednik ove godine često pojavljivati na optuženičkoj klupi jer se protiv njega vodi nekoliko postupaka.

Još krajem 2020. godine za njegovog demokratskog protukandidata i trenutnog predsjednika Joea Bidena tvrdilo se da je “priznao izbornu prijevaru”. Tjednima prije izbornog dana Trump je govorio da je velika izborna prijevara “jedini način na koji može izgubiti”.

Kako je izvijestio američki portal FactCheck.org, sin bivšeg predsjednika Eric Trump i voditeljica Fox Newsa Jeanine Pirro na društvenim su mrežama širili slične tvrdnje. Prema ocjeni tog portala, Bidenova je izjava izvučena iz konteksta. Bidenova nespretno sročena rečenica o “sastavljanju najopsežnije i najobuhvatnije organizacije za prijevaru glasača u povijesti američke politike” nije se odnosila na organiziranje prijevare, nego bavljenje prijevarama. Portali za provjeru činjenica FactCheck.org i Snopes su, analizirajući cijeli Bidenov govor, utvrdili da je on zapravo opisivao svoje napore da spriječi izbornu prijevaru.

“Gledajući video-isječak u pravom kontekstu, jasno je da je Biden opisivao napore svoje kampanje u borbi protiv potiskivanja i zastrašivanja birača, kao i dezinformacija o raširenom varanju glasača. Ne bi imalo smisla da politički kandidat čija je kampanja bila uključena u izbornu prijevaru velikih razmjera to javno kaže tim riječima, a to nije ono što je Biden radio”, pisao je Snopes u listopadu 2020. godine.

Stoga posljednji dio tvrdnje koja ovih dana kruži Facebookom, da je Biden “javno priznao da je lažirao i pokrao Trumpu zadnje predsjedničke izbore” ocjenjujemo neutemeljenom. Takve su i tvrdnje da se “povijest ponavlja”, odnosno da se Donaldu Trumpu događa isto što se dogodilo i Abrahamu Lincolnu. Trumpu je zasad zabranjeno kandidiranje u pojedinim saveznim državama zbog sudjelovanja u pobuni, odnosno sudskog postupka koji se protiv njega vodi, a Lincoln se u nekim državama svojom voljom nije kandidirao.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.