Nakon što je početkom listopada Izrael počeo napadati palestinski teritorij Pojasa Gaze intenzivirali su se pozivi na bojkot te države, kao i proizvoda ili tvrtki koje su s njom povezane. Međutim, pojedini pozivi na bojkot nisu utemeljeni na točnim informacijama.
Među takvima su objave na društvenim mrežama koje već neko vrijeme kruže, također na više jezika (1, 2, 3, 4), u kojima se korisnike upozorava da ne kupuju proizvode s barkodovima koji počinju s određenim znamenkama.
“Bojkot dok postoje”, opis je u postu (arhiviran ovdje), objavljenom 8. siječnja 2024. godine, koji sugerira da kodovi na proizvodima koji počinju s 729 i 871 znače da je država njihove proizvodnje Izrael.
Uz status je objavljen i vizual sa zaokruženim kodovima i natpisi na engleskom. Ondje stoji da je Izrael promijenio svoj izvorni barkod iz 729 u 871 kako bi izbjegao efekte bojkota. Drugi su korisnici Facebooka pisali da se Izrael skriva iza tri broja.
“Izrael barcod brojevi na proizvodima su ovi: 729, 841, 871 bojkot Izraelu”, stoji u Facebook statusu objavljenom 18. prosinca 2023. godine (arhiviran ovdje).
Zbog njihove velike raširenosti, tim se tvrdnjama ranije bavilo nekoliko portala za provjeru činjenica (Raskrinkavanje, AFP Fact Check, Logically Fact) i svi su došli do istog zaključka: navedeni kodovi ne ukazuju na to da je roba proizvedena baš u Izraelu.
Proizvodi s 729 kodom mogu biti proizvedeni bilo gdje na svijetu
Za početak, točno je da je numerički prefiks 729 u barkodovima povezan s Izraelom, dok 841 i 871 nisu. Tako stoji na internetskim stranicama globalne neprofitne organizacije GS1 koja dodjeljuje jedinstvene identifikacijske barkodove. Međutim, veza prefiksa 729 s Izraelom nije toliko čvrsta koliko korisnici društvenih mreža tvrde.
GS1 je međunarodna organizacija čije je djelovanje usmjereno na “unapređenje učinkovitosti i omogućivanje preglednosti cijelog opskrbnog lanca, globalno, u svim sektorima”, a najpoznatija je zbog dodjele GS1 crtičnih barkodova kojim se olakšava trgovanje i skladištenje robe jer su čitljivi sveprisutnim laserskim čitačima. Danas GS1 djeluje u 155 zemalja (među kojima je i Hrvatska), koristi se u više od 25 industrijskih sektora, “u poslovanju više od dva milijun tvrtki – od obrta i malih obiteljskih tvrtki do multinacionalnih kompanija, a svakodnevno se obavi više od 10 milijardi skeniranja”.
Fotografije barkoda koje se šire društvenim mrežama prikazuju jednu vrstu barkodova koje izdaje ta organizacija: EAN-13. Kako stoji na stranicama hrvatske podružnice, EAN-13 simbologija najčešće je korištena barkod simbologija “koju možete vidjeti na gotovo svim proizvodima u maloprodaji”. U njoj se zapisuje 13-znamenkasti GTIN (vidljiv ispod crtičnog koda). Prve tri znamenke EAN-13 koda, poznate kao GS1 prefiksi, označavaju državu u kojoj se organizacija ili tvrtka pridružila GS1 mreži i registrirala proizvod. Na glavnim stranicama organizacije, kao i na stranicama njenih podružnica, jasno je naznačeno kako “GS1 prefiksi ne identificiraju zemlju podrijetla određenog proizvoda” te da proizvodi mogu biti proizvedeni bilo gdje na svijetu (1, 2, 3, 4).
Uostalom, većina proizvoda koja se kupuje u dućanima na svojim etiketama ima odvojeni dio u kojima je naznačen proizvođač, zemlja porijekla te tvrtku koja distribuira proizvod u zemlji u kojoj je kupljen.
Prefiks 841 dodjeljuje se proizvodima registriranim u Španjolskoj, a 871 Nizozemskoj
Na popisu svih GS1 prefiksa, stoji da su brojevi od 840 do 849 dodijeljeni proizvodima za koje su proizvođači u Španjolskoj zatražili generiranje barkoda. Proizvodi koji su taj kod dobili u Nizozemskoj mogu nositi prefikse s brojevima od 870 do 879. Portali za provjeru činjenica utvrdili su da ne postoji osnova za tvrdnju da je Izrael promijenio svoj prefiks barkoda ili da koristi više prefiksa kako bi izbjegao učinak bojkota (1, 2). Teoretski, “Made in Israel” proizvodi mogu se “kriti” iza bilo kojeg prefiksa.
Tvrdnje o kodovima iza kojih se navodno šire izraelski proizvodi širile su se i ranije (1, 2, 3). Kako je pisao portal Logically Facts, pozivi na bojkot izraelskih proizvoda s prefiksom crtičnog koda 729 prisutni su na internetu već nekoliko godina i “iznova se pojavljuju svaki put kad dođe do eskalacije sukoba između Izraela i Palestine”.
U prvoj godini pandemije koronavirusa u Sjedinjenim Američkim Državama širile su se slične tvrdnje o GS1 prefiksima, kad se pozivalo na kupovinu američkih umjesto kineskih proizvoda.
“Dok se američke tvrtke bore održati na životu zbog obustave rada uzrokovane pandemijom Covida-19, na društvenim mrežama jačaju pozivi za kupnju proizvoda proizvedenih u Americi. Na internetu je također zaživio antiazijski i antikineski sentiment, usmjeren na zemlju u kojoj je prvi put otkriven novi koronavirus”, pisao je portal PolitiFact u travnju 2020 godine.
Tada su korisnici društvenih mreža tvrdili da prefiksi barkodova 690, 691 i 692 označavaju da je proizvod nastao u Kini. Na stranicama GS1 organizacije uistinu stoji da brojevi u prefiksima od 680 do 681 te 690 do 699 označavaju Kinu, ali kao i u izraelskom slučaju, ne znači da je podrijetlo proizvoda u toj zemlji.
Takav je sadržaj, kao i onaj koji smo analizirali, samo djelomično utemeljen u činjenicama. GS1 prefiksi mogu imati veze sa zemljom podrijetla proizvoda, ali nije uvijek tako.
