Ocjena točnosti

CGO “Lučino razdolje” gradi se na drukčijem tlu od onog u Resniku

HDZ-ov župan miče fokus s elaborata zaštite okoliša koji izostavlja rezultate svih hidrogeoloških istraživanja na tom području.
Foto Hina/Baldo MARUNČIĆ/ bm

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić i predsjednik županijske organizacije HDZ-a Blaž Pezo na prošlotjednoj su konferenciji za medije optužili stranku Možemo! da pokušava zaustaviti projekt izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije na lokaciji Lučino razdolje.

“Zagriženo su govorili protiv centra, a sada se u Zagrebu gradi takav centar. Zašto su sad u Zagrebu prosvijetljeni pa tvrde da je CGO dobar, što smo mi uvijek znali, a ovdje ga ruše? To je neodgovorno i nekorektno i birači će ih kazniti”, rekao je Dobroslavić na konferenciji za novinare, što je prenijelo više medija (1, 2, 3).

Blaž Pezo rekao je da je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u svom priopćenju naveo kako će se u Resniku graditi centar tehnološki istovjetan onakvima kakvi su u Hrvatskoj već izgrađeni te kako županijski Možemo! podržava zagrebački projekt za koji nije izrađen niti jedan dokument. “Tomašević je rekao da će prokazati sve koji koče projekt u Resniku, a u njegovom su krugu ljudi koji se odupiru izgradnji centara za gospodarenje otpadom”, rekao je Pezo.

Nije prošlo puno vremena prije nego je iz stranke Možemo! stigao odgovor.

U njihovom priopćenju stoji kako je Luč krški, vodopropusni teren kod kojeg postoji golem rizik da eventualne procjedne vode ugroze budućnost marikulture u tom kraju, kao i brojne izvore pitke vode koji su povezani podzemnim tokovima.

“Podsjećamo, Lučino razdolje se gradi na lokaciji za koju su prethodna trasiranja pokazala da je razdjelnica podzemnih voda, a markeri su se pojavili od uvale Budima u Slanome, preko Malostonskog zaljeva do izvora pitke vode u Dubrovačkom primorju i Hercegovini” stoji u odgovoru Možemo!. Suprotno tome, lokacija na zagrebačkom Resniku nije na krškoj, nego na vodonepropusnoj lokaciji te se nalazi odmah uz pročišćivač otpadnih voda pa se ocjedne vode s CGO-a Resnik mogu tamo jednostavno pročišćavati. Lokacija se nalazi već 15 godina u Nacionalnom planu gospodarenja otpadom i prostornim planovima grada Zagreba predviđena za centar.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Točna je tvrdnja župana Dobroslavića da se i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, kao i u Resniku, planira izgraditi centar za gospodarenje otpada koji koristi istu MBO tehnologiju (mehaničko-biološku obradu).

Točno je, međutim, i da se lokacija za CGO Lučino razdolje nalazi na krškom tlu. Župan, međutim, ne navodi kako su kritike Možemo! usmjerene na samu lokaciju izgradnje dubrovačko-neretvanskog CGO-a, a ne na postojanje jednog takvog centra. Potvrđuju to i raniji medijski istupi članova stranke na tu temu; Sandra Benčić još je 2021. godine u Dubrovniku izjavila kako treba poduzeti sve kako bi se utvrdilo u kojim se slučajevima može dogoditi ekološka katastrofa na tako osjetljivom krškom području te kako to spriječiti – promjenom lokacije centra ili tehnologije obrade samog otpada. Takva je javna rasprava izostala.

Ono što je HDZ-ov župan napravio jest da je promijenio fokus s kontroverze koja se veže uz elaborat zaštite okoliša zahvata koji izostavlja rezultate svih hidrogeoloških istraživanja na tom području.

Tlo

Namjera je u CGO Lučino razdolje, koji se planira graditi na lokaciji udaljenoj 700 metara od naseljenog mjesta Trnovica, dovoziti otpad iz cijele Dubrovačko-neretvanske županije. Lokalno stanovništvo strahuje da bi takav projekt na seizmički aktivnom i vodopropusnom tlu mogao ugroziti uzgoj školjkaša u obližnjem Malostonskom zaljevu.

U Elaboratu zaštite okoliša iz 2017. godine stoji da se lokacija planiranog centra za gospodarenje otpadom nalazi u donjokrednim, karbonatnim stijenama koje su ispresijecane brojnim rasjedima te su zbog toga jako propusne.

U elaboratu se navodi kako je 2008. godine poduzeće GEO-CAD d.o.o provelo hidrogeološke istražne radove na širem području „Banjevica“. Tom je prilikom registriran pogodan speleološki objekt za trasiranje podzemnih voda u mjestu Trnovica koji se nalazi 1,5 km od lokacije planiranog centra. Ono što se ne spominje u Elaboratu zaštite okoliša iz 2017. godine jest da je 2008. godine napravljeno i trasiranje iz ponora u mjestu Trnovica koje je utvrdilo vezu s izvorištima koja se nalaze u blizini.

Neke dijelove rezultata tog trasiranja donosi hidrograf Tomislav Paviša koji se 2021. godine osvrnuo se sva hidrogeološka istraživanja provedena na tom području, i na njihovu metodologiju.

Istraživanje iz 2008. godine u mjestu Trnovica pokazalo je da je utvrđena veza s izvorom u uvali Bistrina u Malostonskom zaljevu, gdje je pojava boje zabilježena nakon 64 sata i s izvorom u uvali Doli, gdje se boja pojavila nakon 83 sata. Na najbližem izvoru u mjestu Čepikuće boja se pojavila tek nakon 7 dana i 19 sati, a male količine boje zabilježene su na izvorima u Slanom.

Istraživanje iz 2013.

Drugim riječima, elaborat iz 2017. godine prešućuje nalaze istraživanja iz 2008. godine te se oslanja na ono koje je provedeno 2013. godine. Naime, početkom te godine tvrtka Geoacqua d.o.o napravila je dodatna istraživanja na samoj lokaciji zahvata ubacivanjem trasera te uzorkovanjem vode na nekoliko lokacija. Tijekom 50 dana, koliko je trajalo promatranje, nije utvrđena hidrogeološka veza između lokacije ubacivanja trasera u Lučinom razdolju i lokacija uzorkovanja, stoga je zaključeno kako se lokacija ne nalazi unutar zone sanitarne zaštite vodocrpilišta, kako postojećih tako i planiranih.

Međutim, kako se navodi u elaboratu, “ne može u potpunosti isključiti njena pripadnost slivu jednog ili više opažanih izvora”.

U sažetku studije utjecaja na okoliš ovog zahvata koji je objavljen 2010. godine navodi se pak kako lokacija planiranog županijskog centra spada u IV. zonu sanitarne zaštite vodocrpilišta.

“U slučaju izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom na ovoj lokaciji mora se u najvećoj mjeri imati u vidu loša hidrogeološka situacija na lokaciji te se zaštita podzemlja ispod odlagališta u potpunosti mora zaštiti izgradnjom vodonepropusne podloge s najvećom sigurnošću što podrazumijeva ugradnju gline, bentonitnog tepiha, te HDPE folije”, stoji u studiji.

Negodovanje općina

Unazad dvije godine, Općina Dubrovačko primorje zatražila je od županije novo trasiranje (kao i Općina Ston) tvrdeći da je trasiranjem iz 2008. godine utvrđeno kako se područje centra nalazi u III.  vodozaštitnoj zoni i da to nije prihvatljiva lokacija za centar za gospodarenje otpadom.

Također su naveli kako lokacija drugog trasiranja, onog iz 2013. godine, nije najbolje odabrana. Na račun navedenog istraživanja u medijima se može naći kritika s više strana (1, 2, 3). Hidrograf Paviša navodi kako su u istraživanju 2013. napravljene dvije greške; ubačena je mala količina trasera za vrijeme visokih voda te se uzorci nisu uzimali u moru na glavnim vruljama u dijelu akvatorija Malostonskog zaljeva, kao i u uvalama Doli, Budima i Janska.

“Drugi je put (ožujak 2013.) trasiran lokalitet uz sami potencijalni CGO i boja trasera se nije pojavila na promatranim izvorima. Ta druga mikrolokacija, nažalost, nije bila najbolje odabrana, što je potvrdilo sporije prodiranje trasera i njegovo razlijevanje po površini terena. Nažalost, odluka o prihvatljivosti izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u Lučinu razdolju temelji se na rezultatima tih drugih istraživanja (tvrtka Geoaqua, 6. ožujka 2013.), ne uzimajući uopće u obzir ono prvo obavljeno trasiranje iz 2008. godine. Međutim, treba naglasiti kako ni dobiveni rezultati drugoga trasiranja ne mogu isključiti negativne posljedice po nizvodne ekosisteme poput, na primjer, prirodnoga rezervata Malostonskoga zaljeva i podzemnih sustava kojima se prihranjuju izvorišta od kojih neka i vodoopskrbna, poput Nerezina u Slanome”, stoji u Zaključku Općine.

Ono što je općina zatražila od županije jest novo trasiranje svih pukotina na lokalitetu, a ne samo na jednom njegovom dijelu. Dubrovačko-neretvanska županija odbila je taj zahtjev.

“Naravno da prolaze tokovi prema Malostonskom zaljevu i drugim dijelovima priobalja, ali ako se Centar napravi onako kako je Studija utjecaja na okoliš ograničila treba prestati svaka rezerva prema tom projektu”, rekao je župan Dobroslavić na sjednici županijske skupštine na kojoj je odbijen zahtjev općine za novim trasiranjem.

Nešto kasnije, u intervjuu za Nacional 2022. godine, odbacio je tvrdnje da drugo trasiranje nije bilo vjerodostojno.

“Oba su trasiranja utvrdila da se radi o trećoj zoni vodozaštite, u kojoj je dopušteno graditi i takve objekte. Studija utjecaja na okoliš pokazala je na što sve treba obratiti pozornost. Projekt ima sve potrebne zaštite za slučaj potresa ili čega drugog. Struka je utvrdila da ne postoji opasnost za Malostonski zaljev i tlo ispod samog centra”, rekao je.

Iste godine kada je obavljeno drugo trasiranje, 2013., promijenjen je i Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta na način da se u III. zoni sanitarne zaštite omogućuje gradnja centra za gospodarenje otpadom.

Pobuna šire javnosti

Iz nastupa dubrovačko-neretvanskog župana i predsjednika županijskog HDZ-a lako bi se dalo zaključiti kako lokalni političari stranke Možemo! opstruiraju proces izgradnje centra. Međutim, činjenica je da lokaciju budućeg centra nije kritizirala samo ta politička opcija, već šira dubrovačka javnost.

U veljači 2020. godine Slaven Dobrović, bivši ministar zaštite okoliša i energetike, rekao je kako je centar štetno rješenje za gospodarenje otpadom u toj županiji te kako je neodgovorno, na temelju jednog ispitivanja ispuštanjem bojila u podzemlje, tvrditi kako neće biti štete za okoliš. U kolovozu 2020. godine MOST-ov vijećnik Mirko Mujan rekao je da Dubrovnik već ima problema u vodosnabdijevanju te da je zbog najavljene gradnje centra moguća dodatna zagađenost pitke vode za taj grad. HDZ je u svibnju 2021. godine prozvao i HNS-ov bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, a kritika nije izostala ni od županijskog SDP-a.

Protiv projekta se pobunila i Udruga Malostonski školjkari koja u svom otvorenom pismu Vladi iz 2020. godine navodi kako će “najmanje oštećenje uzrokovano probijanjem, slijeganjem ili potresom uzrokovati procjeđivanje zagađenih otpadnih voda u zaljev, a štetne tvari u zagađenoj vodi značile bi kraj Malostonskog zaljeva i školjkarstva kakvog danas poznajemo”.

Gradnja

Unatoč tome, ugovor o projektiranju i gradnji CGO-a Lučino razdolje potpisan je u rujnu 2022. godine, a posao su dobili konzorcij tvrtki Magnum supra i Elektrocentar Petek.

Kako su nedavno izvijestili lokalni mediji, godinu nakon potpisivanja ugovora, vrijednog preko 50 milijuna eura bez PDV-a, ishođena je samo dozvola za pristupnu cestu te je Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine podnesen zahtjev za trafostanicu. Radovi na lokaciji su počeli,  a rok za završetak izgradnje centra je tri godine, odnosno, 2025. godina.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.