Pod povećalom

Na inicijativu Francuske i Njemačke kazneno djelo silovanja nije u direktivi protiv nasilja nad ženama

Hrvatska spada među članice koje primjenjuju pristup "samo da znači da". Sukladno tome, hrvatski europarlamentarci zalagali su se za donošenje direktive koja bi uključivala taj pristup.
EPA

Simbolično, na Međunarodni dan žena, 8. ožujka 2022. Europska komisija prezentirala je Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, baziran na Istanbulskoj konvenciji (Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji). Cilj takve direktive bio bi postaviti zajednički pristup temi, što bi kasnije dovelo do usklađivanja nacionalnih zakonodavstava članica Europske unije.

Pregovori oko usvajanja direktive, očekivano, nisu prolazili glatko, a ono što je došlo kao svojevrsno iznenađenje jest protivljenje Francuske i Njemačke, s obzirom na to da se radi o zemljama koje tradicionalno posvećuju puno prostora rodnoj ravnopravnosti.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Europski institut za međunarodno pravo i međunarodne odnose u tekstu iz prosinca 2023. piše da je na sastanku 14. studenog 2022. tekst direktive stopiran jer su se pojedine zemlje protivile definiciji silovanja kao zločina. Osim već spomenute Francuske i Njemačke, Mađarska i Poljska također su se usprotivile definiciji silovanja prema kojoj taj čin označava sve što nije učinjeno uz pristanak. Silovanje je jedan od najraširenijih i najbrutalnijih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama koji ostavlja trajne posljedice, a prijavljivanje tog zločina iznimno je traumatično za žrtve pa se one često odluče na šutnju i povlačenje. Njemačka i francuska blokada direktive, a i ostalih zemalja koje su su tome usprotivile, posebno je tragična u okolnostima u kojima su nasilje nad ženama i djevojčicama i femicid u najvećem porastu na globalnoj razini u posljednja dva desetljeća.

Prema podacima koje je UN objavio u studenom 2023., svake godine 245 milijuna žena i djevojaka u dobi od 15 godina i starije doživljavaju psihičko i/ili seksualno nasilje od svojih partnera, a ni Europa, odnosno Europska unija, nije imuna na to. Izvješće Eurostata iz 2018. godine otkriva da je više od 600 žena bilo žrtvama ubojstva njihovih partnera ili rođaka u 14 država članica Europske unije, pri čemu se 35 posto tih zločina dogodilo unutar njihovih vlastitih domova.

Situacija nije ništa bolja ni u Hrvatskoj. Istraživanje čiji su rezultati objavljeni u rujnu 2023. pokazuje da je 27 posto žena izjavilo kako su bile žrtve psihološkog nasilja od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. Podaci za Hrvatsku pokazuju da je u odnosu na fizičko nasilje njih osam posto izjavilo da je doživjelo fizičko nasilje od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera, uključujući prijetnje. Ako se analizira dob žena koje su doživjele partnersko nasilje, najučestalija je skupina od 18 do 29 godina (njih 37 posto) dok je u dobnoj skupini od 65 do 74 godine njih 24 posto.

Prijedlog definicije

U svom prijedlogu direktive o borbi protiv nasilja nad ženama iz 2022., Europska komisija silovanje je definirala u članku 5.:

“1. Države članice osiguravaju da sljedeće namjerno postupanje bude kažnjivo kao kazneno djelo:

(a) sudjelovanje u činu vaginalne, analne ili oralne penetracije seksualne naravi, bilo kojim dijelom tijela ili predmetom, sa ženom bez njezina pristanka;

(b) navođenje žene da bez pristanka sudjeluje u činu vaginalne, analne ili oralne penetracije seksualne naravi, bilo kojim dijelom tijela ili predmetom, s drugom osobom.

2. Države članice osiguravaju da se činom bez pristanka smatra čin koji se obavlja bez dobrovoljnog pristanka žene ili u slučajevima kad žena ne može izraziti slobodnu volju zbog svojeg tjelesnog ili mentalnog stanja, čime se iskorištava njezina nesposobnost za formiranje slobodne volje, kao što je stanje nedostatka svijesti, opijenosti, spavanja, bolesti, tjelesne ozljede ili invaliditeta.

3. Pristanak se može povući u svakom trenutku za vrijeme trajanja čina. Izostanak pristanka ne može se opovrgnuti isključivo ženinom šutnjom, nedostatkom verbalnog ili fizičkog protivljenja ili njezinim seksualnim ponašanjem u prošlosti.”

“Samo da znači da”

Prema analizi Europskog ženskog lobija, krovne organizacije ženskih nevladinih organizacija u EU-u, iz listopada 2023., pristup “samo da znači da” primjenjuje se u 14 država članica, uključujući Švedsku, Španjolsku, Hrvatsku i Grčku.

Pixabay/Andriakos Muelleropolus

Treba napomenuti da seksualno nasilje nikad nije krivnja žrtve, bez obzira na način odijevanja ili noćne izlaske. Nitko ne želi biti silovan. Odgovornost i krivnja uvijek je na počinitelju. Nepostojanje vidljivih ozljeda često se doživljava kao nedostatak jasne obrane i samim time pristanak. Pritom se zaboravljaju prijetnje i strah, koji često blokiraju žrtvu da prijavi nasilje. Osim toga, neke žrtve svjesno se prepuste kako bi smanjile rizik od povreda i smrti. To ne znači da su dale pristanak počinitelju. Svaka osoba koja je doživjela silovanje napravila je najbolje što je mogla i znala da bi preživjela, ističe se u UNICEF-ovom priručniku koji govori o predrasudama o rodno uvjetovanom nasilju.

U Njemačkoj i Austriji još uvijek vrijedi princip “ne znači ne”. Ovo zahtijeva da žrtve silovanja dokažu da su verbalno odbile upustiti se u seksualni čin.

Kako su tekle nesuglasice oko definicije silovanja u Europskom parlamentu?

U stajalištu država članica, donesenom u lipnju 2023. godine, zemlje su ukinule članak 5. prijedloga Europske komisije, u kojem stoji da je seksualni čin bez pristanka kazneno djelo. U narednim mjesecima Europski parlament je odredio svoje stajalište u skladu s prijedlogom Komisije u vezi s uključivanjem definicije silovanja u direktivu, a suizvjestitelji su jasno dali do znanja da Parlament neće biti zadovoljan direktivom koja isključuje silovanje.

“Jedan od najvećih izazova s ​​kojima se suočavamo jest natjerati većinu država članica da shvate da nam treba paragraf o silovanju temeljen na pristanku. Ne samo stavak o silovanju, već i paragraf o silovanju temeljen na pristanku u kojem je ‘samo da zapravo da'”, istaknula je švedska europarlamentarka Evin Incir iz S&D-a, suizvjestiteljica Odbora za građanske slobode, tijekom konferencije za novinare 26. listopada, a prenosi Euractiv.

A zašto su se Francuska i Njemačka usprotivile direktivi koja bi sadržavala paragraf o silovanju temeljenom na pristanku?

Izvor iz Francuske za Euractiv kaže da se oni ne protive ideji, ali vjeruju da ne postoji pravna podloga za to. “Kazneno pravo je u nadležnosti država članica, a ne Europske unije, osim u slučaju euro-kriminala”, istaknuo je. Francuska se također boji da će, ako se silovanje ugradi u europski zakon, zemlje poput Mađarske (u kojoj je vidljiv pad demokratskih načela te zaštita manjinskih i ugroženih skupina) to iskoristiti da cijelu direktivu poništi Sud pravde Europske unije (CJEU), uz obrazloženje da EU nad time nema jurisdikciju.

U Francuskoj se silovanje definira kao seksualni čin počinjen protiv osobe pod prijetnjom, prisilom, iznenađenjem ili nasiljem. Međutim, uključivanje pojma pristanka u konačni tekst bilo bi “manje znakovito” i “manje zaštitničko” za žrtve, ustvrdila je Bérangère Couillard, francuska ministrica za ravnopravnost spolova i borbu protiv diskriminacije, na sastanku 17. listopada s akterima iz organizacija civilnog društva i institucija u sklopu rasprave o nasilju nad ženama.

Njemačka se protivi donošenju direktive u takvom obliku iz istog razloga. “Pravna služba Vijeća EU i mnoge druge države članice došle su do zaključka da nema dovoljno pravne osnove za ovu odredbu u europskom primarnom pravu”, rekao je njemački ministar pravosuđa Marco Buschmann na neformalnom sastanku u Bruxellesu, prenosi Deutsche Welle.

Prema interpretacijama koje nude Francuska i Njemačka, Europska unija nema ovlasti pokretati pravnu standardizaciju na tom polju. Takvom mišljenju priključile su se Nizozemska, Mađarska, Češka, Poljska, Malta, Estonija, Bugarska i Slovačka.

Negativan odgovor država članica doveo je do žestokih kritika žena i aktivistkinja za ženska prava diljem Europske unije. U Njemačkoj je više od 100 istaknutih žena javno pozvalo ministra pravosuđa da promijeni svoj stav oko direktive.

Dogovor o direktivi ipak postignut, ali bez zajedničke definicije silovanja

Europska komisija, Europski parlament, države članice i zakonodavna tijela 6. veljače uspjeli su postići dogovor o direktivi.

“To je jasna poruka cijeloj Uniji da ozbiljno shvaćamo nasilje nad ženama”, rekla je eurozastupnica iz EPP-a Frances Fitzgerald novinarima u Strasbourgu nakon objave.

“To je direktiva koju su žene i djevojke diljem Europske unije tražile više od 30 godina”, rekla je pak eurozastupnica S&D-a iz Švedske Evin Incir.

Direktiva smjera zaštiti žena od rodno uvjetovanog nasilja, prisilnih brakova, genitalnog sakaćenja, a kriminalizira se i kibernetičko uhođenje, kibernetičko uznemiravanje i kibernetičko poticanje na mržnju ili nasilje diljem Europske unije. Međutim, dogovor o definiciji silovanja na temelju pristanka, točnije pristupu “samo da znači da” nije postignut.

“Nismo se mogli dogovoriti oko definicije silovanja temeljene na pristanku u ovoj direktivi. To je veliko razočaranje,” poručila je Fitzgerald. Iz Europskog parlamenta su, pak, naglasili da iako nije postignut dogovor o definiciji silovanja, “države članice nastojat će podići svijest o tome da se seks bez pristanka smatra kaznenim djelom”.

Hrvatski predstavnici bili su za definiranje

Što se pak tiče Hrvatske, mi spadamo u kategoriju jedne od 14 zemalja članica Europske unije u kojoj se, kada govorimo o definiciji silovanja, primjenjuje pristup “samo da znači da”. Sukladno tome, hrvatski europarlamentarci zalagali su se za donošenje direktive koja bi uključivala taj pristup.

Eurozastupnik iz SDP-a Predrag Fred Matić ocijenio je da je donošenje direktive velika stvar za Europu te da konačno postoji legislativa koja će doprinijeti smanjenju nasilja i boljoj zaštiti žrtava.

“Direktiva će dodatno ojačati mjere u borbi protiv nasilja, a uvodimo i nove, prijeko potrebne zakonske odredbe, primjerice u području online nasilja”, ističe. Napomenuo je da pregovori nisu bili laki te također spomenuo da su se Francuska i Njemačka oštro protivile standardizaciji i zajedničkoj definiciji silovanja. “To mi je neshvatljivo i propustili smo priliku za pravni iskorak u ovom području”, rekao je eurozastupnik.

Sunčana Glavak, eurozastupnica iz HDZ-a također je pozdravila donošenje direktive, dodavši kako Hrvatska može biti primjer u zakonodavnoj zaštiti žena od nasilja, s obzirom na to da se u Kazneni zakon uvodi kazneno djelo teškog ubojstva žene odnosno femicid.

“Ekonomsko osnaživanje i iskorjenjivanje diskriminacije temeljene na spolu na radnom mjestu i izvan njega također je na vrhu dnevnog reda”, kazala je Glavak u priopćenju, ne osvrćući se na činjenicu da direktiva ipak ne obuhvaća zajedničku definiciju silovanja.

Zastupnica Željana Zovko rekla je, pak, povodom donošenja direktive da se direktiva svela na polovično rješenje zbog restriktivne definicije silovanja, za što su iz Europske pučke stranke prozvali države članice koje su se protivile njegovom uključivanju.

“Dok se u isto vrijeme slavi postignuti napredak, treba priznati da zakon ne ispunjava sveobuhvatne mjere oko uključivanja silovanja, što je i u EPP-u ocijenjeno kao razočaravajuće”, govori Zovko.

Matić ipak dodaje da je direktiva ključna “upravo za države poput Hrvatske u kojima je implementacija Istanbulske konvencije nepostojeća, a sustav nefunkcionalan”. “Prečesto smo svjedoci svakakvih rupa u zakonu i situacija u kojima žrtve bivaju višestruko viktimizirane – i od počinitelja i od sustava. Direktiva upravo tome nastoji stati na kraj”, zaključio je SDP-ov europarlamentarac.

Iako je tekst direktive već usuglašen, idući korak je formalna potvrda Europskog parlamenta i Vijeća koja se očekuje u travnju. Jedan od razloga zašto se direktiva želi formalno potvrditi što prije, doznaje se, je činjenica što 1. srpnja predsjedanje Vijećem Europske unije preuzima Mađarska koja bi takvu direktivu mogla skinuti s dnevnog reda.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.