Na Facebook profilu privatne korisnice, koji su podijelili i drugi profili na Facebooku, 8. ožujka objavljen je status s fotografijom na kojoj piše: “Šokantna studija: Mamografija je povezana s 84% većom stopom smrtnosti od raka dojke“. U tekstu statusa se mamografski pregledi netočno prikazuju kao uzrok veće stope smrtnosti od raka dojke (arhivirano ovdje).
“Novo istraživanje objavljeno u JAMA Oncology otkriva da je mamografija odgovorna za nevjerojatnih 84 posto višu stopu smrti od raka dojke tijekom 20-godišnjeg razdoblja praćenja. Zbog vrlo visoke stope lažno pozitivnih rezultata koje proizvode, mamografije na kraju ubiju, čini se, mnogo više žena nego što bi inače umrlo od raka dojke da nikada nisu sudjelovale u mamografskom reketu. Mamografija proizvodi traumu kod pacijenata, kako fizičku u tkivu dojke, tako i psihološku, emocionalnu, pa čak i duhovnu kod žena kojima se na kraju kaže da se moraju podvrgnuti još invazivnijim “tretmanima” kako bi preživjele”, navodi se, između ostalog u statusu.
Izvor je portal koji često širi dezinformacije
Izvor koji je umetnut u komentar statusa vodi do portala Natural News i članka naziva “EARLY DETECTION, EARLY DEATH: Mammograms linked to 84% higher breast cancer death rate” (arhivirano ovdje). Taj nam je rubni portal već od prije poznat po širenju netočnih informacija (1, 2, 3, 4, 5, 6).
MBFC (Media Bias/Fact Check), nezavisna stranica koja promiče svijest o medijskoj pristranosti i dezinformacijama, ocijenila je sadržaj kojeg portal objavljuje činjenično netočnim i neutemeljenim zbog promidžbe pseudoznanosti i širenja brojnih teorija zavjera. Dezinformacije se nisu proširile samo na društvenim mrežama u hrvatskoj, nego je identičan tekst objavljen na srpskom portalu Nulta Tačka 8. prosinca prošle godine (arhivirano ovdje). Tvrdnje iznesene na tom portalu smo također u nekoliko navrata ocijenili neistinitima (1, 2, 3, 4, 5).
Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter
Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.
Istraživanje koje se spominje u članku objavljeno je 2. studenog 2023. godine u JAMA Oncology, dio medicinskog recenziranog časopisa JAMA (The Journal of American Medical Association), kojeg objavljuje Američko medicinsko udruženje. Media Bias/Fact Check je ocijenio činjenično izvještavanje JAMA Oncology visokom ocjenom zbog rigoroznog postupka recenziranja članaka, a navode i kako je riječ o “pro-science” časopisu.
Kohortna studija JAMA Instituta naslovljena “Incidencija raka dojke nakon lažno pozitivnog rezultata mamografije” provedena je u Švedskoj u periodu od 1. siječnja 1991. godine do 31. ožujka 2020. i, suprotno navedenom u statusu, nije istraživala povezanost između mamografije i incidencije raka dojke, nego pojavnosti raka dojke nakon lažno pozitivnog rezultata mamografije. U dijelu studije se navodi da su žene koje su imale lažno pozitivan rezultat imale 84% veću stopu smrtnosti od raka dojke u narednih 20 godina u odnosu na žene koje nisu imale lažno pozitivan rezultat. No, suprotno navodima iz statusa, obje skupine žena su bile na mamografiji.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, četvrtina žena novooboljelih od raka obolijeva upravo od raka dojke, dok se redovitim pregledom rak može otkriti u ranom stadiju kada su šanse za izlječenje, a u krajnjem slučaju i preživljenje, daleko veće. Kada se dijagnoza postavi u početnom stadiju, izliječiti se može više od 90% bolesnica s rakom dojke. Mamografija se obavlja na rendgenskom aparatu mamografu, a služi ranom otkrivanju tumora i drugih abnormalnosti. Grudi se prilikom snimanja stisnu između dvije ploče na RTG aparatu radi boljeg prikaza tkiva dojke. Kod nalaza ipak postoje određena ograničenja, poput lažno pozitivnih i lažno negativnih rezultata. Dok lažno negativan rezultat izgleda obično makar je rak prisutan, lažno pozitivnim rezultatom se smatra nalaz s abnormalnim promjenama u tkivu dojke iako se daljnjim ispitivanjima utvrdi da nema raka.
HZJZ: “Rezultati istraživanja su prezentirani na netočan način”
O navodima iz statusa o istraživanju i mamografiji obratili smo se upitom Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Odmah na početku odgovora su napisali da su rezultati istraživanja “izvađeni iz konteksta i prezentirani na netočan način”.
“Zbog konteksta i razumijevanja, potrebno je naglasiti da je spomenuto istraživanje rađeno prvenstveno među ženama koje su imale lažno pozitivan mamografski nalaz. Lažno pozitivan nalaz moguć je kod mamografije, kao i kod svakog drugog probirnog i dijagnostičkog testa. Zato je važno istraživati kontekst i razloge za lažno pozitivne nalaze te njihove daljnje posljedice”, navode u odgovoru iz HZJZ-a te potom otkrivaju i ključnu manipulaciju u statusu koji se dijeli Facebookom:
“Ovo istraživanje je utvrdilo da žene s lažno pozitivnim nalazom mamografije imaju veći rizik od smrti od raka dojke u usporedbi sa ženama koje nisu nikada dobile lažno pozitivni nalaz mamografije. Obje uspoređivane skupine žena imale su mamografske preglede -obje skupine su bile izložene mamografiji. Izjava ‘da je mamografija povezana s 84% većom stopom smrtnosti od raka’ pretpostavlja da su istraživači usporedili skupinu žena koja je išla na mamografiju sa skupinom žena koja nije išla na mamografiju, a to jednostavno nije točno. Spomenuta izjava je netočna i ne proizlazi iz rezultata spomenutog istraživanja. Cilj ovog istraživanja bio je nešto drugo i istraživanje je ustrojeno i provedeno na određen način – rezultati ovog istraživanja jednostavno ne mogu podržavati tako formuliranu izjavu”.
“Mamografski pregledi povezani su sa smanjenjem stope smrtnosti od raka dojke”
Navode da “mamografija kao takva definitivno nije povezana s većom stopom smrtnosti od raka dojke”.
“Nevjerojatno velika količina podataka i znanstvenih dokaza pokazuje baš suprotno – preventivni mamografski pregledi povezani su sa smanjenjem stope smrtnosti od raka dojke. To je i glavna korist ili glavna prednost mamografije. Uz to, prednosti mamografije u prevenciji raka dojke su jednostavnost i cijena. Mamografija je zlatni standard u otkrivanju u raka dojke, što je i konsenzus znanstvenih i medicinskih stručnjaka širom svijeta. Dapače, u samom znanstvenom članku na koji se referiraju prva rečenica govori kako je mamografija povezana s padom u smrtnosti od raka dojke od 20 posto”, navode iz HZJZ-a.
“Redoviti mamografski pregledi dokazano doprinose smanjenju smrtnosti od raka dojke zato što omogućuju prepoznavanje raka dojke u žena u ranoj fazi, čak i do dvije godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice. Većina žena s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza postavi u ovom ranom, početnom stadiju. Petogodišnje preživljenje je u tom slučaju čak do 96%. Iz ovog razloga vidimo pad mortaliteta od raka dojke i u Hrvatskoj. To nije jedini razlog za pad smrtnosti, ali je nepobitno važan. Ostali razlozi za pad smrtnosti od raka dojke su neminovni napredak u dijagnostici i načinima liječenja raka dojke”, stoji u odgovoru.
Osvrnuli su se i na navod iz statusa da “mamografija kod pacijenata proizvodi traumu, kako fizičku u tkivu dojke, tako i psihološku, emocionalnu, pa čak i duhovnu”.
“Što se tiče izjave kako u članku navode da mamografija ‘proizvodi traumu kod pacijenata, kako fizičku u tkivu dojke, tako i psihološku’, izjava nije točna. Nigdje u članku se ne navodi kako mamografija proizvodi traumu. Ono što se navodi jest da lažno pozitivni rezultati mamografije mogu dovesti do anksioznosti i osjećaja uznemirenosti”, pišu iz HZJZ-a.
“Mamografija je također opasna jer je primarni modalitet koji se koristi rendgenska tehnologija, koja zrači tkivo dojke na vrhu stroja fizički ga pritišćući. Same gama zrake su poznati karcinogen za dojke koji je posebno zabrinjavajući za žene s takozvanim “mutacijama” gena BRCA1 ili BRCA2″, navodi se u statusu.
Iz HZJZ-a kažu da niti taj dio statusa nije točan. “Izjava kako članak sadrži informacije o tome da su gama zrake karcinogen za rak dojke je netočna. U članku se ne spominju gama zrake niti se gama zrake koriste u mamografiji. Mamografija se obavlja na rendgenskom aparatu – mamografu, čiji se rad temelji na korištenju rendgenskih ili tzv. X-zraka. Prilikom snimanja grudi se komprimiraju (stisnu) između dvije ploče na rendgenskom aparatu kako bi se dobio bolji prikaz tkiva dojke. Snimanje se vrši u dva različita smjera, pa je dojku potrebno dva puta komprimirati”, zaključuju iz odgovora iz HZJZ-a.
Istim netočnim tvrdnjama o ovom istraživanju i mamografiji bavili su se portali za provjeru istinitosti tvrdnji Black Dot Research i Raskrinkavanje. Oni su krajem prošle godine već objavili da se rezultati istraživanja netočno prikazuju i da mamografija ne povećava smrtnost od raka dojke. O sličnim dezinformacijama o štetnosti mamografije u listopadu prošle godine pisao je Faktograf.