Pod povećalom

Izbori su gotovi. I što sad?

HDZ ima veliku prednost, ali i SDP teoretski može do većine u Saboru. Ključnu ulogu u izbornom procesu sada preuzima Zoran Milanović.
Foto: HINA/ Damir SENČAR/ ds

Iako se glasački listići još uvijek broje, nije prerano konstatirati da su parlamentarni izbori 2024. završili očekivanim rezultatom: nitko nema jasnu većinu, HDZ je relativni pobjednik, ali ako želi ostati na vlasti vjerojatno će se morati pomaknuti udesno koaliranjem s Domovinskim pokretom, a Zoran Milanović bi, ako ustraje u pokušaju da okupi 76 saborskih zastupnika i postane premijer, morao oko sebe ujediniti široku, ideološki raznorodnu koaliciju.

Drugim riječima, izborni dan potvrdio je ono što su najavljivale predizborne ankete. Iako su nam rezultati poznati, ishod izbora još je neizvjestan. Vlast će formirati onaj tko u narednim tjednima pokaže bolje pregovaračke sposobnosti.

Procedura

Prije nego se bacimo na detaljniju analizu mogućih ishoda, potrebno je osvrnuti se na iduće korake u izbornom procesu, definirane Ustavom RH.

Najprije se svi listići moraju prebrojati te Državno izborno povjerenstvo proglasiti službene rezultate. To će trajati nekoliko dana. Danom proglašenja službenih rezultata izbora počinje teći rok od 20 dana u kojem predsjednik Milanović mora sazvati Sabor na prvo zasjedanje.

Da bi se Sabor mogao konstituirati i početi s radom, potrebno je okupiti većinu od najmanje 76 zastupnika; toliko je ruku potrebno za izbor predsjednika Sabora. Dosad se nije dogodilo da se Sabor konstituira prije nego se okupi vladajuća većina.

Pregovori o sastavljanju većine počinju već večeras. Ako se većina uspije oformiti relativno brzo, nema prepreka da se Sabor konstituira već kroz 20-ak dana, nakon čega većina zastupnika imenuje novu vladu.

Ustav također propisuje da predsjednik RH povjerava mandat za sastavljanje vlade onome tko uživa povjerenje većine zastupnika u Saboru. Međutim, nema propisanog ustavnog roka u kojem predsjednik mora odabrati mandatara.

Propisano je tek da osoba kojoj je povjeren mandat ima 30 dana da sastavi vladu. Ako u tome ne uspije, rok se može produljiti za još 30 dana. Ako vlada ni nakon toga nije izglasana u Saboru, Ustav propisuje da se mandat povjerava drugoj osobi. Ako ni drugi mandatar ne može sastaviti vladu u roku od 30 dana, izbori se ponavljaju.

Mogući ishodi

Kao najizglednija mogućnost za sastavljanje vlade nameće se koalicija HDZ-a i Domovinskog pokreta. Ove dvije stranke, prema rezultatima na 99 posto obrađenih biračkih mjesta, zajedno imaju 75 mandata. Do saborske većine im dakle nedostaje samo jedna ruka, koju ne bi trebalo biti preteško pronaći u zastupničkom bazenu  sačinjenom od osam predstavnika manjina, dvoje zastupnika Nezavisne platforme Sjever i jednog zastupnika Fokusa.

Nema, međutim, garancije da je takva kombinacija prihvatljiva svim zastupnicima izabranima na listi DP-ove koalicije. Mislav Kolakušić, lider stranke Pravo i pravda, odmah na početku izborne noći je poručio da koalicija s HDZ-om ne dolazi u obzir i da su jedino prihvatljivo rješenje ponovljeni izbori.

Savez s DP-om se u izbornoj noći čini kao jedina mogućnost koju HDZ ima za sastavljanje vlasti: lideri SDP-a, Mosta i platforme Možemo vrlo su jasno poručili da nemaju namjeru podržavati ni stranku ni vladu Andreja Plenkovića.

HDZ, dakle, ne može do trećeg uzastopnog mandata na vlasti bez podrške Domovinskog pokreta. Međutim, nije im nužna podrška svih zastupnika DP-a. Ako bi npr. oko sebe uspjeli okupiti liberalne zastupnike IDS-a, Nezavisne platforme Sjever i Fokusa te svih osam manjinaca, HDZ bi za minimalnu većinu morao pridobiti samo dvoje zastupnika DP-a.

Drugim riječima, Plenkoviću je za sastavljanje vlade potreban Domovinski pokret, ali nisu mu nužni svi zastupnici izabrani na listi DP-a.

Matematičku šansu za formiranje vlade ima, međutim, i SDP. Prema rezultatima na 99 posto obrađenih mjesta, SDP-ova koalicija ima 42 zastupnika. Do 76 mogu doći ako ih podrži 11 zastupnika koalicije Mosta i Suverenista, 10 zastupnika platforme Možemo, 2 zastupnika IDS-a, 2 zastupnika Nezavisne platforme Sjever, 1 zastupnik Fokusa i svih osam manjinaca.

U Saboru je, dakle, teoretski moguće oformiti i većinu koja neće uključivati ni HDZ ni Domovinski pokret. Takva bi većina doduše bila vrlo tanka i zbog toga vjerojatno krajnje nestabilna.

Naravno, SDP-ova koalicija može i drugačije izgledati. Ako bi npr. pridobili 14 zastupnika DP-a, do većine bi mogli i bez potpore npr. platforme Možemo. Lider DP-a Ivan Penava u svom govoru nije isključio mogućnost koalicije sa SDP-om; kao neprihvatljive partnere apostrofirao je SDSS i Možemo.

Tu je zatim i mogućnost koju predlažu iz platforme Možemo. Oni su pozvali sve stranke koje su u kampanji obećavale kako nakon izbora neće ići s HDZ-om da iz Sabora podrže manjinsku vladu SDP-a, stranke koja ima najbolji izborni rezultat među dosadašnjim oporbenjacima.

Jedina dodatna opcija u kojoj se vlast formira bez ponavljanja izbora bila bi tzv. velika koalicija SDP-a i HDZ-a. To se, međutim, ne doima kao opcija koju treba ozbiljno razmatrati.

Na koncu, moguće je i da nakon višemjesečnih pregovora nitko neće pridobiti povjerenje 76 zastupnika. U tom slučaju morali bismo ponovo na izbore; odgovornost da ih raspiše Ustavom je povjerena predsjedniku Milanoviću, koji u takvoj situaciji imenuje i privremenu nestranačku vladu da upravlja državom dok se ne oformi vlast koja ima podršku natpolovične većine saborskih zastupnika.

Najizglednije još četiri godine HDZ-a

Na koncu, najizglednijom se čini opcija u kojoj HDZ ostaje na vlasti još četiri godine, samo s drugačijim koalicijskim partnerima nego dosad.

Iako je teoretski moguće da vladu sastavi i SDP-ov blok, njihov put do vlasti je puno teži. Morali bi okupiti znatno veći broj partnera, tj. uskladiti veći broj različitih zahtjeva, ideja i pogleda na političke prioritete.

Zoran Milanović je tijekom kampanje u više navrata najavljivao kako mu je upravo to u planu. Ponavljao je kako će uklanjanje HDZ-a s vlasti zahtijevati pragmatičnost i ideološku fleksibilnost.

Predsjednička pozicija koju obnaša mu omogućuje da i kroz konzultacije s predstavnicima stranaka kako bi ustanovio postoji li većina pokuša progurati svoju agendu. Međutim, iako Milanović zbog predsjedničke pozicije u rukama drži konce predstojeće izborne procedure, Plenković je i dalje u znatno boljoj poziciji; naprosto mu do saborske većine nedostaje osjetno manje ruku.

Ovaj tekst izvorno je objavljen tijekom izborne noći, nakon što su bili prebrojani glasovi na 95 posto biračkih mjesta. Naknadno je dopunjen nakon što ih je prebrojano 99 posto. S obzirom na izvornu verziju promijenjene su informacije o broju osvojenih mandata HDZ-a (61 umjesto 60) i IDS-a (2 umjesto 3).

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.