“Nama je demografija u našem programu Hrvatske demokratske zajednice izrazito važan i prioritetan sektor, odnosno područje. Podsjećam da je naša vlada donijela Strategiju demografske revitalizacije i uputila je u Hrvatski sabor i ovo što činimo, činimo usuglašeno s Domovinskim pokretom na način da kao prva zemlja u Europskoj uniji oformimo takvo snažno ministarstvo koje će raditi zajedno sa svim drugim resorima, jer to je jako važno – to ministarstvo ne može samo postići željene efekte”, ustvrdio je Tomo Medved, dosadašnji ministar branitelja, gostujući u programu Nove TV u kojem je govorio o postignutom dogovoru između HDZ-a i Domovinskog pokreta o formiranju buduće vlade.
Nekoliko sati ranije, tehnički premijer Andrej Plenković, izvještavajući novinare o dogovoru koji je postignut s Domovinskim pokretom, a po kojem će DP-u pripasti Ministarstvo demografije, naglasio je kako je demografija ključno pitanje opstanka nacije te smo zato “jedni od prvih na razini Europske unije koji uvode ministarstvo upravo za demografiju”.
Posebnu pozornost dobit će problematika demografske obnove, zaštita obitelji i mladih te se – radi toga – ustrojava Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, izvještavali su mediji i u listopadu 2016. godine.
Jer Hrvatska je već imala ministarstvo koje je u svom nazivu i opisu posla imalo demografiju i to upravo u prvom mandatu Andreja Plenkovića. Vodila ga je HDZ-ova Nada Murganić, s time da se ono uz demografiju, obitelji i mlade bavilo i socijalnim pitanjima.
Ministarstvo demografije – prvi put
Rad tog ministarstva u kolektivnom pamćenju neko je vrijeme trajao tek zbog incidenata. U Plenkovićevoj vladi je, naime, formirano ministarstvo koje je u imenu imalo demografiju, ali u svom sastavu nije imalo demografa. Rješenje je pronađeno u mladom demografu Marinu Strmoti koji je imenovan za državnog tajnika za demografiju, da bi nakon nekog vremena, frustriran praznim pričama iza kojih nema djela, usred konferencije za novinare dao ostavku i napustio ministricu i daljnji rad u tom ministarstvu.
Tu je i afera kada je ministrica u javno savjetovanje uputila novi Obiteljski zakon u kojem je kao obitelj vidjela samo oca, majku i djecu, bez ikakve varijacije na tu temu pa obitelj više nije mogao činiti npr. bračni par bez djece (a slično nam se sada smiješi iz programa Domovinskog pokreta), ali je nakon reakcija u javnosti takva definicija napuštena. Pamtila se i čuvena izjava ministrice “Tako vam je to u braku” kojom je 2018.odgovorila na pitanje zna li zašto je žrtva obiteljskog nasilja povukla prijavu protiv supruga, tadašnjeg moćnog župana Alojza Tomaševića – koji je naknadno ipak dobio kaznu od 10 mjeseci uvjetno.
Plenković i njegovi ministri sada najavljuju da ćemo za koji dan po prvi put formirati novo Ministarstvo demografije, a kadar bi ovog puta trebali pronaći iz Domovinskog pokreta. Kao mogući ministar spominje se ključni čovjek stranke, poduzetnik Mario Radić kojem bi, kaže, bilo najprirodnije da bude ministar gospodarstva, “međutim po narativu koju kruži ja to ne bi smio bit pa to onda niti neću bit”.
Ministarstvo demografije jedno je od tri ministarstva kojima bi trebao upravljati Domovinski pokret prema dogovoru koji je finaliziran u srijedu, tri tjedna nakon provedenih izbora. Drugo je gospodarstvo i energetika, iz kojeg će biti izvučen dio koji se odnosi na zaštitu okoliša, a treće Ministarstvo poljoprivrede. Uz to, Domovinskom pokretu bi trebalo pripasti 10 do 12 državnih tajnika, jedan potpredsjednik Vlade odmah, a drugo potpredsjedničko mjesto će se čuvati za Ivana Penavu nakon što mu iduće godine istekne mandat na mjestu gradonačelnika Vukovara. Domovinski pokret dobit će i mjesto potpredsjednika Sabora. Uz to, dogovoreno je da će se povećati plaće ministara.
HDZ nije pristao Domovinskom pokretu dati ministarstva za koja su također pokazivali interes – Ministarstvo kulture ili Ministarstvo obrazovanja te Ministarstvo unutarnjih poslova.
Tjednik Novosti kao tema pregovora o Vladi
Ovog je tjedna tako završena slagalica i to na način koji je bio najizgledniji još u izbornoj noći kada su objavljeni rezultati izbora. HDZ i partneri s kojima je išao u izbore u slaganje nove saborske većine i Vlade idu s Domovinskim pokretom. Andrej Plenković prešao je preko svega što je na njegov račun izrečeno od strane članova Domovinskog pokreta (1, 2 ), kao i preko kaznene prijave koju je DP protiv njega podnio uoči izbora, a odrekao se SDSS-a koji je, zajedno s ostalim manjinama, stajao uz Vladu HDZ-a u svim pa i u najspornijim pitanjima i glasanjima. Andrej Plenković dopustio je da pitanje srpske manjine postane centralno pitanje pregovora te naposljetku pristao na zahtjeve DP-a.
Ivan Penava u srijedu je pred novinarima ustvrdio i kako je Andrej Plenković pristao na njihov zahtjev da se prestane financirati tjednik Novosti, koji se, kazao je Penava, ne bavi pitanjima srpske manjine, nego “predstavlja agendu koju je nekad Feral provodio”, a Domovinski pokret “ne može pristati na takve uratke”.
Ministar Tomo Medved u spomenutom televizijskom nastupu nije potvrdio da je takav dogovor već postignut, već je kazao da je to jedno od pitanja o kojem će se tek razgovarati u narednom periodu, ali i naglasio da se Novosti ne financiraju iz Vlade, odnosno po odlukama Vlade. Točno je da o sredstvima koje će biti dodijeljene Novostima ne odlučuje neposredno Vlada, već ih raspodjeljuje Savjet za nacionalne manjine, a on je odluku o raspodjeli sredstava manjinama za ovu godinu već donio u travnju.
Nejasno je želi li DP naknadno povlačiti sredstva za Novosti, tjednik koji ih žulja jer se bavi kritičkim novinarstvom za koje dobiva i nagrade struke, što se ponovilo i na ovogodišnjim dodjelama kada je nagradu za istraživačko novinarstvo dobio i Hrvoje Šimičević zbog svojih tekstova u kojima je razotkrio pedofiliju u Crkvi.
Manjine će dati – koliko bude trebalo
Dogovorom s Domovinskim pokretom Andrej Plenković osigurao je, kako sada izgleda, 12 mandata domovinaca. Iako je lista na izborima osvojila 14 mandata, s HDZ-om ne želi Pravo i pravda sa svojim jednim zastupnikom te Josip Jurčević koji je s vrijeđanjem Plenkovića nastavio i nakon što su objavljeni rezultati izbora – za razliku od drugih istaknutih članova Domovinskog pokreta koji su trenutno preokrenuli ploču. Jurčević se, prema pisanju medija, želio vidjeti na mjestu ministra kulture, ali DP-u nije uspjelo dobiti tu polugu za ideološko prekrajanje hrvatskog društva.
HDZ-ov 61 i DP-ovih 12 mandata nije dovoljno za većinu, ali manjine su presedanski odlučile da će Plenkoviću dodati onoliko potpisa – koliko će mu nedostajati.
Osim SDSS-a čije je odstupanje iz Vlade i vladajuće većine Domovinski pokret ultimativno zahtijevao, a Plenković na to naposljetku i pristao, preostalih pet manjinaca nije, dakle, odlučilo da će dati ili uskratiti svojih pet potpisa, već da će ih dati onoliko koliko ih bude trebalo. Svih osam će na konstituirajućoj sjednici Sabora podržati Gordana Jandrokovića za novog/starog predsjednika Sabora, ali potpis za mandatara će dati po potrebi, smatrajući da tako ostaju i solidarni sa SDSS-om (koji je formalno i sam donio odluku da neće podržati Vladu HDZ-a i DP-a) s kojim ostaju u klubu i vjerni svom dosadašnjem partneru Andreju Plenkoviću.
Za slučaj da bilo što krene po krivu, u rezervi je i Vesna Vučemilović koja je već napustila svoje funkcije u Suverenistima koji su odlučili da neće podržati Vladu HDZ-a.
Dosadašnja opozicija u prvim komentarima konstatirala je kako je Domovinski pokret dobio što je želio. Mostov Nikola Grmoja čestitao je Pavlu Vujnovcu i konstatirao da je ideologija bila samo krinka za pare, a u sličnom je stilu reagirala i SDP-ova Mirela Ahmetović koja je ustvrdila da je u pitanju cijelo vrijeme bila energetika koju je DP dobio u miraz. “Raduje se bivši ekskluzivni partner Gazproma, a i Plenković što je u Vladu primio ‘proruse’”, napisala je na X-u.
S potpisima k Milanoviću
Nakon što se ovih dana prikupe potpisi, Andrej Plenković bi trebao na Pantovčak gdje bi mu predsjednik Zoran Milanović trebao dati mandat za sastav nove Vlade. Ustav predviđa da mandatar za sastavljanje Vlade na raspolaganju ima 30 dana. U međuvremenu se, najkasnije do 19. svibnja, treba održati i konstituirajuća sjednica Sabora. Održat će se na datum kojeg odredi predsjednik Milanović, ali s obzirom na to da je sada iskristalizirana većina, s konstituirajućom sjednicom Sabora ne bi trebalo čekati.
Uskoro bi se, dakle, trebao sastaviti program Vlade te ćemo vidjeti kako će HDZ u svoj program uglaviti i dijelove političkog programa Domovinskog pokreta, odnosno koliko će, kako to kaže Penava, DP moći provesti “korekciju Plenkovićevog kursa” – udesno.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
