Ovo nije prepisan predizborni program HDZ-a, rekao je mandatar Andrej Plenković pred novo konstituiranim Hrvatskim saborom te dodao: nego je sinteza.
Andrej Plenković u petak je predstavio program nove Vlade koju će uz njegove stare koalicijske partnere činiti i Domovinski pokret. Kad ga je u raspravi zastupnik SDP-a Arsen Bauk pitao koja će biti razlika u smjeru ove Vlade u odnosu na dosadašnju, Plenković je kazao da će to biti smjer na temelju programa Vlade te precizirao da je taj program sinteza svih aktera koji čine vladajuću koaliciju.
Program Vlade koji je došao pred zastupnike Sabora, međutim, samo je donekle sažetiji prikaz onog što je HDZ predstavio u svom predizbornom programu nazvanom „Za sve izazove“. Predizborni program HDZ-a imao je 69 strana, a program koalicijske Vlade HDZ-a s partnerima i DP-om je nešto kraći, ima ih 53. I to je gotovo sva razlika te pokazatelj da se ništa od najrazvikanijih najava Domovinskog pokreta nije izrijekom našlo i u programu Vlade.
Pa je tako, na primjer, u dijelu Vladinog programa koji je naslovljen Ključni prioriteti i ciljevi ponuđena i Vizija Hrvatske do 2028. godine koja je sadržajno potpuno prekopirana iz HDZ-ovog predizbornog programa, osim što je u prvu rečenicu na viziju uspješne, vitalne, pravedne, održive i suverene Hrvatske dodano i da takva Hrvatska izražava „zahvalnost hrvatskim braniteljima te posebno jača jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske, a osobito položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini“.
Nije to neki naročito čudni umetak, s obzirom na to da su i u drugim dijelovima HDZ-ova programa razrađivane mjere pomoći braniteljima te da je HDZ i u svom originalnom programu, a koji je niže u tom poglavlju prekopiran, stavio rečenice: „Provedba demografske strategije najvažnije je pitanje oko kojeg moramo ostvariti društveni konsenzus te graditi poticajno društveno okruženje za vitalnu Hrvatsku. Dužni smo osigurati ostanak mladih u Hrvatskoj uz istodobno privlačenje naših iseljenika i njihovih potomaka koji žele život i karijeru ostvariti u Hrvatskoj, kao i osigurati kontrolirano i promišljeno useljavanje“.
HDZ-ov program i u Domovinskim resorima
U programu Vlade se ne spominje poticanje žena da ostanu kod kuće, porezne olakšice za novosklopljene brakove, niti otkazivanje Istanbulske konvencije, a kad je riječ o poreznom stimuliranju povratnika iz inozemstva ne navodi se da će oni koji se eventualno vrate biti oslobođeni poreza 10 godina, kao što je to želio DP, već se ostalo na rješenju HDZ-a koji predviđa pet godina oslobođenja od poreza na dohodak za one koji se vrate i mogu dokazati da su u inozemstvu proboravili dvije godine.
Uglavnom se ostalo na demografskim mjerama koje je u svom programu izlistao HDZ. Jednako je i u poglavljima koji se odnose na gospodarstvo, kao i na poljoprivredu za koju je Domovinski pokret također isticao da mu je važna i za koje su sektore dobili svoje ministre.
Dojam je, dapače, da su neka poglavlja u inače ne naročito konkretnom programu Vlade istaknuta upravo kao odgovor Domovinskom pokretu, odnosno percepciji o opasnostima koje se kriju u njihovom dolasku na vlast. Pa tako u Vladinom programu, u dijelu koji se odnosi na „pravednu Hrvatsku“ ima i poglavlje koje nosi objedinjeni naslov „Sloboda medija, zaštita ljudskih prava i prava nacionalnih manjina“. Uz najave koje su se nalazile već u programu HDZ-a, kao što je donošenje novog Zakona o medijima koji će „ojačati neovisnost medija, osigurati stabilno financiranje i poticati profesionalno novinarstvo, uključujući i zaštitu autorskih prava novinara“ te najave kako će se ulagati u programe medijske pismenosti kako bi se građane učinilo otpornijim na dezinformacije, dodano je i da će se „nastaviti promovirati ulogu medija u osnaživanju demokratskih procesa i informiranja građana“.
„Nastavit će se graditi uključivo i tolerantno društvo te se boriti protiv diskriminacije“, izrijekom stoji u programu koji sad formalno potpisuje i DP. Najavljuje se kako će se u roku od 60 dana donijeti Operativni programi nacionalnih manjina za razdoblje do 2028. godine za nastavak uključivog društva u kojem se, kako se navodi, svaki građanin osjeća ravnopravno i sigurno.
Ista je to odredba i naširoko kasnije razrađena na isti način kako je to bilo i ranije, prije upliva DP-a .
Izrijekom piše i kako će se „graditi društvo koje poštuje ljudska prava i prava nacionalnih manjina“.
U programu ne piše ni da će se graditi muzej komunističkih zločina, ali je uvršteno poglavlje o kulturi sjećanja u kojem se navodi: “Radit će se na izgradnji kulture sjećanja i razvijati obrazovanje o bitnim povijesnim činjenicama, što je važno za izgradnju mira i bolje budućnosti mladih generacija. Hrvatska treba biti svjesna da je borbom protiv nacizma i fašizma osigurala svoje mjesto među pobjednicama Drugog svjetskog rata. To, međutim, ne znači da se zaboravljaju poratni zločini komunističkog režima, osobito tisuća ubijenih bez suda u kolonama smrti, koji predstavljaju tragično razdoblje za hrvatski narod. Našim politikama nećemo dozvoliti da se povijest zaboravi niti ćemo ikada posustati u našem zalaganju i naporima da se rasvijetle zločini i sudbine brojnih nestalih i stradalih. Osudom zločina svih totalitarnih režima stvaramo temelje za pomirbu u hrvatskom društvu kako bismo, suočeni s novim izazovima, nastavili graditi potrebno zajedništvo”.
Financiranje Novosti
Na pitanje zastupnice Urše Raukar Gamulin hoće li se nastaviti financirati tjednik Novosti, Andrej Plenković je u Saboru rekao da predstoje dogovori o Operativnim programima, ne potvrdivši da je pristao na zahtjev DP-a da se više ne financiraju Novosti, ali i ne otklonivši izrijekom takvu mogućnost.
„Kada je riječ o jednom tjedniku, ono što ćemo vidjeti kroz Savjet za nacionalne manjine je zašto se baš samo jedan tjednik od svih tjednika nacionalnih manjina smatra problematičnim. Ja sam za medijske slobode, ali nije nelegitimno postaviti i ta pitanja“, rekao je Plenković, dodavši i kako su prava manjina u Hrvatskoj stečevina koja se treba njegovati i da ova većina to neće mijenjati.
Domovinski pokret govorio je u svom programu i o potrebi kroatizacije medija, međutim, to se u ovom programu ne spominje. Kad je riječ o HRT-u, HDZ ponavlja dio svog programa u kojem navodi da će se donijeti novi Zakon o HRT-u koji će uspostaviti novi model financiranja i omogućiti prilagodbu HRT-a suvremenim oblicima distribucije te ulaganje u domaće audiovizualne sadržaje.
Oporbena zastupnica Anka Mrak Taritaš tijekom rasprave Plenkoviću je rekla kako je međunarodni dan borbe protiv homofobije te ga pitala hoće li podržavati ukidanje prava koje imaju istospolni parovi.
“Čestitam Međunarodni dan, a što se tiče prava svih manjina, mi ćemo kao Vlada ostati na standardima poštovanja i zaštita prava”, odgovorio je Plenković.
Na pitanje Rade Borić iz Možemo zašto su u uvodnom dijelu programa gdje se govori o temeljnim polazištima, prioritetima i ciljevima reducirane najviše ustavne vrednote, Plenković je odgovorio da se spominjana ravnopravnost odnosi na sve vrste manjina, da se ne mora popisati baš sve. Točno je, zapravo, da je prekopirana istovjetna formulacija kakva je postojala i u programu Vlade 2020. godine, a u kojoj stoji kako će se Vlada u svojem djelovanju „voditi najvišim vrednotama ustavnog poretka: slobodom, jednakošću, ravnopravnošću, mirotvorstvom, socijalnom pravdom, poštivanjem prava čovjeka, nepovredivošću vlasništva, očuvanjem prirode i čovjekova okoliša, vladavinom prava i demokratskim višestranačkim sustavom koje su zajamčene Ustavom kao najvišim pravnim i političkim aktom“.
U programu Vlade nema odmaka od programa HDZ-a niti od dosadašnjih politika ni kad je riječ o obrazovanju, ni kad je riječ o zaštiti granica, ni kad je riječ o pitanju dolaska stranih radnika, a također ne piše izrijekom niti da će biti uveden obavezni vojni rok koji je tražio Domovinski pokret. Vezano za vojnu obuku piše labavo: „Imajući u vidu rastuće globalne napetosti te sve razornije posljedice klimatskih promjena, diljem Europe raste svijest o potrebi pohađanja kraćeg tečaja radi pružanja temeljnih vojnih sposobnosti i kompetencija iz domene civilne zaštite i prve pomoći kako bi se kod mladih ljudi podigla spremnost i kako bi stekli korisne vještine za budućnost. U tom pogledu razradit će se najbolji model prema našim potrebama i logističkim sposobnostima“.
Novi ministri
Čelnici Domovinskog pokreta pristali su dati svoje glasove za konstituiranje Sabora i formiranje Vlade, a da ništa od njihovog programa nije ušlo u program Vlade. Zauzvrat su dobili izbacivanje predstavnika srpske manjine, SDSS-a, iz vladajuće većine i Vlade te vođenje tri ministarstva.
Formirat će se novo Ministarstvo demografije i iseljeništva, kojem, kako je to u svojim televizijskim nastupima u četvrtak (1, 2) kazao i potpredsjednik DP-a i nesuđeni ministar Mario Radić, predstoji tek osvajanje uredskog prostora, ekipiranje kadrova i, ako je vjerovati programu Vlade – provođenje HDZ-ovih politika. Ministar će biti Ivan Šipić, teolog iz Trilja koji bi sve resore Vlade trebao upregnuti da krenu raditi na povećanju broja stanovnika. Kineziolog Josip Dabro trebao bi se pobrinuti za samodostatnost hrvatske poljoprivrede, a odvjetnik Ante Šušnjar na kojeg je ranije Radić prenio upravljanje svojim poslovima trebao bi voditi računa o gospodarstvu države.
Čelnici Domovinskog pokreta tvrde da su svi njihovi najvažniji zahtjevi ušli u koalicijski sporazum koji su HDZ i Domovinski pokret potpisali dan ranije, bez očiju javnosti. Ivan Penava u četvrtak je ustvrdio da to nije javni dokument, a Stjepo Bartulica je u petak rekao da će sporazum biti objavljen pa će se vidjeti da su njegovi uvjeti za glas ispunjeni. Do vremena objave ovog teksta sadržaj koalicijskog sporazuma nije objavljen, ali svakako treba istaknuti da je program Vlade program koji Vlada nudi Saboru kako bi na osnovi njega dobila povjerenje te program po kojem bi trebala raditi.
Koalicijski sporazum je obaveza koju je jedna stranka preuzela prema drugoj. Ako HDZ ne ispuni ono što je obećao Domovinskom pokretu u koalicijskom sporazumu, DP-u ili njegovim pojedinim članovima preostaje tek da, ako im to ne odgovara – napuste vladajuću većinu. Pitanje je hoće li im do tada već Andrej Plenković naći zamjenu. Ako ostane u zemlji.
