Gledate li svakodnevno sapunice ili, kako se to pismenije kaže, telenovele? Znate ono kada u samo jednoj epizodi zanosna Nina prevari naivnog supruga Antonija, lukava Lukrecija ukrade zlatninu dementnoj svekrvi, ljubomorna Darija pokuša otrovati prepredenoga Marka, Jakov zaprosi Martu koja ga odbija jer voli Mateja, rastrojena Leona uperi pištolj prema Josipu i ispali hitac ali samo ga na sreću okrzne, i sve to dok Šimun napastuje Klaru koja se otrgne i potrči preko ceste gdje je luksuznim automobilom pokosi pijani Borna s kojim je hodala još u srednjoj školi…. Otprilike tako sada izgleda i američka predsjednička kampanja, puna neočekivanih i šokantnih obrata svakoga dana, a ponekad i svakoga sata.
Oružani atentat na Donalda Trumpa, metkom okrznuto uho i Trumpova uzdignuta šaka dok mu se kapi krvi slijevaju po licu bivaju tako poput osmišljenog sadržaja vrlo napete epizode koja ostavlja bez daha, ali tek manji dio serijala koji, kao i telenovele, traju u stotinama nastavaka. Jer svaki put kad pomislite da bi bezazlenu sapunicu trebalo prestati gledati zbog pomalo dosadnjikavog sadržaja i u korist vlastitoga zdravlja, dogodi se neki obrat koji vas povuče unatrag i prikuje ispred malih zaslona. Epizode u sadašnjoj američkoj predizbornoj kampanji, naime, iako podsjećaju upravo na sapunicu, nisu baš tako bezazlene, serijal će postajati sve napetiji, a ishod, kakav god da bude, bit će zapravo – prilično loš.
Pobjednik gubi unaprijed
Razlog zbog kojeg mnogi analitičari smatraju da sve skupa neće dobro završiti je jednostavan – nitko nikome više ništa ne vjeruje.
Samo letimičan pogled na komentare o vijestima nakon atentata na Trumpa pokazuje da je jako puno onih koji smatraju da je sve tu jako mutno te da se radi o zavjeri. I u Hrvatskoj i u Sjedinjenim Državama raspredaju se jedna za drugom zavjereničke teorije, duboke sumnje u sve institucije – lokalne, državne i federalne, u policiju, FBI, CIA-u i u tajne službe. S druge strane pak Trumpovi protivnici komentiraju kako se radi o očitoj namještaljci, ili se sprdaju s visinom peta na Trumpovim cipelama koje su mu ispale u općem metežu. U takvoj atmosferi tko god da pobijedi na predsjedničkim izborima petog studenog imat će protiv sebe pola američkog stanovništva, što će predsjedniku otežavati, ako ne i potpuno onemogućiti, upravljanje državom. Ako pobijedi kandidat republikanaca, a to je sada i službeno Trump, klipove pod noge će mu bacati gdje god se okrene.
Republikanci zato razmatraju mnoge opcije brzog djelovanja, svojevrsni politički blitzkrieg, o kojemu neke naznake daje i dokument poznat pod nazivom Projekt 2025.
Ako pak službenu pobjedu odnese kandidat Demokratske stranke, bio to Joe Biden ili netko drugi, protivnička će strana izbore gotovo sigurno proglašavati neregularnima, namještenima i nedemokratski provedenima.
I u jednom i u drugom slučaju, dakle, nakon izbora ćemo umjesto čistog legitimnog pobjednika dobiti iscrpljujuću krizu nacionalne sigurnosti i novi val nepovjerenja. Kapi krvi na Trumpovom licu snimljene vrhunskim kamerama i dijeljene na svim medijima milijardama puta sada su strah od te nadolazeće opasnosti umnogostručile.
45-47 Again
Napad na Trumpa dogodio se u Butleru u zapadnoj Pensilvaniji, manjem mjestu u kojemu je republikanski kandidat komotno pobijedio 2020. godine. U tom pitomo brdovitom kraju pedesetak kilometara sjeverno od grada Pittsburgha starosjedilački su bijelci premoćna većina, kao što su i u mnogim ruralnim konzervativnijim područjima u kojima Trump uobičajeno uživa pristojnu podršku, nasuprot gradskim središtima u kojima je više imigranata i šarolikog stanovništva i koja prednost daju demokratskim kandidatima. Nije nevažno što se atentat dogodio u Pensilvaniji jer se radi o takozvanoj swing state, saveznoj državi koja bi na izborima u studenome mogla prevagnuti i na jednu i na drugu stranu i u kojoj se kandidati moraju i te kako više truditi kako bi zadobili povjerenje. Joe Biden, koji je rodom baš iz Pensilvanije, upravo je glasovima iz te države prebacio potreban broj elektorskih glasova prije četiri godine i tako postao predsjednik.
Za izuzetno važna područja, battleground states, osim spomenute Pensilvanije, označene i države Nevada, Arizona, Wisconsin, Michigan i Georgia, a nakon ispaljenih hitaca na Trumpa počele su se ljuljati i Sjeverna Karolina, Minnesota, Novi Meksiko, Virginia, New Hampshire, dok se neki analitičari usude na tu listu nadodati i Oregon te New York.
Trumpovi simpatizeri nisu se uobičajeno znamenjem isticali po gradovima u kojima demokrati uživaju puno veću podršku, primjerice u San Franciscu, no sada se može na ulici vidjeti, što ranije nije bilo zamislivo, pojedince koji uspravno i ponosno nose crvene šilterice s natpisima Trump, Make America Great Again ili 45-47.
Muškarci nadesno, žene nalijevo
Sretnom je Trumpu, dakle, nakon napada porasla popularnost. Superbogataši Elon Musk i Bill Ackman objavili su da ga od sada sveudilj podržavaju (Musk će mjesečno u te svrhe izdvajati 45 milijuna), a čak se i porast na njujorškoj burzi te skok vrijednosti Bitcoina pripisuje povećanoj mogućnosti da se Trump dokopa Bijele kuće. Redaju se po njemu naklonim medijima slavodobitni naslovi o tome kako je od sada nedodirljiv, neprobojan, premoćan pa ni Biden niti bilo tko drugi iz redova demokrata nema nikakvih šansi u nadolazećem srazu. Metak NATO standarda kalibra 5.56 ispaljen s udaljenosti od nekih 150 metara s namjerom da pogodi Trumpa u glavu promašio je cilj za dlaku ali je pogodio u sridu za ubrzanje ritma američke izborne utrke, te sada, pojednostavljeno, Trump ima bolje fotke za Instagram nego Biden.
No, izbori su još daleko, u urbanim središtima većina se boji Trumpa. Mnogi će vam reći da bi radije glasali i za mrtvog Bidena ili bilo koga drugog samo kako bi se zaustavilo republikanskog kandidata, a pojačava se i jaz između biračica i birača, osobito mlađih, jer žene su liberalnije, dok muškarci postaju sve konzervativniji. Ženski će glasovi biti vrlo važni, ako ne i presudni te će u nadolazećim danima istraživanja pokazati koliko će se Trumpu isplatiti ili obiti o glavu to što je proglasio da će mu, ako pobijedi, potpredsjednik biti J.D. Vance, bijeli senator iz savezne države Ohio (o njemu smo već pisali na ovom portalu prije dvije godine).
Kako sada stvari stoje, na izborima bi se sukobili Biden koji za potpredsjednicu, dakle sukandidata, ima obojenu ženu Kamalu Harris, dok su s druge strane dva rigidno bijela dečka, Trump-Vance. Koliko će jedna ili druga kombinacija biti privlačnija ili odbojnija ženama bit će vrlo važno pitanje kada dođe do izbornog zaokruživanja.
J.D. Vance kao i naš Bartulica
Imenovanje 40-godišnjeg Vancea, koji se iz žestokog Trumpovog kritičara, kada ga je nazivao i Hitlerom, pretvorio u njegovog strastvenog sljedbenika, smatra se znakovitim jer daje obrise smjera kojim bi se mogla razvijati Republikanska stranka u budućnosti, s obzirom na to da se radi o agilnom političaru koji je ideološki vrlo blizak idejama takozvane američke nove desnice (New Right) i koji je negirao punu regularnost Bidenove pobjede prije četiri godine.
Vance također cijeni konzervativnog pisca i urednika Roda Drehera s kojim je i prijatelj, a tu konačno dolazimo i do hrvatske veze jer Drehera štuje i poznaje i Stephen Bartulica (Dreher je naime aktivan u Europi s bazom u Budimpešti). Još jednog autora kojeg Vance cijeni napomenut će vam i mnogi hrvatski konzervativniji intelektualci (mađarski također), a radi se o autoru knjige Zašto liberalizam nije uspio, Patricku Deneenu koji priželjkuje velike društvene promjene i svojevrsni aristopopulizam, prema njemu prvu fazu razvoja novih odnosa nakon kraha liberalne demokracije kakvu danas poznajemo.
Vance, kao i njegov izdašni financijski pokrovitelj milijarder Peter Thiel, rado čuju što ima za reći i Curtis Yarvin, bloger koji se mudro drži podalje od reflektora javnosti, ali koji kad nešto predlaže onda ide do kraja, a jedna od radikalnih zamisli je i zamjenjivanje demokracije monarhijom, uz detaljno razlaganje kako bi konzervativniji predsjednički kandidat, kad pobijedi, trebao u rekordno kratkom roku smijeniti, otpustiti, rastjerati i umiroviti ogroman broj državnih službenika iz svih odjela i institucija te na ta mjesta postaviti odane sljedbenike.
Dobar dio Yarvinovih ideja, ali ipak u nešto mekšoj verziji, ponudio je Projekt 2025, dokument o kojemu se naveliko bruji ovih tjedana, a koji je zapravo opširan radni plan kako bi republikanci trebali u prijelaznom razdoblju strateški smijeniti postojeću Bidenovu administraciju i efikasno uvesti vlastitu, s pomoću koje bi potom mogli zaista i provoditi zamišljene političke, društvene, ideološke i kulturne projekte.
Projekt 2025
Opsežni dokument čedo je zaklade Heritage, vrlo utjecajnog think tanka koji već desetljećima promišlja o promicanju konzervativnih ideja – zaklada je imala značajnu ulogu još u dovođenju Ronalda Reagana u Bijelu kuću, a osobito na njegovu vanjsku politiku. S obzirom na to da Projekt 2025 predlaže snažno okretanje SAD-a prema konzervativnom i tradicionalnom smjeru, nemalo je onih koji su osupnuti, a i Trumpa se priupitalo što on o svemu tome misli. Odgovorio je kako nema veze s time, no politički suparnici smatraju da laže jer se boji izgubiti glasove umjerenih birača koji bi se vjerojatno prestrašili kada bi pročitali što u dokumentu zaklade Heritage stvarno piše.
Trump je, umjesto Projekta 2025 koji bi papučicu gasa jače pritisnuo, ponudio svoju Agendu 47 u kojoj laganije gura ideje, kako ne bi rastjerao umjerenije pučanstvo (ime proizlazi iz namjere da postane 47. po redu američki predsjednik).
U njegovoj agendi (1,2) pojavljuju se brojne zamisli koje mogu snubiti radnike (o povećanju broja radnih mjesta u strateškim industrijama, primjerice energetici ili proizvodnji automobila), ili one koje predlažu jaču kontrolu farmaceutskih tvrtki. Ne priča se o pobačaju, pitanju koje je vrlo osjetljivo i lako izaziva bijes, iako kritičari ocjenjuju kako je i taj “umjereniji” Trumpov plan neprijateljski orijentiran prema manjinama, odnosno LGBT zajednici.
Trumpovom bježanju od nekih tema svjedočili smo i u televizijskoj debati kada je na mnoga pitanja izbjegavao odgovor ili skretao temu, ponavljajući pritom uobičajene fraze i kovanice koje su bile i otprije poznate.
Javnost se s time nije, međutim, imala vremena ili volje baviti jer je Bidenov debakl pred kamerama odvukao svu pozornost i doveo u pitanje čitavu predizbornu strategiju Demokratske stranke. Rasprave o tome hoće li Biden zaista biti kandidat još uvijek traju, a odgovor na to pitanje dobit ćemo najvjerojatnije na konvenciji stranke u Chicagu koja se održava od 19. do 22. kolovoza. Stratezi stranke i PR službe sada smišljaju kako od svega napraviti spektakl koji bi se svidio građanima ako bude više natjecatelja za predsjedničkog kandidata, a koji bi privukao pažnju i postao tema o kojoj se priča. Stoga se predlažu zvijezde koje bi pripomogle kao voditelji i moderatori, primjerice Oprah Winfrey ili Taylor Swift, a svugdje bi se trebali pojavljivati i Barack Obama, supruga mu Michelle te Clintonovi.
Do posljednjeg daha
Za koji mjesec kada krenu jesenske kiše i kad pomislimo da je cijela američka izborna sapunica pri kraju jer će ankete najavljivati približne rezultate, još uvijek ništa neće biti odlučeno jer na birače može utjecati i takozvano listopadsko iznenađenje.
Trenutačni stanar Bijele kuće, naime, ima mogućnost poduzeti korake koji bi, najčešće na međunarodnoj sceni, najednom pokazali biračima da, eto, taj sadašnji predsjednik i nije baš tako loš. To bi moglo biti, primjerice, sklapanje mira na Bliskom istoku ili, pak, neka pobjeda u Ukrajini, dok na domaćem planu iznenađenje može odraditi vađenje nekog prljavog veša. U listopadu 2016., primjerice, malkice uoči izbora na kojima su se sučelili Hillary Clinton i Trump, objavljene su snimke na kojima republikanski kandidat govori kako na žene treba nasrtati. “Samo ih počnem ljubiti… Ja čak i ne čekam. A kad si zvijezda, dopuštaju ti to. Možeš sve,” hvalisao se Trump.
Tih je dana međutim objavljeno i pismo direktora FBI-ja o istrazi protiv Hillary Clinton zbog raspolaganja tajnim podacima na nedozvoljenim email serverima u vrijeme kada je bila državna tajnica. Prednost koju je Clintonova imala u anketama tada se počela topiti i neki analitičari smatraju da joj je istraga FBI-ja prilično naškodila, više nego Trumpu njegove verbalne nepristojnosti o nasrtanjima na žene.
U okršaju protiv Bidena 2020. godine Trump je, pak, pokušao listopadsko iznenađenje pričom o laptopu Huntera Bidena, no ideja mu je propala nakon što je pedeset uglednih obavještajaca potpisalo da je cijela laptop priča tek podla ruska dezinformacija. Godinu i pol kasnije istražitelji nekoliko uglednih novinskih redakcija objavili su da laptop ipak postoji.
S obzirom na igre i igrice iz proteklih izbornih ciklusa za očekivati je da izborni stožeri oba kandidata smišljaju što bi mogli iskopati i pametno smisliti za nadolazeći listopad i studeni. Do tada, kako se to kod nas slikovito i često šaljivo kaže, tko živ tko mrtav. Samo da pucanja više ne bude.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
