„HDZ mi je putem Mandatno-imunitetnog povjerenstva ukrao saborski mandat. Ja sam kao i Andrej Plenković, Biljana Borzan, Tonino Picula, Ruža Tomašić, podnio prijedlog za mirovanje saborskog mandata, jer sam bio zastupnik u Europskom parlamentu. Njima je Sabor odobrio“, izjavio je Mislav Kolakušić, koji nakon što nije prošao u Europski parlament traži da mu Sabor vrati mandat kojeg je osvojila njegova stranka Pravo i pravda (1, 2, 3, 4).
Kolakušić pritom navodi kako su Plenković, Borzan, Picula i Tomašić imali saborski mandat dok su bili u Europskom parlamentu. On se, naime, poziva na odluku Mandatno imunitetnog povjerenstva (MIP) iz 2013. godine koje je tim saborskim zastupnicima dozvolilo zamrzavanje mandata u Saboru kako bi otišli u EU parlament na deset mjeseci. Istu tezu Kolakušić je ponovio i danas, tvrdeći kako mu je HDZ ukrao saborski mandat te negodujući što je njegovoj stranci uskraćeno pravo da ga se izabere za zamjenika Dražanu Dizdaru čime su, kaže, oporbenoj stranci oduzeli mandat.
Kolakušić je dao ostavku, kao i drugi koji su planirali u EP
Na travanjskim parlamentarnim izborima Mislav Kolakušić izabran je za zastupnika u Saboru. U tom trenutku Kolakušić je brojao zadnje mjesece mandata u Europskom parlamentu. Kako je dužnost europarlamentarca nespojiva s dužnošću saborskog zastupnika, što jasno proizlazi iz Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, Kolakušić je između četiri godine saborskog mandata i tri mjeseca mandata u EU parlamentu izabrao EU parlament, nadajući se da će tamo ostati i u novom mandatu. No, na lipanjskim izborima za EU parlament Kolakušić nije osvojio mandat.
Birajući između dvije nespojive dužnosti, Kolakušić je najprije tražio da mu se saborski mandat stavi u mirovanje, a nakon što mu je iz Sabora objašnjeno da to ne može učiniti bez da izgubi mjesto u Europskom parlamentu dao je ostavku na dužnost saborskog zastupnika zbog istodobnog obavljanja dužnosti člana u Europskom parlamentu. Kao njegova zamjena u Sabor je ušao drugi predstavnik stranke Pravo i pravda Dražan Dizdar. Međutim, on je nedavno zatražio mirovanje svog mandata (1, 2, 3).
Ostavku na dužnost saborskog zastupnika Kolakušić je dao 3. svibnja. Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) je 16. svibnja izradilo Izvješće o provedenim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor. Iz tog je dokumenta evidentno da su ostavke na zastupnički mandat zbog obnašanja dužnosti u EU parlamentu dali i Biljana Borzan te pokojni Predrag Fred Matić. MIP je, dakle, jednako postupio prema svim europarlamentarcima koji su u trenutku izbora u Sabor još uvijek obnašali dužnost u EU parlamentu i odlučili su taj mandat do kraja odraditi.
Kada govori o tome da je podnio prijedlog za mirovanje saborskog mandata kao i četvero zastupnika koji su 2013. godine na nepunih godinu dana izabrani u EU parlament, Kolakušić manipulira podacima. On je pokušao tražiti mirovanje mandata, ali to nije moguće te je napravio jedino moguće – podnio je ostavku na dužnost saborskog zastupnika.
Ostavku na dužnost saborskog zastupnika, zbog izbora u EU parlament, primjerice, 2019. godine podnijeli su Ivan Vilibor Sinčić te pokojni Predrag Fred Matić.
Kolakušić se vraća u 2013. godinu
U svom zahtjevu Kolakušić ne spominje recentnije izbore i nespojivosti dužnosti europarlamentarca i saborskog zastupnika. Poziva se na 2013. godinu koja je specifična.
Naime, Hrvatska se Europskoj uniji pridružila 1. srpnja 2013. godine, a nepuna tri mjeseca ranije održani su prvi izbori za Europski parlament u Hrvatskoj. Četvero saborskih zastupnika koje Kolakušić spominje i koji su u Sabor ušli nakon parlamentarnih izbora održanih u prosincu 2011. godine na tim su izborima izborili mjesto u Europskom parlamentu.
MIP je na sjednici održanoj 21. lipnja 2013. godine donio odluke o početku mirovanja zastupničkog mandata Ruže Tomašić, Tonina Picule, Biljane Borzan i Andreja Plenkovića. Svi su oni svoje zastupničke mandate stavili u mirovanje s danom ulaska Hrvatske u EU (1. srpnja 2013. godine). U tim se odlukama navodi kako je Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor propisano da zastupnik ima pravo jednokratno tijekom trajanja zastupničkog mandata podnošenjem pisanog zahtjeva predsjedniku Sabora staviti mandat u mirovanje. Za svih četvero zastupnika, koji su u prosincu 2011. godine izabrani u Sabor, utvrđeno je da do tog trenutka nisu iskoristili pravo stavljanja zastupničkog mandata u mirovanje te je Saboru predloženo da donese odluke o mirovanju njihovih zastupničkih mandata.
Prvi hrvatski europarlamentarci na toj su dužnosti bili 10 mjeseci jer je Hrvatska u EU ušla na kraju izbornog ciklusa i to se smatralo svojevrsnim prijelaznim razdobljem.
Od 2014. nadalje svi su zbog nespojivosti davali ostavke
U svibnju 2014. godine održani su redovni izbori za EU parlament u svim članicama Unije. Nakon tih izbora saborski zastupnici koji su izabrani u EU parlament dali su ostavke na zastupničke pozicije.
U srpnju 2014. godine MIP je donio odluku o prestanku zastupničke dužnosti za Biljanu Borzan, Ružu Tomašić i Tonina Piculu kojima je, nakon provedenih redovnih izbora, s 1. srpnjem 2014. započeo puni četverogodišnji mandat u EU parlamentu. Istu sudbinu dijelili su i Ivan Jakovčić te Jozo Radoš koji su 2014. godine saborske klupe zamijenili klupama EU parlamenta.
Dakle, praksa prestanka zastupničke dužnosti zbog prihvaćanja dužnosti EU parlamentarca prisutna je cijelo desetljeće, od 2014. godine kada su u Hrvatskoj održani EU izbori za puni mandat. Prvi ulazak hrvatskih predstavnika u EU parlament u srpnju 2013. godine, kada je zemlja i ušla u EU, smatrao se prijelaznim razdobljem.
Objašnjenje zbog čega je te 2013. godine europarlamentarcima dozvoljeno stavljanje saborskog mandata u mirovanje pokušali smo dobiti od Gordane Sobol, koja je kao predstavnica vladajućeg SDP-a u to doba bila predsjednica MIP-a, ali je nismo uspjeli dobiti te ćemo njeno objašnjenje uključiti naknadno.
Aktualni predsjednik MIP-a, Robert Jankovicz navodi kako je sa stručnom službom Sabora probao pročešljati dokumentaciju iz razdoblja na koje se Kolakušić poziva.
„Sa stručnom službom smo danas probali tu dokumentaciju pročešljati. Ono na što se referira Kolakušić se odnosi na razdoblje kada su naši zastupnici u EU parlament izabrani na 10 mjeseci. Čuo sam, ne znam je li točno, da je tada bio takav dogovor s Bruxellesom. No, otkad je krenuo puni mandat hrvatskim eurozastupnicima, a to je od 2014., praksa je ista, da se podnose ostavke”, obrazložio je Jankovics.
Prisjećajući se te 2013. godine Ruža Tomašić je za Jutarnji list navela kako je stavljanje njihovog saborskog mandata u mirovanje tada bilo moguće jer su već bili saborski zastupnici koji su otišli u EU na godinu dana.
„EU je to dopustila, sjećam se da je Josip Leko išao s nama u EU parlament”, kazala je Tomašić. A da je Kolakušić „pobrkao lončiće“ ustvrdio je Viktor Gotovac, s Pravog fakulteta u Zagrebu.
„Ti su zastupnici osvojili mandat na izborima 2011. i bili su saborski zastupnici do trenutka kad su svoj status odlučili zamrznuti, nisu ga više konzumirali nego su otišli u Bruxelles na kratko razdoblje. Činjenično, da bi Kolakušić mogao staviti svoj mandat u mirovanje on bi barem formalno na jednu sekundu morao prisegnuti za zastupnika, a u toj jednoj virtualnoj jedinici vremena, dok bi bio saborski zastupnik, diskreditirao bi se kao europarlamentac što bi dovelo do prestanka mandata u EP, jer su te dvije funkcije nespojive”, kazao je Gotovac.
Dizdar se može vratiti
Čelnik stranke Pravo i Pravda očito nije najbolje odigrao igru iako navodi da će svoj mandat tražiti i na Ustavnom sudu.
Kako je ranije objašnjavao Jankovics, Kolakušić se nakon odricanja od saborskog mandata početkom svibnja imao vremena predomisliti. Da je promijenio svoju odluku MIP je trebao obavijestiti 24 sata prije prve sjednice novog Sabora, a ona je započela 17. svibnja 2024. godine. No, to nije napravio očekujući euroizbore 9. lipnja – na kojima nije uspio osvojiti mandat u europarlamentu. Sad pokušava „vratiti“ saborski mandat.
MIP je, međutim, zaključio kako je taj zahtjev nezakonit jer je u svibnju dao ostavku na mjesto saborskog zastupnika. Kako je u međuvremenu Dražan Dizdar zatražio mirovanje mandata, stranka Pravo i pravda (koja nije imala drugog neizabranog kandidata u prvoj izbornoj jedinici) ostala je bez saborskog zastupnika. Mirovanje zastupničkog mandata ne može trajati manje od šest mjeseci. Kolakušićevu stranku nakon toga može predstavljati Dizdar, ako zatraži reaktivaciju mandata.
