Pod povećalom

Novinarstvo na udaru (2): Lokalni novinari uz prijetnje doživljavaju i fizičke napade

Uz druge kolege i nagrađivana novinarka Faktografa i Klimatskog portala, Melita Vrsaljko, napadnuta je dok je radila svoj posao u Nadinu kraj Zadra.
Ilustracija: Jordi Ilić/Faktograf

U prošlom tekstu serijala Novinarstvo na udaru bavili smo se verbalnim napadima političara na novinare te strateškim tužbama protiv javne participacije (tzv. SLAPP tužbe) s kojima se mediji i novinari susreću. U ovom nastavku bavimo se prijetnjama novinarima te fizičkim napadima kojima su izloženi.

Koliko je novinarstvo izazovan i mentalno naporan posao objasnili smo u prethodnom članku, ali kada se tome pridoda rad u manjoj sredini gdje vas svi poznaju dolazimo do nove razine težine obavljanja posla. U manjim sredinama lokalni novinari nerijetko žive nedaleko od osoba o kojima pišu te su time i izloženiji izravnom sukobu s tim akterima.

Prijetnje i fizički napadi na novinare u regiji bilježe se na portalu regionalne mreže za zaštitu novinara Safejournalists.net. Riječ je o projektu koji financira Europska komisija.

“Mrtav si!” / “Pazi što pišeš”

Tu se tako može pronaći priča iz lipnja 2022. godine koja najbolje ocrtava novinarski rad u manjim sredinama.

Naime, nakon što je novinar Mateo Pejaković na svom portalu Požeški.hr napisao nekoliko kritički intoniranih članaka o tamošnjoj pročelnici Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i gospodarenje Grada Požege, Andreji Menđel, (1,2,3,4,5) došlo je do fizičkog napada na njega. Kako navodi Safejournalists.net, Pejaković je Menđel “susreo u jednom požeškom lokalu i razgovarali su nekoliko minuta, nakon čega se pojavio njezin suprug Ivan, verbalno se sukobio s Pejakovićem i navodno ga htio uhvatiti za vrat, dok ga je supruga pokušavala spriječiti. Prema riječima upućenih, Menđel je navodno uperio prst prema novinaru i rekao mu: ‘Mrtav si’.”

Te godine, točnije 9, kolovoza, novinar Zadarskog lista Toni Perinić dobio je prijetnje nakon istraživanja slučaja prijevare turista za koji je lokalna turistička zajednica zaprimila najmanje 30 pritužbi. Pretražujući internet, Perinić je naišao na ispovijesti ljudi koji se žale na iznajmljivačicu iz Privlake (Zadarska županija) koja uzima akontaciju od 500 kuna za apartman koji iznajmljuje te potom, dan prije dogovorenog termina ljetovanja, apartman otkazuje iz raznih razloga.

Perinić je otišao u Privlaku kako bi snimio nekoliko ilustrativnih fotografija za potrebe članka. Kada se vratio kući, njegovog oca je nazvao čovjek koji se predstavio kao otac iznajmljivačice. Kako je sam izjavio, fotografirao je automobil kojim je novinar otišao u Privlaku te je saznao broj telefona vlasnika automobila, a to je otac novinara. Tijekom poziva izrekao je mnoge prijetnje, a jedna od njih je bila “pazi što pišeš jer napisano će te koštati”. Kako navodi Safejournalists.net, riječ je o bivšem policajcu.

Državni inspektorat zatvorio je i zapečatio apartman, a nadležno Općinsko državno odvjetništvo je pred Općinskim sudom u Zadru podignulo optužnicu protiv okrivljenika zbog kaznenog djela prijetnje novinaru.

“Nadrinovinaru”

Prijetnje je isti taj dan kao i Perinić dobio i tadašnji novinar Glasa Istre Marcello Rosanda, nakon teksta objavljenog u tom dnevnom listu, na portalu i Facebook stranici Glasa Istre pod naslovom “Pulski ugostitelj razvio biznis koji ima sve elemente nadriliječništva. Daje savjete teško bolesnim pacijentima“.

Nakon objave članka na Facebook stranici Glasa Istre u komentarima su uslijedile prijetnje i uvrede poput: “Terminalni novinar nadam se”, “dnovinaru!”, “Sram vas bilo, sotone novinarske!”, “Pušite kur*inu svjetsku”, “glup novinar”, “Dnovinar, je*o ti sam svoju glupavu, odvratnu sliku”, “smeće od novinara” i slične uvrede.

Nakon toga je primio i veći broj prijetećih i uvredljivih poruka poslanih putem e-maila i društvenih mreža. Neke od njih s idućim sadržajem: “Di si p*čko da se nađemo pa da ti pokažem kako mi se mama izliječila govno prokleto” i “Nadrinovinaru, nadam se da ćeš se raspadati od raka”.

Članak zbog kojeg je novinar Marcello Rosanda dobio niz prijetnji

Sa sličnim uvredama na društvenim mrežama novinari i redakcije u Hrvatskoj suočavaju se na dnevnoj bazi.

“Dobro se čuvaj kad padne mrak”

Glavna urednica 035portala iz Slavonskog Broda, Nikolina Martinović lani je dobila prijetnje smrću koje je odmah prijavila policiji. Kako navodi Hrvatsko novinarsko društvo (HND), prijetnja smrću dogodila se 15. srpnja 2023. kada je, nakon objave policijskog izvješća na portalu, redakciju nazvao jedan od aktera iz policijskog priopćenja tražeći od glavne urednice Martinović da se vijest izbriše.

“Nakon što je to odbila učiniti, muškarac (1995. godište) povišenim je tonom počeo prijetiti riječima: ‘Ubit ću te, obrisat ću pod s tobom, glupačo, dobro se čuvaj kad padne mrak…’ – što je samo dio prijetnji upućenih urednici 035 portala”, izvijestio je HND.

Oni su odmah po dojavi o prijetnji kontaktirali Policijsku upravu brodsko-posavsku iz koje im je odgovoreno kako je policija uhitila mušku osobu protiv koje je podnesena kaznena prijava zbog sumnje za prijetnju. Prema Kaznenom zakonu, napad na osobe koje rade posao u javnom interesu, a među njima su i novinari, može se sankcionirati kaznom u trajanju od šest mjeseci do pet godina zatvorske kazne.

Safejournalists.net bilježi prijetnje i fizičke napade na novinare u regiji

“Treba ga provozat trajektom do Brača i golog ostavit na Vidovoj gori”

Prošle godine, u ožujku, s prijetnjama se suočio i portal Morski HR. Redakciji portala upućene su prijetnje, koje je zbog serije članaka u kojima portal tematizira legalnost gradnje luke Krilo Jesenice, uputio čovjek koji se predstavlja kao predsjednik Udruženja turističkih brodara Hrvatske gospodarske komore Ante Rakuljić, prijeteći autoru članka i glavnom uredniku Jurici Gašparu.

U serijalu se, među ostalim, navodilo kako je luka nastala bez građevinske dozvole i u potpunosti ilegalnim nasipanjem smeća u more te da je tamo bez plana sigurnosti natiskano 130 brodova. Rakuljić je nazvao uredništvo, vrijeđao redakciju i njezine novinare te tvrdio da članke objavljene na portalu plaćaju ili pišu osobe izvan redakcije bliske Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Unatoč tome što je upozoren da se razgovor snima, uputio je ozbiljne prijetnje da će im “uništiti posao”, a Gašparu više puta sugerirao neka o Krilu Jesenice i tamošnjim brodarima “ne pišu u negativnom kontekstu”.

Redakciji je još poručio da je “bolje bit dobar s masom ljudi koji su nešto dokazali u životu” te da se “sudbina Jadrana ne može krojiti u Zagrebu”.

Isti portal je 1. rujna ove godine objavio dokumentaciju i zvučni zapis sa sastanka Hrvatske udruge privatnih brodara i PR agencije IMC iz Zagreba u vlasništvu Ankice Mamić. Portal navodi kako je sporno to što na sastanku, koji su brodari snimili kako bi ga prenijeli i drugima, Mamić spominje svoja poznanstva u visokoj politici, odnosno dvojicu ministara (riječ je o potpredsjedniku Vlade Branku Bačiću i ministru turizma Tončiju Glavini), preko kojih namjerava utjecati kako bi se zaustavio negativan javni tretman kriljanskih brodara od Morskog HR-a koji konstantno upozorava na nezakonitosti, ali i lučkih kapetana koji ih sve češće kažnjavaju zbog kršenja brojnih pomorskih propisa.

Portal dalje navodi da se u WhatsApp grupi, gdje su ostalim sudionicima koji nisu bili na sastanku objavili snimku sastanka, pojavila inicijativa o otmici novinara Morskog HR-a, za koju su također neki od njih spremni platiti.

“Evo Cesarica (op.a., ime broda) platila i moli za prijedlog da još svi damo po 100 eura, da netko provoza u portapaku (op.a. = prtljažniku) idiota iz Morskog.hr. Red je više da ga neko istrese, pa mu neće više padat na pamet. Hvala”, objavio je jedan od njih u WhatsApp grupi Brodari na Jadranu, nakon čega se, prema pisanju Morskog, s tom inicijativom složilo desetak sudionika ove interne komunikacije, od kojih je jedna od poruka glasila: “Treba ga provozat trajektom do Brača i golog ostavit na Vidovoj gori.”

Iz Morskog HR-a su zbog ozbiljnog straha u počinjenje kaznenog djela organiziranog kriminala i za po život i zdravlje, sve sudionike ove komunikacije, kao i organizatore koji su ih potakli na to, prijavili kriminalističkoj policiji i Državnom odvjetništvu. Iz Vlade su se kasnije očitovali Morskom HR-u da se Ankica Mamić ni u kojem trenutku nije obratila ministru Bačiću, a da je ministar Glavina poznaje s protokolarnih događanja.

Screenshot iz Whatsapp grupe brodara u kojoj su se pojavile poruke u kojima se prijeti glavnom uredniku portala Morski.hr Jurici Gašparu / foto: Morski.hr

“Srpski mediji”

Da omalovažavanje i vrijeđanje medija i novinarskog posla s razine vlasti daje krila određenim građanima za izljeve bijesa prema medijskim radnicima zorno pokazuje i slučaj iz Grada Otoka koji se odvio 23. rujna. Nekoliko muškaraca tada je verbalno napalo novinare koji su rano ujutro pratili uhićenje Josipa Šarića, bivšeg saborskog zastupnika HDZ-a i gradonačelnika Otoka.

“Dobacivali su neke ružne stvari, govorili – jedva ste dočekali, pitali su – hoćeš i nas snimati? Jedan je prišao i počeo vikati – Srbi! Srpski mediji! Gdje je N1? Snimatelja Nove TV verbalno su napali”, govorio je jedan svjedok događaja, a prenio N1.

Novinari su u Otoku, prema tvrdnjama Telegrama, bili suočeni i s dobacivanjima građana koji su fotoreportera vrijeđali i verbalno napadali zbog slikanja kuće uhićenog gradonačelnika o čijim se malverzacijama pisalo. Interventna policija morala se fizički ispriječiti i udaljiti napadače.

“Kad predsjednik Vlade nazove novinare i medije osovinom zla, kad ih otvoreno prozove pred članovima stranke, kad ih optužuje za urotu i kritizira da su oni krivi za otkrivanje afera, zbog čega je HDZ morao donijeti posebni zakon kojim se novinarima nastoje začepiti usta, tada je logično da će se na terenu naći provokatori koji će napadati novinare”, zaključio je u analizi naslova “Plenković je novinarima stavio metu na leđa” Tomislav Klauški. Pritom je dodao i kako “nitko nije napadao policiju i istražitelje, nitko nije psovao Uskok i DORH, nitko nije prozvao novog glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića pod čijom se paskom odvijaju uhićenja”.

“Bagro novinarska”

Svega tri dana kasnije, u zadarskim Arbanasima, verbalno je i fizički napadnut televizijski snimatelj zadarske ekipe RTL-a Ivan Stipčević. Napao ga je izvjesni Roko Kotlar. Kako je izvijestio Zadarski.hr, prvi napad na Stipčevića Kotlar je izveo na ulazu u trgovinu u Arbanasima, gdje obojica žive, derući se na njega: “Bagro novinarska!” Kotlar je bio vidno pijan, a Stipčević se uspio obraniti i otići kući odakle je nazvao policiju i prijavio incident.

Nedugo nakon toga Kotlar je provalio kroz vrata dvorišta kuće u kojoj Stipčević živi te se bacio na njega uz prijetnje da će ga ubiti. Zadao mu je više udaraca šakom u glavu i tijelo. “Stipčević je napadača uspio oboriti na pod te je ponovno pozvao policiju koja je ubrzo došla i privela Kotlara na triježnjenje. Policija je napadnutog Stipčevića uputila na zadarsku bolnicu gdje mu je pružena liječnička pomoć. Kvalifikacija ozljeda još nije poznata, no neslužbeno doznajemo da su Stipčeviću najvjerojatnije napukla rebra”, pisao je Zadarski.hr. Policija je privela napadača kojem je izmjereno 1,27 promila alkohola u krvi.

Kotlar je prije 15 godina u jednom zagrebačkom klubu iz pištolja slučajno ubio svog prijatelja, za što je kao mlađi punoljetnik bio osuđen na zatvorsku kaznu, naglasio je Zadarski.hr.

Fizički napadi na Melitu Vrsaljko

Ranije navedeni portal Safejournalists.net bilježi kako je redakcija Faktografa od 2020. pa do sada prijavila 19 dobivenih prijetnji, od čega se najviše odnosi na “prijetnje smrću i ugrožavanje tjelesnog integriteta novinara.”

Ovog ljeta jedna je naša kolegica na kraju i fizički napadnuta.

Nagrađivana novinarka Faktografa i Klimatskog portala, Melita Vrsaljko, napadnuta je sredinom srpnja dok je radila svoj posao u Nadinu kraj Zadra. Podsjećamo, kolegicu Vrsaljko napali su otac i sestra moćnog zadarskog HDZ-ovca Darija Vrsaljka, Ivan Vrsaljko i Iva Perić.

Najprije ju je 15. srpnja na javnoj površini fizički napao Ivan Vrsaljko, da bi joj njegova kći Iva Perić idućeg dana upala u dom i opet je fizički napala, gušila i čupala za kosu te joj pokušala oduzeti mobitel. Iako dijele prezime te su u daljnjem srodstvu, Melita Vrsaljko nije imala privatnih kontakata s osobama koje su je napale. Napadnuta je isključivo zbog svog novinarskog rada, odnosno zbog toga što je javnosti željela otkriti kako ta obitelj prikriva lokaciju deponija u nastajanju na zemljištu kojim se koriste.

Napadačima tek prekršajne prijave

Unatoč navedenome, i činjenici da su napad javno osudile Europska federacija novinara, Međunarodna federacija novinara, Reporteri bez granica, Hrvatsko novinarsko društvo, Sindikat novinara Hrvatske, međunarodna fact-checkerska mreža IFCN, europska fact-checkerska mreža EFCSN, regionalna mreža fact-checkerskih organizacija SEE Check te regionalna mreža za zaštitu novinara SafeJournalists, policija i državno odvjetništvo u Zadru odlučili su kako neće podići kaznene prijave protiv Vrsaljka i njegove kćeri.

“Naglašavano kako je sa svim do tada utvrđenim saznanjima upoznato i nadležno državno odvjetništvo koje je potvrdilo kako se radi o događajima iz domene prekršajne odgovornosti odnosno da u događajima nisu ostvarena obilježja kaznenog djela. Sukladno tome, a uvjetovani zakonskom kvalifikacijom događaja i činjenicama koje su do ovog trenutka utvrđene, ne možemo primijeniti Protokol o postupanju policije prilikom saznanja o kaznenom djelu počinjenom na štetu novinara i drugih medijskih djelatnika u obavljanju radnih zadaća“, ustvrdili su iz Ministarstva unutarnjih poslova Europskoj federaciji novinara i Hrvatskom novinarskom društvu. Dopis istog sadržaja poslala je i PU zadarska.

“Republika Hrvatska se u Europi hvali napretkom koji je postignut u zaštiti novinara, ali očigledno je to sve mrtvo slovo na papiru. U stvarnosti to izgleda tako da lokalni moćnici mogu napadati novinarke na cesti, da ljudi mogu upadati novinarkama u kuće, čupati im kosu, gušiti ih, a da se to onda smatra kršenjem javnog reda i mira. Iz svega toga možemo zaključiti da se hrvatske institucije zaštitom novinarki i novinara žele baviti samo fiktivno i deklarativno”, poručila je tada predsjednica Europske federacije novinara Maja Sever.

Dom novinarke je javno mjesto?

Faktograf je potom pisao kako se policija pogrešno pozvala na članak 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira koji se odnosi samo na prekršaje počinjene na javnom mjestu. Dom Melite Vrsaljko nije javno mjesto pa tako ostaje sumnja da se u ovom slučaju radi ili o nesposobnosti nadležnih ili, još gore, o tome da se zaštiti obitelj moćnog HDZ-ovca.

Pritom treba istaknuti da je nadležni sud utvrdio da su u slučaju incidenta kada je otac moćnog HDZ-ovca, Ivan Vrsaljko u alkoholiziranom stanju napao Melitu Vrsaljko oboje krivi zbog remećenja javnog reda i mira. Odvjetnica Melite Vrsaljko, Vanja Jurić, na to je uložila prigovor.

Što se tiče napada Ive Perić na kolegicu Vrsaljko tu se tek očekuje hoće li državno odvjetništvo podići optužnicu po kaznenoj prijavi koju je podnijela odvjetnica Jurić.

Doznali smo da je Perić prije ovog napada na Melitu Vrsaljko već osuđivana za narušavanje javnog reda i mira. Faktograf je Općinskom sudu u Zadru poslao upit sa zahtjevom za uvid u sve sudske procese koji su na tom sudu, što kazneno, a što prekršajno, vođeni protiv Ive Perić, ali su nam tu dokumentaciju odbili dati uz obrazloženje kako se pisani otpravak presude dostavlja samo osobama koje su taksativno navedene u Zakonu o kaznenom postupku (tužitelju, optuženiku i njegovu branitelju, oštećeniku ako ima pravo na žalbu, osobi čiji je predmet oduzet tom presudom te pravnoj osobi prema kojoj je izrečeno oduzimanje imovinske koristi) te da Zakon o kaznenom postupku ne predviđa dostavu presude nijednoj drugoj osobi pa tako ni medijima.

Novinarstvo na udaru (1): Navigacija između SLAPP tužbi i verbalnih napada političara

Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.