Nekoliko hrvatskih portala prenijelo je status s Facebooka desničarskog predsjedničkog kandidata Tomislava Jonjića koji je 23. listopada (arhivirano ovdje) napisao da je predsjednik Republike Zoran Milanović krajem 80-ih godina 20. stoljeća bio u Udruženju za jugoslavensku demokratsku inicijativu (UJDI).
“Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu (UJDI) bila je jugoslavenska politička organizacija lijevih usmjerenja, osnovana u veljači 1989. s ciljem očuvanja i obnove Jugoslavije, a protiv stvaranja suverene i neovisne Republike Hrvatske.
Ta organizacija političkih slijepaca i Jugoslavena okupljala je Žarka Puhovskog, Koču Popovića, Milorada Pupovca, ali i druge koji danas bitno oblikuju neojugoslavensku političku scenu.
Uz omladinca Zorana Milanovića bili su tu i Tomislav Reškovac, autor programa stranke Možemo, kao i Lino Veljak, dugogodišnji mentor jedne od predsjedničkih kandidatkinja. I, igrom slučaja, ti omladinci i tobožnji intelektualci nikad se nisu iskazali u borbi za neovisnu Hrvatsku – bilo na ratištu, bilo perom.
Ali vic je na naš račun, jer jugoslavenske kvislinške „elite“ i danas lagodno žive od države koju nisu htjeli, imaju pristup javnim funkcijama i medijima, dok se mi koji toj kasti ne pripadamo uglavnom zadovoljavamo mrvicama i ne znajući koliko nam se rugaju”, napisao je Jonjić u statusu.
Uz njega je podijelio i dvije fotografije. Kao glavni dokaz da je predsjednik Zoran Milanović bio u UJDI-u nalazi se preslika novinskog članka u kojem je podcrtan dio:
“Raspravu je otvorio omladinac Zoran Milanović koji je govorio o mladoj generaciji i demokratskoj Jugoslaviji. ‘Potrebna nam je demokracija da bi se svaki građanin, a tako i svaki narod, osjećao slobodnim’, rekao je Milanović i odmah odbacio optužbe da je Udruženje osnovano zbog borbe za vlast. ‘Udruženje se ne bori za vlast, nego za utjecaj na nju kroz kritički dijalog i otvaranje mogućnosti izbora iz različitog’, zaključio je Milanović”.
Druga fotografija stavljena u status prikazuje članove izvršnog odbora UJDI-ja te članove savjeta UJDI-a iz Beograda, Zagreba, Sarajeva, Ljubljane, Prištine, Novog Sada, Subotice i Splita. Na tom popisu nema imena Zorana Milanovića.
Portali prenijeli Jonjićev status
Status u kojem se insinuira da je Zoran Milanović, koji je najavio borbu za drugi predsjednički mandat, pred rat 90-ih godina bio među osnivačima organizacije UJDI, prenijelo je nekoliko hrvatskih portala.
Portal Hrvatsko nebo članak s prenesenim Jonjićevim stausom 23. listopada (arhivirano ovdje) naslovio je: “Milanović bio g. 1989. član UJDI-ja – Saveza za spašavanje Jugoslavije“, a na početku teksta pišu i ovo: “Dok se Račanov Savez komunista Hrvatske/Stranka demokratskih promjena tada našao na pozicijama obrane Socijalističke Republike Hrvatske od Miloševićeve ‘antibirokratske revolucije’ i obračuna Beograda s ‘republičkim etatizmima’, Milanović se priključio integralno-jugoslavenskoj političkoj opciji. Unatoč tomu, poslije je upravo on, po Račanovoj predsmrtnoj želji, naslijedio Račana kada je ovaj umro na čelnom mjestu SDP-a, zatim i Vlade, a već je pet godina predsjednik hrvatske države, što namjerava ostati još pet godina“.
Portal Dugopolje.org je Jonjićevom statusu posvetio čak dva članka. Prvi članak naslovljen: “Jonjić: Omladinac Milanović je bio osnivač UJDI-a, a danas nam UJDI kroji politiku” objavili su 23. listopada (arhivirano ovdje), dok dan kasnije objavljuju (arhivirano ovdje) i članak s naslovom: “Što je to UJDI kojeg je osnivao omladinac Milanović, a jedan osnivač bio je mentor jednoj predsjedničkoj kandidatkinji?“.
Portal Direktno se odlučio Jonjićev status 23. listopada (arhivirano ovdje) upakirati u klikbejtaški naslov: “Desničarski kandidat za predsjednika prozvao Milanovića: Ovo o njemu nismo znali“.
Max portal je 23. listopada (arhivirano ovdje) objavio članak s naslovom: “Je li Zoran Milanović bio osnivač UJDI-a? Govorio je na skupu u Zagrebu” u kojem su prenijeli Jonjićev status, ali i dodali rečenicu: “Tijekom dana smo se raspitivali je li Zoran Milanović iz ovog teksta današnji predsjednik RH, a upućeni u formiranje UJDI-ja uvjeravaju nas da je riječ o aktualnom hrvatskom predsjedniku”.
Puhovski i Dvornik: To je Zoran Milović, a ne Zoran Milanović
Autor teksta na Max portalu ne navodi koje osobe “upućene u formiranje UJDI-ja” su ih uvjeravale da se radi o aktualnom hrvatskom predsjedniku.
Faktograf je kontaktirao tadašnjeg člana izvršnog odbora UJDI-a, profesora političke filozofije i političkog analitičara Žarka Puhovskog te jednog od osnivača UJDI-a, mirovnog aktivista, novinara i prevoditelja Srđana Dvornika. Obojica su nam potvrdili da u UJDI-u nije bio aktualni hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
Jonjić je kao jedini dokaz da se radi o aktualnom predsjedniku u status stavio novinski članak u kojem je navedena izjava “omladinca Zorana Milanovića”. Potom su taj novinski članak s tom izjavom prenijeli u svojim člancima i navedeni hrvatski portali. No, Žarko Puhovski nam kaže da se u tom članku radilo o grešci u pisanju prezimena.
“Glupost, to je bio Zoran Milović, tadašnji glavni urednik Studentskog lista, a poslije je bio član Izvršnog odbora UJDI-a. Dakle, ne Zoran Milanović, nego Zoran Milović. A u onom papiru koji oni okolo distribuiraju se vjerojatno radi o tiskarskoj grešci. Vjerojatno se netko zatipkao i umjesto Zoran Milović napisao Milanović. To su bili mladi, nikom poznati ljudi, sigurno nije rađeno s nekom zlom namjerom. Druga imena koja sam tamo vidio, odgovaraju sudionicima, a netko je umjesto Zoran Milović napisao Zoran Milanović”, kaže nam Puhovski te dodaje kako smatra da članstvo u toj organizaciji nikome ne bi trebalo biti suspektno.
Puhovski: “To bi bio nezasluženi kompliment za Milanovića”
“Ne treba se to shvatiti kao uvredu ili ograničenje, ali UJDI je bio prva pluralistička politička organizacija na području bivše Jugoslavije. Po mojem sudu, to bi bio nezasluženi kompliment za Milanovića”, zaključio je Puhovski.
Da na tom skupu nije bio aktualni predsjednik Zoran Milanović, nego Zoran Milović i da se radi o grešci u pisanju teksta potvrdio nam je i Srđan Dvornik. “Kao živi svjedok mogu reći da to nije bio Zoran Milanović nego Zoran Milović, a novinar koji je pisao tadašnju vijest napravio je grešku tj. krivo napisao prezime”, rekao nam je Dvornik te dodao da je Zoran Milović tada još bio student na Filozofskom fakultetu, dok je Zoran Milanović studirao na Pravnom fakultetu.
Zoran Milović je bio u izvršnom odboru UJDI-a
Druga fotografija priložena u Jonjićevom statusu navodi imena ljudi koji su sudjelovali u radu UJDI-a. Među njima nema Zorana Milanovića, no pod članovima izvršnog odbora UJDI-a naveden je Zoran Milović.
Popis imena snimljen je iz preglednog rada autorice Mile Orlić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci naslovljenog: “Od postkomunizma do postjugoslavenstva. Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu” (arhivirano ovdje) objavljenog 2011. godine u časopisu Politička misao.
U sažetku toga rada navodi se da autorica “analizira stvaranje ‘Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu’ (UJDI) koje je početkom 1989. pokrenula grupa intelektualaca s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a čiji je cilj bila demokratska transformacija Jugoslavije”, a popis članova izvršnog odbora i savjeta iz gradova Jugoslavije naveden je u fusnoti na dnu 101. stranice Političke misli.
Cilj UJDI-a bila je nenasilna demokratizacija Jugoslavije
Profesorica s riječkog Filozofskog fakulteta Mila Orlić u tom članku osvrće se i na osnivački skup tog Udruženja, ali i navodi ljude koji su ga osnivali:
“Mjesec dana kasnije, 2. veljače 1989., u prepunoj dvorani VII na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, osnovano je Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu (UJDI), na inicijativu skupine profesora toga fakulteta (među kojima su bili Predrag Matvejević, Žarko Puhovski, Milorad Pupovac, Predrag Vranicki). Tom skupu, koji je bio pravi intelektualni događaj, prisustvovali su i profesori s drugih fakulteta i sveučilišta, zajedno s izvanakademskim intelektualcima poznatim na javnoj jugoslavenskoj sceni.
Neki od njih imali su iza sebe iskustvo časopisa Praxis i korčulanskih ljetnih škola, koji su šezdesetih i sedamdesetih godina na temeljima marksističkog humanizma razvili oštru kritiku jugoslavenskog režima. Nacionalna heterogenost bila je posebnost udruženja jer su ga činili predstavnici svih jugoslavenskih republika. Iz perspektive socijalnog podrijetla ono je bilo podosta homogeno jer su njegovi članovi u velikoj većini bili pripadnici intelektualne elite zemlje. Među njima je bilo i u Jugoslaviji i inozemstvu poznatih imena, kao što su na primjer pisci Predrag Matvejević, Abdulah Sidran, Karlo Štajner, Dubravka Ugrešić, arhitekt Bogdan Bogdanović, umjetnik Ante Zemljar, ekonomist Branko Horvat, sociolozi Vesna Pešić i Nebojša Popov, filozofi Žarko Puhovski i Božidar Gajo Sekulić, te mnogi drugi”, navodi Orlić te dodaje da je “pravi idejni začetnik UJDI-a bio je politekonomist Branko Horvat, jedan od glavnih teoretičara jugoslavenskog samoupravnog modela”.
U uvodnoj riječi prvog broja biltena udruženja Republika, upravo je Horvat u tri točke, u ožujku 1989. godine, objasnio za što se udruženje zalaže i kakva su organizacija:
“1. Nismo nikakav alternativni pokret – Za svaku alternativu potrebne su bar dvije mogućnosti. Za Jugoslaviju ne postoji nikakva alternativa radikalnoj demokratizaciji.
2. Nismo nikakva nova partija, poput onih koje se trenutno osnivaju u Sloveniji. Svaka je partija organizacija istomišljenika koja se bori za vlast. Nas vlast ne zanima, a istomišljenici nismo. […] Ne želimo jednoumlje i ne pretpostavljam da će se moje kolege složiti sa svakom riječi koju ću izgovoriti. Vjerujemo u plodotvornost raznolikosti. Smatramo da je borba mišljenja zalog svakog napretka. Ne želimo biti partijom, jer se zalažemo za nešto mnogo fundamentalnije: za formiranje pokreta za demokratski preobražaj Jugoslavije. Zato nas ne zanima vlast, već stvaranje uvjeta koji će omogućiti takav preobražaj. Prirodno, ukoliko bi se netko silom suprotstavio demokratizaciji zemlje, morali bismo se politički organizirati da nasilje onemogućimo. Srećom, trenutno nije takva situacija. Nije potrebno posebno obrazlagati da se jugoslavensko društvo nalazi u dubokoj krizi. Do toga je došlo zbog dugotrajnog sistematskog sprečavanja razvoja demokratskih procesa u zemlji. A nedostatak demokracije diskreditirao je samoupravljanje, uništio inicijativu i motivaciju za rad i omogućio gotovo neograničenu političku neodgovornost. Zbog toga osnivamo Udruženje kao organizaciju ljudi koji osjećaju intelektualnu i moralnu odgovornost za zemlju u kojoj žive.
3. Nismo nikakva militantna ni – kako bi se nekad reklo – revolucionarna organizacija. Ne mislimo rušiti režim stvaranjem nereda, niti organizirati ulične mitinge solidarnosti ili protesta. Rušenju i anarhiji suprotstavljamo preobražaj i izgradnju demokratskim metodama. […] Demokracija znači tolerantnost prema drugom mišljenju, argumentiranu raspravu a ne etiketiranje, puno uvažavanje mišljenja većine i efikasnu zaštitu prava manjine. […] Ako na kraju mogu dodati i svoj osobni stav, demokratizacijom zemlje moći ćemo se vratiti na izgradnju izvornog socijalizma koji bez demokracije postaje zastrašujuća farsa”.
Do objave ovog teksta nismo uspjeli kontaktirati Zorana Milovića, niti smo dobili službeni komentar iz Ureda predsjednika Zorana Milanovića.
Zaključno, predsjednički kandidat Tomislav Jonjić, a potom i portali koji su prenijeli njegov status, netočno su povezali Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu s aktualnim hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem. Kao jedini dokaz da je Milanović bio na osnivanju tog udruženja 1989. godine u Zagrebu stavljen je novinski članak u kojem je navedena izjava stanovitog "omladinca Zorana Milanovića". No, Žarko Puhovski i Srđan Dvornik, koji su sudjelovali u radu UJDI-a, potvrdili su za Faktograf da Zoran Milanović nije bio na tom skupu, a da se njegovo ime u članku našlo greškom, odnosno da je autor tog članka mislio na Zorana Milovića, a napisao ime Zorana Milanovića. Zbog toga označavamo netočnima članke portala koji su objavili da je Zoran Milanović bio član UJDI-a i govorio na skupu..
