“Za sve one koji ste izgubili novac… 👉 Ako platforma na kojoj ste trgovali posluje pod jednom od sljedećih europskih licenci: CySEC, FCA, Bafin, KPWig, HCMC, CONSOB, postoji velika vjerojatnost da imate pravo na povrat sredstava. 🥇
Ne čekajte i besplatno se konzultirajte s RefundFX stručnjacima. 🤓 Specijalizirana agencija, s višegodišnjim iskustvom na području prijevara povezanih s internetskim trgovanjem. Besplatno savjetovanje i procjena mogućnosti povrata sredstava. ✔️
Rok za službenu pritužbu je 12 mjeseci nakon završetka trgovanja. 📝
Čak 74% uspješnost ✅
Više milijuna povraćenih sredstava ✅”, dio je plaćenog oglasa Facebook stranice RefundFx koja se predstavlja kao “specijalizirana agencija, s višegodišnjim iskustvom na području prijevara povezanih s internetskim trgovanjem”.
Kako su nam danima “iskakali” plaćeni Facebook oglasi u kojima se nudi pomoć korisnicima koji su u online prevari izgubili novce, zanimalo nas je o kakvoj je zapravo usluzi riječ. Dio korisnika u komentarima ih je odmah prozvao prevarantima, dok je dio iskreno opisivao svoja prošla iskustva prijevare i tražio pomoć.
Ima i onih koji su se nadali da će svoje ranije izgubljene novce dobiti nazad angažiranjem “stručnjaka” iz RefundFX-a. Među njima je i umirovljenica koja nam je, pod uvjetom anonimnosti, ispričala kako se javila toj “agenciji” nakon niza propalih ulaganja: kriptovalute, kredit preko interneta i obećana uplata iz inozemstva (nakon kupovine posebne kartice na kojoj je navodno trebala primiti novac). Njena obitelj ne zna da je na prijevaru izgubila taj novac. Kako živi od male invalidske mirovine, povrat novca bi joj puno značio. Međutim, RedundFx joj se nije javio.
“Javila mi se neka gospoda i rekla da će mi putem e-maila poslati obrazac da ga ispunom ali ga nikad nisam dobila”, kaže.
Zapravo je imala sreću, za razliku od naše druge sugovornice koja se upustila u proceduru i izgubila još novca. Rekla je kako joj je obećan povrat novca izgubljenog lažnim kreditima i donacijama te prijava prevaranata. Uplatila je RefundFX-u 250 eura, a onda su tražili još. Komunikaciju s njima je prekinula nakon što je shvatila da je dvostruko prevarena.
Radi se o prijevari s povratom novca (engleski Recovery Scam) u kojoj prevaranti, spajajući stvarne i korisne informacije sa svojim obmanjujućim uslugama, namamljuju žrtve na još jednu prijevaru, iskorištavajući njihov očaj za financijskim oporavkom nakon početne prijevare.
Nepostojeća tvrtka
Internetska stranica Refundfx.eu izgleda sasvim pristojno i profesionalno, stoga ne čudi što dio korisnika ne propituje koje su namjere njenih pokretača. S jasno organiziranim odjeljcima, kontakt podacima, neupadljivim bojama, umjerenim vizualima i raznoraznim logotipima (Europske komisije, Hanfe i sličnih regulacijskih tijela) ostavlja dojam da iza nje stoji legitimna tvrtka.
Ondje je u tri koraka objašnjeno kako njihova usluga funkcionira: provjera kolike su šanse da klijent dobije povrat novca, prikupljanje dokaza i priprema žalbe koja se podnosi “brokerskoj kući i Uredu pučkog pravobranitelja nadležnom za financije” te na kraju povrat novca. “Kada se proces uspješno završi i tek nakon što naš klijent primi uplatu, dobivamo našu proviziju za taj slučaj”, navode.
Ono što internetskoj stranici nedostaje su podaci o poslovnom subjektu, uključujući i adresu sjedišta. Na Facebook stranici RefundFX-a samo stoji “Ljubljana, Slovenija”. Četvero administratora Facebook stranice nalazi se u Sloveniji, a jedan u Srbiji. Međutim, u slovenskom registru tvrtki, kao i u hrvatskom te srpskom ne postoji niti jedan subjekt pod imenom RefundFX (1, 2, 3).
Upitali smo slovenski CERT (nacionalno tijelo za prevenciju kibernetičkih prijetnji i zaštitu sigurnosti javnih informacijskih sustava) jesu li se susreli s ovakvim slučajevima ranije i postoje li uopće agencije koje imaju ovlasti prijavljivanja prijevara i povrata izgubljenog novca.
“Prema našim saznanjima, a i iskustvima, u Sloveniji ne postoji firma koja bi se bavila (isključivo) refundacijom ili pomoći žrtvama kripto-prijevara. Postoje, naravno, tvrtke koje se bave utjerivanjem duga/naplatom potraživanja i slično, ali to je neka druga oblast. Tako u slučaju ‘firme’ RefundFX možemo biti poprilično sigurni da je u pitanju još jedna (kripto) prijevara – kako ste i sami utvrdili: u registru je nema, kontaktne adrese također, sadržaj na stranici i Facebooku je generički. Štoviše, u cilju uvjeravanja pokradeni su nam (slovenskom CERT-u) edukativni materijali ili se na nas poziva”, odgovorili su.
U svim slučajevima koje je slovenski CERT dosad imao priliku proučavati, ispostavilo se da je glavni i jedini cilj takvih tvrtki “dodatno oštećenje već prevarenih žrtava, naravno pod izgovorom, odnosno, obećanjima povrata uloženog i izgubljenog novca”. Kažu nam kako su vjerojatno u pitanju isti akteri.
“Tvrtke, ako su na web-stranici i imale podatak o adresi, mahom su se nalazile na egzotičnim otocima tj. poreznim oazama kao što su Jersey, karipski otoci, Gibraltar, Cipar ili pak u Izraelu. Dakle, izvan bilo kakve jurisdikcije EU. Čak i kad bi bile legitimne, više od toga da u ime žrtve pošalju reklamaciju banci ne bi mogle napraviti”, pojašnjava slovenski CERT.
Hrvatski CERT je rekao za Faktograf kako nije zaprimio prijave vezane uz navedenu agenciju, no kako su već evidentirali slične slučajeve. Na temelju linka koji smo im poslali naveli su nekoliko dodatnih indikatora koji upućuju na to da je RefundFX prijevara: stranica odmah izbacuje skočni prozor s poveznicom na kontakt formu, natpis unutar “taba” sadrži gramatičku grešku (“Poćetna stranica”), slike zadovoljnih korisnika izgledaju kao sadržaj generiran alatima umjetne inteligencije, dijelovi stranice su na engleskom jeziku (npr. Uvjeti korištenja usluge).
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), na koju se RefundFX poziva koristeći njen logo na internetskoj stranici, potvrdila je za Faktograf da “spomenuta agencija nije subjekt iz djelokruga rada Hanfe”.
“Kao što vam je poznato, Hanfa je nadležna za poslovanje investicijskih društava, ali nema zakonske ovlasti nad društvima koja se bave pružanjem pomoći u povratu sredstava iz investicijskih prijevara, što bi ovdje bio slučaj”, stoji u pisanom odgovoru Hanfe.
S obzirom na to da se na internetskoj stranici spomenute agencije neovlašteno koristi logotip Hanfe, najavili su da će poduzeti korake za njegovo uklanjanje. Dodali su kako i ovom prilikom žele skrenuti pozornost građana da ne ulaze u poslovni odnos s društvima koja nisu registrirana “jer ne postoji mogućnost niti pravni alati kojima bi se moglo intervenirati te potencijalno prevarenim građanima vratiti novac”.
Hrvatska policija rekla nam je kako RefundFX nije pod nadzorom Hrvatske narodne banke ili Hanfe te je nema u registru, “stoga postoji velika vjerojatnost da se radi o prijevari”. Slovenska policija također vjeruje da je riječ o prijevari te nam je rekla kako je posljednjih godina zaprimila nekoliko prijava pokušaja takvih prijevara.
Lažna briga za klijente
Kako bi uvjerili potencijalne klijente da zaista mare za njihovu sigurnost, prevaranti s RefundFX-a internetsku i Facebook stranicu pune dodatnim sadržajima, besplatnim savjetima o digitalnoj sigurnosti i zaštiti privatnih podataka. Štoviše, uložili su dodatan trud pa su čak upozorili posjetitelje da drugi koriste njihovo ime i logotip za počinjenje prijevare.
I ne samo to, otišli su toliko daleko da su na Facebooku objavili upozorenje o prijevarama s povratom novca.
“🚨 UPOZORENJE: POVEĆAN BROJ INTERNETSKIH PREVARA 🚨
U posljednje vrijeme primijetili smo povećan broj prevara gdje vam pojedinci ili “tvrtke” obećavaju povrat novca. BUDITE OPREZNI! Ako vas netko samoinicijativno kontaktira i obećava povrat novca, radi se o prevari! ❌
👉 NE UPUŠTAJTE SE U KOMUNIKACIJU S TAKVIM OSOBAMA!
👉 NIKADA NE DIJELITE SVOJE BANKOVNE I DRUGE PODATKE!
Dijeljenje bankovnih podataka s nepoznatim osobama može dovesti do potpunog pražnjenja vašeg bankovnog računa. Prevaranti su uvijek na oprezu, stoga budite iznimno pažljivi! 🛡️
Podijelite ovu objavu i upozorite svoje prijatelje kako bi izbjegli zamke internetskih prevara! Zajedno možemo zaustaviti prevarante! 🙌”, upozorili su svoje Facebook pratitelje 16. kolovoza 2024. godine.
Ironično, iako se predstavljaju kao zagovornici sigurnosti, zapravo nastavljaju ciljati na one koji su već bili prevareni.
Američka Komisija za trgovinu robnim terminskim ugovorima (CFTC) koja je opisala kako funkcioniraju prijevare s povratom novca (Recovery Frauds) ukazala je i na taj trik. Kao što je u slučaju s RefundFX-om koji se referira na slovenski CERT, tako se i njima dogodilo da prevaranti koriste savjete CFTC-a za izbjegavanje prijevare i linkove za podnošenje pritužbi CFTC-u.
Savjet koji je RefundFX udijelio svojim pratiteljima, da se nikada ne upuštaju u komunikaciju sa sumnjivcima, primjenjiv je i u slučaju kad vas kontaktiraju takvi poput njih.
Prvi kontakt obično se ostvaruje tako da žrtva primi telefonski poziv ili e-mail od osobe koja tvrdi da je državni službenik, odvjetnik ili predstavnik agencije. U većini slučajeva prevaranti tvrde da novac već imaju u rukama ili rade sa sudom na raspodjeli sredstava. Često se žrtvama kaže da će većina ili sav njihov novac zasigurno biti vraćen ako najprije plate malu donaciju. Međutim, nakon prve uplate često slijede zahtjevi za dodatnim sredstvima.
Jednom kada žrtva ostavi svoj kontakt prevarantima, lako je moguće da će se taj kontakt iskoristiti za daljnje prijevare.
Kako upozorava CFTC, uobičajena taktika prijevare s povratom novca je korištenje postojećih popisa žrtava: “Nakon što prevaranti ukradu novac žrtava, oni također profitiraju od podataka žrtava – tako što ih drže nekoliko mjeseci i vraćaju se da izvrše novu prijevaru ili ih prodaju na dark webu”.
Slovenska policija također ističe da online prevaranti mogu imati popise osobnih i kontakt podataka onih koji su (bili) oštećeni online prijevarom. “Zbog toga mogu nekoliko mjeseci ili čak nekoliko godina nakon same štete nazvati ili poslati e-mail oštećenima i lažno prikazati da postoji mogućnost povrata sredstava. Obično, kako bi vratili sredstva, zahtijevaju uplatu od 10 posto (ili više) prethodno izgubljenog novca”, napisali su u odgovoru na naš upit.
Nepostojeća suradnja s Interpolom i policijom
Kada žrtve shvate da su (prvi put) prevarene, piše slovenski CERT, pokušavaju na internetu pronaći informacije o tome kako vratiti ukradeni novac. Pritom vrlo brzo naiđu na web-stranice koje se predstavljaju kao pružatelji pomoći u ovoj vrsti prijevare.
Istovremeno, prevaranti svoje žrtve sami traže na društvenim mrežama, primjerice u sponzoriranim oglasima na Facebooku. Faktograf je proteklih tjedana identificirao osam Facebook stranica koje preko aktivnih oglasa (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8) nude usluge povrata novca, a RefundFX je jedna od njih.
Njihove objave uglavnom nisu vidljive na news feedu stranice nego u Metinoj (Facebookovoj) galeriji oglasa. To znači da se takve objave na Facebooku prikazuju samo određenim korisnicima jer kreatori oglasa mogu odabrati svoje mete prema određenim kriterijima kao što su lokacija, spol ili dob. U targetiranju im pomaže i umjetna inteligencija (AI) koja, nakon što oglašivač postavi ciljeve kampanje, analizira ogromnu količinu podataka, kao što su prošle aktivnosti, interesi i povratne informacije korisnika.
Pet takvih stranica oglašavalo je svoje usluge na hrvatskom jeziku, a tri na engleskom. Prema podacima koje smo izvukli iz Metine galerije, Hrvatska je, uz ostale europske zemlje, bila jedna od lokacija u kojoj se ti oglasi emitiraju.
Nijedna od tih stranica nema administratore u Hrvatskoj. Neki od administratora locirani su u Ukrajini, Afganistanu, Vijetnamu, Ujedinjenom Kraljevstvu, Bangladešu i na Filipinima.
Oglasi čiji je tekst na hrvatskom jeziku često zvuče nezgrapno, što upućuje na to da su strojno prevedeni. Primjerice, Facebook stranica koja se lažno predstavlja kao Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) emitira oglas s opisom “Dobiti konzultaciju na web stranici”.
Nekoliko takvih stranica lažno tvrdi da surađuju s hrvatskom policijom ili Međunarodnom organizacijom kriminalističke policije, Interpolom (1, 2, 3). Navodno se preko njihovog obrasca može prijevaru prijaviti jednoj od tih institucija.
“Pomoći ćemo vam vratiti vašu investiciju!
Započnite povrat u 2 koraka
– Podnesite prijavu protiv prevaranata
– Pričekajte poziv od osoblja Interpola za pomoć pri povratu”, stoji u plaćenom oglasu stranice Ronnie Silas.
Međutim, MUP je za Faktograf potvrdio da “ne surađuje s privatnim agencijama u vezi s podnošenjem prijava ili povratom investicija”.
“Ako neka stranica tvrdi da surađuje s MUP-om, Europolom ili Interpolom to je često znak lažnog predstavljanja ili moguće prijevare”, napominju.
Interpol nam je također potvrdio da su stranice koje smo im pokazali prijevare te da “kriminalci često koriste ime INTERPOL-a kako bi pokušali dati legitimitet svojim shemama”.
Više od pola Facebook stranica koje smo uočili kreirane su ove godine. U travnju je hrvatski CERT upozorio građane na takve prijevare. Slično kao i u gore navedenim slučajevima, odvija se putem plaćenih oglasa na društvenim mrežama, a prevaranti se predstavljaju kao odvjetnički ured specijaliziran za vraćanje ukradenih sredstava klijentima koji su već bili prevareni.
“Klikom na oglas otvara se skočni prozor unutar Facebooka koji nudi besplatni pravni savjet za povrat novca nakon što ispunite obrazac. Zatim se otvara već ispunjen obrazac s kontakt podacima koje može pronaći na vašem Facebook profilu – ime, prezime, mail adresa i broj telefona. Traže da potvrdite kako ste izgubili novac ulaganjem u sumnjive projekte te da ste punoljetna osoba. Nakon predaje traženih podataka prikazuje se poruka ‘PRIMILI SMO VAŠU PRIJAVU! Zvat ćemo za 2 minute, budite spremni'”, stoji u CERT-ovom opisu prijevare.
Taj opis odgovara oglasima na koje je Faktograf naišao. Operiraju na isti način, ispunjavanjem obrasca.
Kako se zaštititi i što napraviti u slučaju prevare?
“Većina ljudi koji su žrtve prevare u online trgovanju vjeruje da trebaju zatražiti pomoć odvjetnika ili policije. Nažalost, u ovim slučajevima, ni odvjetnik ni policija neće moći vratiti vam novac. Točna adresa za povrat izgubljenih sredstava su specijalizirane agencije koje se bave isključivo povratom povezanim s online trgovanjem“, piše RefundFX na svojoj internetskoj stranici.
Međutim, stručnjaci, a i sama policija, tvrde suprotno i savjetuju da se svaku prijevaru prijavi. Iz Ministarstva unutarnjih poslova su u odgovoru na upit Faktografa kazali da u svakoj policijskoj postaji postoje specijalizirani policijski službenici za kibernetički kriminalitet.
“Prilikom prijave, trebali bi se priložiti svi dostupni ‘dokazi’ tj. korespondencija do koje je došlo tijekom počinjenja prijevare. S ciljem utvrđivanja identiteta počinitelja, policija surađuje s pružateljima internetskih usluga, koji su dužni sve dostupne korisničke i pretplatničke podatke o fizičkim ili pravnim osobama koje su otvorile korisničke račune na društvenim mrežama ili drugim korisničkim servisima dostaviti policiji. Policija koristi navedene podatke radi utvrđivanja identiteta počinitelja”, ističu iz MUP-a.
Savjetuju građanima da nikome ne daju svoje korisničke podatke i lozinke niti ih upisuju na sumnjivim internetskim stranicama. “Ukoliko su to učinili, potrebno je odmah promijeniti lozinku koja se odnosi na određeni korisnički račun. Ukoliko identičnu lozinku koriste i za druge korisničke račune i internetske usluge, potrebno je odmah promijeniti i te lozinke”, dodaju iz policije.
Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) je u odgovoru na naš upit istaknula savjete slične onima iz policije, a poručuju da za zainteresirane građane kontinuirano organiziraju webinare s ciljem edukacije o zaštiti osobnih podataka i prijevarama na internetu.
Što se tiče prevencije, postoji nekoliko načina na koji možete prepoznati prijevaru i od nje se zaštititi. Kanadska regulatorna agencija za investicije (CIRO) savjetuje sljedeće: ne plaćajte za usluge povrata novca unaprijed, posebno ako se plaćanje traži kroz kriptovalute, darovne kartice, elektroničke transfere te druga sredstva plaćanja koja se temelje na gotovini. Gotovina i kriptovalute teško se mogu pratiti i zato su primarno sredstvo prijevara na internetu.
Ako vam prevaranti dosađuju pozivima i porukama, ne ustručavajte se poklopiti im, ne odgovarati na poruke ili ih pitati da vam se detaljnije predstave. Prevaranti često mogu saznati vaše osobne podatke i podatke o dugovanjima s obzirom na to da se oni mogu prodati i kupiti, ali to ne znači da se radi o legitimnim agencijama koje će vam pomoći da vratite svoj izgubljeni novac.
Postoji više znakova po kojima možete prepoznati da je riječ o investicijskoj shemi kojoj je jedini cilj da vam ukradu novac. Prevaranti od vas najčešće traže broj telefona ili adresu elektroničke pošte prije nego što ste vidjeli detalje o naknadama ili popis usluga koje navodne agencije nude. Od vas se traži i plaćanje naknada prije nego što vam uopće bude isporučena neka usluga. Također, adresa agencije najčešće je izvan granica Hrvatske, kao što je slučaj s RefundFX-om čija je navodna adresa u Sloveniji.
Navodne agencije najčešće ne navode nikakav broj telefona, a najčešće od vas traže da s njima komunicirate kroz aplikacije poput Telegrama ili WhatsAppa. Od vas se traži i IBAN vašeg računa za povrat sredstava, a s takvim podacima prevaranti vam lako mogu skidati novac s računa. Mailovi, dopisi i općenito komunikacija s prevarantima često obiluju pravopisnim i gramatičkim pogreškama, a adresa elektroničke pošte s koje se javljaju često nije organizacijska već s uobičajenih servisa poput Gmaila ili Yahooa. Fotografije, logotipovi i ostale oznake organizacije najčešće su loše kvalitete i izgledaju kao da su kopirane iz nekog dokumenta, ističu iz CFTC-a.
Ako sumnjate u neku internetsku stranicu ili dobivate sumnjive pozive, uvijek se možete obratiti policiji, CARNET-u odnosno CERT-u i AZOP-u koji će vas savjetovati. Ako pak dođe do toga da budete prevareni, odnosno otuđe vam novac, osim prijave policiji svakako kontaktirajte svoju banku kako bi spriječili daljnje transakcije po vašem računu. Faktograf je, pišući nedavno o prijevarama putem lažnih Facebook stranica, kontaktirao Privrednu banku Zagreb da nam pojasne koji su točno koraci kad klijenti postanu žrtve prijevare.
“Ako sumnjate na prijevaru ili ste nekome poslali podatke svoje kartice, sumnju odmah prijavite Banci. U slučaju prijave online prijevare, Banka će odmah poduzeti preventivne radnje kako bi zaštitila klijenta te provesti detaljnu analizu nastanka transakcija. Nakon analize događaja, Banka će provesti sve potrebne aktivnosti s ciljem prevencije buduće štete ali i umanjenja postojeće prema klijentu, sukladno provedenoj analizi konkretnog slučaja”, objasnili su iz Službe za odnose s javnošću banke.
Čuvanje vaših osobnih podataka, odnosno odabir s kime ćete ih podijeliti, vrlo je važno. Naime, krađa odnosno zloporaba vaših osobnih podataka za sobom povlači ozbiljne posljedice. Mogu se zloupotrijebiti za počinjenje nekih kaznenih djela poput sklapanja lažnih ugovora, protupravne koristi, pristup vašoj medicinskoj dokumentaciji koja potom može biti javno objavljena i slično. Zlatno pravilo kod svih vrsta prijevara jest da se one prijavljuju policiji i drugim nadležnim službama, neovisno o kojem izgubljenom iznosu se radi.
Zaključno, u slučaju stranice RefundFX radi se o prijevari s povratom novca (Recovery Scam) u kojoj prevaranti, spajajući stvarne i korisne informacije sa svojim obmanjujućim uslugama, namamljuju žrtve (koje su već ranije bile prevarene) na još jednu prijevaru.
