Pod povećalom

Imenovanje Ladislava Ilčića nije smiješni incident nego državna politika

foto HINA/ Tomislav PAVLEK /tp

,Vlada Andreja Plenkovića na svojoj prvoj sjednici u listopadu  promijenila je Poslovnik kako bi ustanovila nova radna tijela. Dotadašnju Koordinaciju za društvene djelatnosti i ljudska prava rasformirala je, i to tako da je društvene djelatnosti dodijelila Koordinaciji za gospodarstvo koju vodi ministrica Martina Dalić, a ljudska prava priključila vanjskoj politici pa je formirana Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava na čelu s ministrom Davorom Ivom Stierom.

Koordinacija se bavi međunarodnom politikom i suradnjom s međunarodnim tijelima te usklađuje i predlaže stajališta koja će zastupati hrvatski predstavnici u postupku donošenja propisa i odluka u okviru institucija i tijela EU. U dijelu koji se odnosi na ljudska prava navodi se: „Koordinacija razmatra pitanja zaštite i promicanja ljudskih prava u Republici Hrvatskoj, prikuplja podatke o stanju ljudskih prava i prava nacionalnih manjina, skrbi o osobito osjetljivim društvenim skupinama, ocjenjuje stanje ljudskih prava i prava nacionalnih manjina, razmatra prigovore o stanju ljudskih prava koji su upućeni Republici Hrvatskoj od strane međunarodnih organizacija i uspoređuje ih sa stvarnim stanjem, potiče nadležna tijela državne uprave na rješavanje neposrednih problema u pitanjima ljudskih prava, te predlaže Vladi mjere za rješavanje određenih problema i poboljšanje stanja ljudskih prava, te sklapanje i izvršavanje međunarodnih ugovora iz navedenih područja.«

Potpredsjednik Vlade Stier ujedno je i član užeg kabineta Vlade, a spomenutim prekrajanjem Vladinih tijela upravo je pod Stierovu kapu stavljena ukupna problematika ljudskih prava.

Spajanje vanjske politike i ljudskih prava svakako je motivirano i time što je Hrvatska prošle jeseni na Općoj skupštini UN-a izabrana za članicu Vijeća za ljudska prava UN-a na trogodišnje razdoblje do 2019. godine. „Izbor Republike Hrvatske u taj cijenjeni forum predstavlja značajan uspjeh i rezultat je njenog međunarodno prepoznatog angažmana u promicanju plemenitosti ideje o zaštiti ljudskih prava – ‘za sve ljude, u svim okolnostima i bez diskriminacije’, priopćili su tim povodom  iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Hrvatska promicala prigovor savjesti protiv služenja vojnog roka

Zanimljivo je da se na stranici MVEP-a na kojoj se govori o djelovanju u Vijeću (stranica nije osvježena od kada smo izabrani), apostrofira kako je „Hrvatska trenutno svoju tematsku aktivnost u okviru Vijeća usmjerila na potporu pravima LGBT osoba (RH je potpisala i aktivno lobirala u regiji za izjavu o borbi protiv nasilja).“, a danas je posebno aktualan i dio koji se odnosi na priziv savjesti.

„Istodobno, Hrvatska promiče i vlastite inicijative. Za vrijeme članstva u Komisiji za ljudska prava UN-a („Commission on Human Rights“) bila je nositelj inicijative za usvajanje Rezolucije o prigovoru savjesti protiv služenja vojnog roka kao jednog od temeljnih ljudskih prava. Temeljem učinjene procjene, Hrvatska je pred Vijećem u 2012. godini re-afirmirala ovu inicijativu, pri čemu je  rezolucija jednoglasno usvojena, a od Hrvatske se očekuje i daljnji angažman u njenoj  provedbi“, ponosno se koči na stranici.

Ilčićeva ekspertiza

E sad, kakve veze s gore navedenim zadaćama ima Ladislav Ilčić, violinist i ultradesni političar koji o svemu spomenutom ima dijametralno suprotna stajališta od onih od kojih je polazila međunarodna zajednica, a pogotovo Europska unija, u vrijeme kada su se kreirale pravne osnove za zaštitu ljudskih prava?

„Trebamo se zapitati želimo li mi u Hrvatskoj milijun muslimana. Oni imaju drugačiji mentalitet, to će promijeniti kulturu“, rekao je Ilčić za N1. Potom je i na HRT-u ponovio kako „ Muslimani imaju slabije radne navike i činjenica je da u tim narodima ljudi imaju više djece“, što je izazvalo niz reakcija, uključujući i osudu imama zagrebačke džamije Mirze Mešića (24 sata).

Ilčićeve izjave protiv slobode spolnog opredjeljenja i istospolnih zajednica, prava na pobačaj, zdravstvenog i građanskog odgoja u školama i slične teze koje ga ne bi trebale kvalificirati za savjetnika za ljudska prava možete pogledati na sljedećem linku.

Ilčić se istakao i u prošlogodišnjem rušenju izvješća pučke pravobraniteljice  Lore Vidović (jer je osudila pozdrav „Za dom spremni“, a ne i „Smrt fašizmu“) i izvještaja pučke pravobraniteljice za djecu Ivane Milas Klarić (također zbog navodne političke pristranosti) u Saboru.

Nakon raspuštanja prošlogodišnjeg sastava Sabora, čelnik minorne stranke Hrast se vratio svirati na HRT-u, a političku je karijeru nastavio u Gradskom vijeću Varaždina.

To, ipak, nije u zaborav bacilo njegovu gore opisanu ekspertizu.  „On će svojom ekspertizom zasigurno imati određene kvalitetne inpute u njegov rad”, komentirao je premijer Plenković Stierovo angažiranje Ilčića. Dojam je stoga da se Ilčićevo imenovanje ne može tumačiti nikako drugačije nego kao potvrda zaokreta u poimanju ljudskih prava i vođenju vanjske politike za vrijeme Vlade Andreja Plenkovića.

Široka desničarska lepeza

Stier je u četvrtak ustvrdio: “Potpredsjednici vlade imaju pravo imenovati savjetnike, a Ladislav Ilčić bit će savjetnik za široku lepezu pitanja, i iz unutarnje i iz vanjske politike”,

Potpredsjednik Vlade i desna ruka Plenkovića Davor Stier još je kao eurozastupnik napisao knjigu „Nova hrvatska paradigma: ogled o društvenoj integraciji i razvoju“ u kojoj se zalaže za dijalog i zajedništvo u hrvatskom društvu, ali i za snažnu ulogu civilnih inicijativa. Pokazalo se, međutim, da je prije svega mislio na civilne inicijative poput one „U ime obitelji“ na čijem je „Hodu za život“ i sam sudjelovao. Stier je u listopadu nastupio i na TradFestu skupu u organizaciji udruge Vigilare, koja se pohvalila kako je Stier njihov dugogodišnji suradnik. U kuloarima se može ćuti i kako vrh Vigilarea održava redovite sastanke s ministrom Stierom.

Stier je na skupu govorio kako živimo u pluralnom društvu u kojem „postoje zakoni koji nisu uvijek u skladu s prirodnim zakonom“ i „duboko vrijeđaju ljudsko dostojanstvo“. Stier se protivi odvajanju Crkve i Države na način da se vjera prakticira kao nečija privatna stvar, odvojena od javnog života. Sekularističko uvjerenje da vjera treba biti odvojena od društvenih procesa i politike, opasna je i prijeti samoj demokraciji, smatra Stier.

O Stierovoj suradnji s desničarskim udrugama Faktograf je već pisao. Zabilježimo i kako je na istom skupu gostovao i američki kardinal Raymond Burke,  protivnik pape Franje koji homoseksualce poistovjećuje s ubojicama, a za pedofiliju u crkvenim redovima okrivljuje radikalni feminizam. O aktivnostima tog kardinala protiv Pape opširno je pisao i Jutarnji list u svom tiskanom izdanju od 11. veljače. Burke uživa popularnost na europskoj krajnjoj desnici, ali za njega je zainteresiran i novi američki politički vrh, prije svih Trumpov ideolog Steve Bannon. Možda će hrvatska vanjska politika, predvođena ministrom i njegovim savjetnikom, preko takvih veza uspjeti ostvariti prečac i do nove američke administracije.

S obzirom na to da premijer Plenković deklarativno zagovara centralnu poziciju pučana na liniji politike Angele Merkel i borbu protiv svakog ekstremizma (tportal) i populizma (Globus,) postaje nejasno gdje će se povući hrvatska granica između onog što je umjereno i onog gdje počinje desni populizam u međunarodnim i europskim tijelima te zakonodavstvu i projektima koji se tamo pripremaju. Prema neslužbenim informacijama, hrvatska vanjska politika već je u tijelima poput spomenutog UN-ovog Vijeća za ljudska prava promijenila svoje prioritete pa će sada inzistirati da se težište zaštite ljudskih prava preusmjeri na zaštitu obitelji i vjernika. Kad je riječ o Europi, može se očekivati približavanje zemljama Višegradske skupine, Poljskoj i Mađarskoj koje su zbog napuštanja načela liberalne demokracije pod lupom Europske unije. Iste su zemlje glavne uzdanice i u inicijativi Triju mora koje zagovara hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, tvrdeći da je takva uspravnica zajednička inicijativa nje i poljskog predsjednika Andrzeja Dude. Poljske vlasti su na forum koji se ovog ljeta održava u Wroclawu pozvale i američkog predsjednika Trumpa.

Stopiran Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije

Kad je riječ o domaćoj politici, odnosno polju gdje se europske politike prenose u domaću praksu, izgleda da su na vidiku i prve žrtve novog resora za ljudska prava.

Nova hrvatska Vlada, naime, nikako da na dnevni red stavi Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2016. do 2021. godine i pripadajući Akcijski plan za njegovu provedbu (2016 – 2018), iako je postupak javnog savjetovanja okončan još u srpnju 2016. i bez obzira na to što prihvaćanje tih dokumenata predstavlja ex ante uvjet za povlačenje novca iz europskih fondova koji je trebao biti ispunjen do kraja prošle godine.

Kako saznajemo od nekih članova radne skupine koja je radila na izradi tih dokumenata, proces izrade nacrta počeo je 2014. i bio okončan do kraja 2015., da bi potom nekoliko puta bio vraćan na dodatne konzultacije.

Odgovor zašto ne dolazi na Vladu, pretpostavljamo, mogla bi biti upravo srodnost ideja vodećih ljudi Koordinacije za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava s idejama koje su protiv Nacionalnog plana i Akcijskog plana tijekom javnog savjetovanja iznijele udruga Vigilare i udruga Grozd u čije ime je nastupila Kristina Pavlović, sestra Stierovog savjetnika Ladislava Ilčića koji je i sam na nacionalnu scenu nastupio preko te udruge.

Zanemarujući širinu tih dokumenata koji pokrivaju i područja rada i zapošljavanja i zdravstva i socijalne skrbi – ukupno devet polja – te su se udruge pozabavile svojom stalnom problematikom.

Kristina Pavlović ispred Grozda od Vlade traži da ne prihvati ovaj plan i po njemu izrađen akcijski program jer „dokument pokušava uvesti pojam rodne jednakosti ili rodne ravnopravnosti, a ti su pojmovi temeljeni na rodnoj teoriji i u međuvremenu znanstveno odbačeni“. Također, navode, nacrt ne uzima u obzir primjedbe pristigle u raspravi u kurikularnoj reformi i „tako i dalje veliča interkulturalizam kao da je to temeljna vrednota, a ne spominje vrednote domoljublja“. Osuđuju i to što se u planu traži alternativa za djecu koja ne idu na vjeronauk u osnovnim školama te optužuju da se dokument zalaže za glasnu promociju  istospolnih zajednica.

Predbacuju kako se izrazito malo govori o diskriminaciji žena koje žele imati više djece i trudnica, a u nacrtu se, ispravno primjećuju, uopće ne spominje „diskriminacija religioznih osoba“. Zamjeraju da se „obitelj spominje uglavnom u kontekstu socijalne ugroženosti ili obiteljskih nasilja“.

„Dok se obitelj kao temeljna i ključna jedinica zanemaruje, nesrazmjerno se velika važnost u Nacrtu pridaje, primjerice, zaštiti LGBT pojedinaca“.

Da je nacrt ideološki napisan sa sličnim premisama optužuje i  Vigilare. Spore da je „pravo na nediskriminaciju univerzalno ljudsko pravo“ jer, kažu, tako formirano pravo “može ograničiti druga prava i građanske slobode primjerice pravo na slobodu govora, odgoja djece, vjeroispovijesti…“

Suzavcem na LGBT populaciju

S obzirom na sadašnji nepredviđeni zastoj u prihvaćanju nacrta, pretpostavlja se da će nova Koordinacija prihvatiti sugestije tih udruga da se ovaj nacrt odbaci i da se krene u sastavljanje novog te da se i one, kad to već nisu učinile kada je išao javni poziv za sudjelovanje u radnim skupinama, sada jave za sudjelovanje u procesu.

Argument koji bi mogli ponuditi, jer je na tom tragu već bilo primjedbi i u samom savjetovanju, jest da je program zastario jer su premašeni svi rokovi u njegovu donošenju. Istina je da se s programom tragično kasni, ali kako ispravno primjećuju oni koji su sudjelovali u izradi nacrta, ništa se sistemski nije promijenilo od vremena kada je planiran i pisan do danas – nije, naime, bilo nikakvog poboljšanja u područjima koje tekst nacrta pokriva. Izgovor da se kasni vjerojatno će poslužiti tek da se iz novog prijedloga izbaci zaštita onih čiju zaštitu nova Koordinacija, savjetovana Ilčićem ne smatra potrebnom.

Zbog nepoznatih razloga, također, Vlada je u svom planu normativnih aktivnosti za kraj godine ostavila potvrdu Istanbulske konvencije o borbi protiv nasilja nad ženama, iako je premijer Plenković njeno što skorije prihvaćanje javno zatražio još u studenom.

Gdje se zastalo i kakav se rasplet oko Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije očekuje pitali smo dopisom i Vladin Ured za ljudska prava, no niti nakon višednevnog čekanja nismo još dobili njihov odgovor.

U međuvremenu je u noći sa subote na nedjelju bačen suzavac na klub u kojem se održavao LGBT party.

 

 

 

 

 

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.