Obećanja

Stavljanje državne imovine u funkciju gospodarstva i lokalne samouprave

screenshot Aljazeera

Stavit ćemo neiskorištenu državnu imovinu u funkciju gospodarstva (poduzetnika i lokalne samouprave) – obećao je HDZ u svom predizbornom programu.

To je, naravno, bilo bitno lakše reći nego ispuniti, a s obzirom na brojne probleme koje u svom opisu trenutačnog stanja priznaje i u listopadu prihvaćena Strategija upravljanja državnom imovinom za razdoblje od 2019. do 2025. godine.

Do „učinkovitog upravljanja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske“ trebalo bi doći preko sljedećih mjera: smanjenja portfelja nekretnina kojima upravlja Ministarstvo državne imovine i CERP putem prodaje, razvrgnuća suvlasničkih zajednica i darovanjem u korist jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave; rasta investicijskih projekata za aktivaciju neiskorištene državne imovine putem osnivanja prava građenja, prava služnosti, darovanja, zakupa i dodjele na korištenje; stavljanja u funkciju nekretnina prenesenih na upravljanje trgovačkom društvu Državne nekretnine.

Međutim, analiza upravljanja državnom imovinom u obliku dionica i poslovnih udjela kojom upravlja CERP, navodi se u strategiji, ukazuje na usporeno smanjenje broja trgovačkih društava kojim upravlja CERP. Glavne prepreke za realizaciju prodaje vezuju se uz ekonomsko-financijsko stanje društva, postojanje potpune ili djelomične rezervacije koje otežavaju prodaju, prava prvokupa kao i konstantnog povećanja portfelja dobivanjem dionica na upravljanje iz postupaka predstečajnih nagodbi. Nadalje, temelj učinkovitog upravljanja nekretninama jesu uređeni imovinskopravni odnosi. U tom smislu nužno je ukloniti sljedeće prepreke: neusklađenost zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja tj. neriješeni imovinskopravni odnosi što odužuje tijek rješavanja imovinskopravnih odnosa i sudski postupci, nedovršeni različiti postupci koji se vode zbog utvrđenja prava vlasništva, aktivne plombe, kao i završeni sudski postupci za koje u zemljišnim knjigama nisu brisane zabilježbe sporova.

Cilj je nekretnine dovesti u stanje imovinskopravne, prostorno-planske i funkcionalno-tržišne sposobnosti. Primjerice, s ciljem učinkovitog upravljanja neperspektivnom vojnom imovinom nužno je riješiti problem neusklađenosti prostornih planova više i niže razine te česte izmjene prostornih planova kako bi se navedena imovina dovela u stanje prostorno-planske sposobnosti, navodi se u strategiji.

Ono što se i dalje postavlja kao preduvjet za sve ostalo je „uspostava i ustroj sveobuhvatne i kvalitetne evidencije pojedinih pojavnih oblika državne imovine“.

Novi Zakon o upravljanju državnom imovinom

Tijekom Vlade Andreja Plenkovića bilo je nekih pomaka. U svibnju 2018. donesen je novi Zakon o upravljanju državnom imovinom,  a tadašnji je ministar Goran Marić najavljivao kako će njime postupak stavljanja državne imovine u poduzetničke namjene biti pojednostavljen.

Kako je pojašnjavala Vlada, Zakon je donio niz konkretnih mjera:

  • ukida se povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH; ubuduće ministar državne imovine donosi odluke o upravljanju imovinom vrijednom do 7,5 milijuna kuna; odluke o upravljanju državnom imovinom koja vrijedi više od 7,5 milijuna kuna donosi Vlada RH;
  • ukida se Povjerenstvo Vlade RH za upravljanje strateškim trgovačkim društvima; ubuduće odluke o imenovanjima i odabiru članova uprava trgovačkih društava donosi Vlada RH na prijedlog resornih ministarstava;
  • ubrzava se postupak prodaje državnih nekretnina; ako nekretnina nije prodana na prvom natječaju po početnoj cijeni, na sljedećem se natječaju ta cijena umanjuje; prema dosadašnjoj praksi, nekretnina se morala prodavati po istoj cijeni na dva uzastopna natječaja;
  • propisuje se da državnu imovinu čine zemljišta i građevine na građevinskom zemljištu te posebni dijelovi građevina – stanovi i poslovni prostori;
  • ubuduće Ministarstvo državne imovine upravlja kampovima, ali i zemljištima i šumama na kojima se planiraju izgraditi igrališta za golf, sportsko-rekreacijski i turistički kompleksi;
  • mijenja se sastav Upravnoga vijeća Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP); ubuduće će članovi biti ministri i predstavnik Vlade RH, umjesto dosadašnjih zamjenika ministara;
  • Središnji registar državne imovine ubuduće će voditi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, a ne Ministarstvo državne imovine;
  • nekretnine u vlasništvu RH na lokalnoj razini, koje služe općem dobru, poput škola, bolnica, knjižnica, vatrogasnih domova upisuju se u vlasništvo općina, gradova, odnosno županija.

Međutim, uz navedene, u članku 71. donijeta je i jedna prilično sporna mjera, a koja predviđa kako je „do sklapanja odgovarajućeg međunarodnog ugovora ili do donošenja odluke o izuzimanju od zabrane raspolaganja, Ministarstvo državne imovine ovlašteno dati u višegodišnji zakup ili neki drugi oblik raspolaganja do najviše 30 godina nekretnine koje su u zemljišnim knjigama upisane kao vlasništvo RH ili koje su upisane kao društveno vlasništvo ili općenarodna imovina s pravom korištenja subjekata koji u RH nemaju sjedište i pravnu osobnost i na koje se primjenjuje zabrana temeljem Uredbe o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava pravnih osoba na teritoriju RH“.

Riječ je o imovini, mahom odmaralištima uz samo more, koja je u vrijeme Jugoslavije pripadala društvenim poduzećima ili sindikatima iz BiH, Srbije i Crne Gore, a koje je bila predmetom sukcesije. Zbog tumačenja da je nužan preduvjet za reguliranje tog vlasništva sklapanje posebnih bilateralnih sporazuma (odnosno da nije dovoljan aneks Sporazuma o sukcesiji iz 2001. godine) ta imovina ni nakon više od 15 godina nije vraćena, a propada još od vremena rata.

Vlada u zakup na 30 godina dala bivša odmarališta radnika iz BiH i Srbije

Na osnovi novog zakona, Ministarstvo državne imovine je u prosincu 2018. preko javnog natječaja u zakup na 30 godina dalo 15 objekata koji su bili u vlasništvu bivših, ali i postojećih poduzeća iz BiH i Srbije na Makarskoj rivijeri (Gradac), Biogradu na moru i Rabu. Interes je bio velik, a zakupci su se obvezali da će u kratkom roku vlastitim sredstvima te sada ruševne objekte pretvoriti u ugostiteljske.

Taj je postupak ogorčio susjede, s obzirom na to da je među objektima koje je RH dala u zakup bilo i onih koje je već ranije bosanskohercegovačka Agencija za privatizaciju ponudila za prodaju.

Direktor te agencije Amir Bekrić za 24 sata je rekao da su dva oglašena objekta, „Valter Perić“ i „Đuro Salaj“ knjižno vlasništvo Elektroprivrede Federacije na koje pravo polaže Federacija BiH, te su ih zato oni procijenili i stavili na prodaju još prošle godine. Vila Bosanka je vlasništvo Željeznica Federacije i također su je procijenili i spremili za prodaju. Ostale nisu pod ingerencijom te agencije već se za njih bore bh sindikati.

Pojačan rad trgovačkog društva Državne nekretnine

Nabrajajući što je sve Vlada ostvarila u svom mandatu, premijer Andrej Plenković ustvrdio je u srijedu u Saboru: „U procesu je rješavanje 2.300 zaprimljenih zahtjeva kojima gradovi i općine traže određene nekretnine radi razvoja svojih sredina i realizacije investicijskih projekata. Srednjoročni ekonomski potencijal ovih mjera je 5 milijardi kuna“.

Da ima pomaka nabolje tvrdi i trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o. koje je krajem rujna izvijestilo kako je u segmentu upravljanja poslovnim prostorima u vlasništvu RH do sada provelo 30 natječaja i u zakup ponudilo približno 35.000 četvornih metara poslovnog prostora. Javnim je natječajima tržištu ponuđeno više od 700 prostora za koje je zaprimljeno 1.659 ponuda. Prosječna uspješnost objavljenih natječaja u posljednje tri godine veća je od 70 posto, izvijestili su. Ukupna vrijednost 89 ugovora o zakupu poslovnih prostora sklopljenih temeljem provedenih natječaja u 2019. iznosi 8,8 milijuna kuna na godišnjoj razini.

Bizarna ostavka

Rad na sređivanju državne imovine u mandatu vlade Andreja Plenkovića svakako je obilježen i odlaskom prvog ministra državne imovine Gorana Marića, nakon afera koje su se ticale njegove i imovine njegove obitelji, a zbog čega je pokrenuta i istraga USKOK-a.

Marić je ostavku dao pred kamerama u Novom Vinodolskom, nakon potpisivanja dvaju ugovora o darovanju državne imovine Gradu Novom Vinodolskom. Istom je prilikom rezimirao kako je u svojem mandatu potpisao „2600 sličnih ugovora za darovanje državne imovine lokalnim jedinicama u ukupnoj vrijednosti od 2,5 milijarde kuna što će otvoriti mogućnost investicijskih projekata vrijednih oko 10 milijarda kuna“.

Prilikom ostavke, međutim, rekao je:

‘Ustvrđujem da Ministarstvo državne imovine, od samog utemeljenja, niti jednog dana nije radilo u mirnim i nesmetanim okolnostima. Radio sam pod gotovo programiranim pritiskom i okolnostima u kojima se poticala i prešutno odobravala stalna dvojba o organizacijskoj utemeljenosti Ministarstva i uspostavljanju potrebne regulativnosti statusa državne imovine’.

Nakon Marićeva odlaska nije se ugasilo ministarstvo koje je osnovano kako bi se Mariću dao portfelj, već je na mjesto ministra državne imovine došao široj javnosti nepoznat Mario Banožić.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.