“Oba puta kada smo odlazili iz Vlade ostavljali smo za sobom red, poredak, pravila, veću šansu, gospodarski rast, veću zaposlenost. Tako je bilo i prije 8 mjeseci”, izjavio je predsjednik SDP-a Zoran Milanović (Hina/Jutarnji.hr).
Prvi put je SDP, tada predvođen Ivicom Račanom, na vlast došao nakon parlamentarnih izbora održanih 3. siječnja 2000. godine. Na vlasti su ostali do 23. studenog 2003. godine, kada su održani izbori nakon kojih je Vladu sastavio HDZ predvođen Ivom Sanaderom.
U Milanovićevoj vladi broj zaposlenih pao
Prve informacije Državnog zavoda za statistiku koje se odnose na ovo razdoblje datiraju iz studenog 2000. godine. Tada je u Hrvatskoj ukupno bilo zaposleno 1.307.748 osoba. Tri godine kasnije, u studenom 2003. godine, kada je Račanov SDP silazio s vlasti, DZS je u Hrvatskoj evidentirao ukupno 1.360.176 zaposlenih osoba. Koalicijska vlada Ivice Račana je, dakle, iza sebe doista ostavila veći broj zaposlenih nego što ih je zatekla.
Milanovićeva se Vlada, međutim, takvim uspjehom ne može pohvaliti. U prosincu 2011. godine u RH je tako bilo registrirano 1.367.872 zaposlenih osoba. Četiri godine kasnije, u prosincu 2015. godine, u Hrvatskoj je bilo 1.307.030 zaposlenih osoba. Istu sliku daje i godišnji prosjek broja zaposlenih, kojeg također evidentira DZS. Taj prosjek je 2011. godine, u zadnjoj godini mandata vlade Jadranke Kosor, prije nego je Milanovićeva koalicija preuzela vlast, stoji u podacima DZS-a, iznosio 1.625.000. Četiri godine kasnije, u zadnjoj godini mandata Milanovićeve vlade, prosjek zaposlenih iznosio je 1.589.000, navodi DZS.
SDP ostavlja rast BDP-a
Milanović je zato u pravu kada govori o gospodarskom rastu kojeg su iza sebe u oba slučaja ostavljale SDP-ove vlade. Kada je Račanova vlada krajem 2003. godine napustila Banske dvore, iza sebe je ostavila rast BDP-a od čak 4,3 posto, pokazuje Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke (HNB) za 2003. godinu.
Milanovićev rezultat, kada je kretanje BDP-a u pitanju, nije ni blizu tako impresivan, ali je i dalje pozitivan. U 2015. godini hrvatski je BDP, prema podacima HNB-a, zabilježio rast od 1,6 posto. HNB predviđa da će BDP rasti i u 2016. godini, i to za 2,3 posto. Radi se o rezultatu koji se također može pripisati radu vlasti Kukuriku koalicije, s obzirom na uočljiv izostanak bilo kakvih konkretnih poteza kratkotrajne vladajuće koalicije HDZ-a i MOST-a na čelu s Tihomirom Oreškovićem.
Vladavina prava u blagom porastu
Nešto je teže kvantificirati Milanovićevu tvrdnju da je SDP-ova vlast u oba slučaja iza sebe ostavljala “red, poredak, pravila, veću šansu”. Usporedive podatke koje bi se odnosile na ova područja za vrijeme Račanovog mandata nismo uspjeli pronaći, ali rezultati Milanovićeve vlade mogu se sagledati kroz “Indeks vladavine prava” kojeg objavljuje organizacija World Justice Project, osnovana 2006. godine.
Njihov indeks prati razvoj vladavine prava u osam područja: ograničenja moći Vlade, odsutnost korupcije, red i sigurnost, temeljna prava, otvorena vlast, provedba propisa, pristup građanskom pravu i učinkovitost kaznenog pravosuđa. Kada se usporede indeksi za 2011. i 2015. godinu, ispada da Hrvatska bilježi napredak u četiri područja (ograničenja moći vlade, red i sigurnost, otvorena vlast i učinkovitost kaznenog pravosuđa), da su dva područja ostala na istoj razini (odsutnost korupcije i temeljna prava), dok je u sferi provedbe propisa i pristupa građanskom pravu zabilježen pad. Ukupno gledajući, razina vladavine prava u Hrvatskoj kroz četiri Milanovićeve godine, od 2011. do 2015., bilježi blagi porast – s koeficijenta 0,575 na koeficijent 0,598.
