“Kada je riječ o modelu otkupa MOL-ovih dionica u Ini i inicijalne javne ponude za HEP, riječ je o politici Vlade, a ne bilo kojeg člana ili članice. Iza te politike stoje i HDZ i Most. Ja ne vidim nikakve osnove ili bilo kakav razlog koji bi mogao upućivati na sukob interesa bilo kojeg člana Vlade”, tvrdi Andrej Plenković (Televizija N1).
Ovakvom izjavom premijer zapravo brani poziciju ministrice gospodarstva i potpredsjednice Vlade Martine Dalić, čiji bračni drug Niko Dalić sjedi u upravi Ine. Ministrica Dalić tako se našla u poziciji da suodlučuje o najavljenom otkupu MOL-ovog udjela u hrvatskoj naftnoj kompaniji, odnosno renacionalizaciji Ine. Štoviše, upravo je Dalić, prema riječima ministra zaštite okoliša i energetike Slavena Dobrovića (Televizija N1) osmislila model prema kojem bi se kupnja MOL-ovih dionica Ine financirala djelomičnom privatizacijom HEP-a.
Čiji je interes nacionalizacija Ine?
Ako ćemo Dobroviću vjerovati na riječ, nužno se nameću barem dva pitanja. Je li se, i u kojoj mjeri, ministrica Dalić sa svojim suprugom, članom uprave Ine kojeg imenuje Vlada RH, savjetovala oko ideje da država proda četvrtinu svog udjela u HEP-u kako bi povratila vlasništvo nad Inom? S obzirom na narušene odnose hrvatske i mađarske strane u Ini, je li, i u kojoj mjeri, Niki Daliću u interesu da Hrvatska otkupi MOL-ove dionice Ine?
Činjenica je da je Hrvatska gubitkom arbitražnog spora kojeg je protiv MOL-a pokrenula u Ženevi dovedena u krajnje neugodnu poziciju. Gubitak arbitraže de facto znači da Hrvatska može upravljačka prava u Ini, koja je MOL-u predala vlada Ive Sanadera, povratiti jedino otkupom mađarskog udjela. U suprotnom bi Inu bilo razumnije u cijelosti prodati, s obzirom da se radi o tvrtki u kojoj Vlada RH nema nikakav utjecaj usprkos činjenici da posjeduje 44,8 posto dioničkog udjela, a koja usto još i generira gubitke (Poslovni dnevnik). A potpuna bi privatizacija Ine, kao alternativa renacionalizaciji, gotovo sigurno značila i da suprug ministrice Dalić ostaje bez radnog mjesta člana uprave.
Sukob interesa postoji čak i kad je potencijalan
Sve navedeno dovoljno je da se u javnosti stvori percepcija odnosno osnovana sumnja da bi ministrica Dalić prilikom odlučivanja o budućnosti Ine mogla biti u sukobu interesa. A već sama takva percepcija, čega bi premijer Plenković kao pravnik po struci morao biti svjestan, zadovoljava zakonsku definiciju sukoba interesa.
Jasno je to propisano 2. stavkom 2. članka Zakona o sprječavanju sukoba interesa, kojeg citiramo u cijelosti:
“Sukob interesa postoji kada su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom, a posebice kada:
- privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti ili
- se osnovano može smatrati da privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti ili
- privatni interes dužnosnika može utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti”.
Sukob interesa, drugim riječima, postoji ne samo kada je realiziran, što je opisano u prvoj alineji citiranog zakonskog teksta, već i kada je samo percipiran ili potencijalan. Sve to će zasigurno imati na umu Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa koje će se, kako je već najavila njegova predsjednica Dalija Orešković (Tportal), uskoro baviti i slučajem ministrice Dalić.
