Hoće li Hrvatska zbog Nurettina Orala izgubiti na Europskom sudu za ljudska prava, a sam izručenik glavu u turskome zatvoru? Pitanje je to koje proizlazi iz slučaja ovog Kurda i političkog azilanta u Švicarskoj, kojemu još od ljetos, kada je uhićen u Hrvatskoj i pritvoren u osječkoj kaznionici, prijeti izručenje Turskoj. Oralova sudbina puni ovih dana novinske stupce zbog više bizarnih momenata odluka hrvatskih sudova, koji, kako pokazuju presude u posjedu Faktografa, nimalo ne odgovaraju sudskoj praksi europskih zemalja. Osim toga, njegov je život sada u potpunosti u rukama jednoga čovjeka: kako nam je potvrdilo Ministarstvo pravosuđa, odluka o njegovu izručenju past će u kabinetu ministra Dražena Bošnjakovića.
“Postupak odlučivanja o molbi za izručenje je u tijeku. Sukladno članku 57. Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima (ZMPPKS), pravomoćno rješenje kojim je utvrđeno da je udovoljeno zakonskim pretpostavkama za izručenje, zajedno sa spisom predmeta dostavlja se Ministarstvu pravosuđa te po zaprimanju navedenog ministar pravosuđa donosi rješenje kojim dopušta ili ne dopušta izručenje. Rok za donošenje rješenja kojim se dopušta ili ne dopušta izručenje nije propisan”, odgovorili su Faktografu u Ministarstvu, nakon što smo ih upitali zašto će Hrvatska izručiti azilanta, ako mu prijeti mučenje i progon i to, po svemu sudeći, pred izvanrednim sudovima, budući da ga Turska tereti za terorizam.
Oral danas saznao za skandaloznu odluku Vrhovnog suda
Kako doznajemo od Sandre Dražić Karalić, odvjetnice Nurettina Orala, već je u pripremi ne samo tužba Ustavnome sudu zbog povrede njegovih prava, kojom će se tražiti privremena mjera neizručenja do odluke najvišeg pravosudnog tijela RH, već i Europskom sudu za ljudska prava, na kojemu Hrvatska nerijetko gubi sporove i nakon toga plaća penale. Zbog priprema ovih tužbi Dražić Karalić zatražila je asistenciju još jednog odvjetničkog ureda, jer je svjesna da odluka ministra Bošnjakovića o izručenju Orala njega vodi ravno u smrt ili, u boljem slučaju, torturu u turskom zatvoru.
Jutros je bila kod njega u Osijeku kako bi mu prepričala zadnju odluku Vrhovnog suda, iz prosinca 2017., a kojom se odobrava njegovo izručenje. Vrhovni sud, naime, u svojoj drugoj odluci po ovom pitanju, navodi da je nebitno što je on politički azilant, jer Švicarska, koja mu je pružila azil, nije članica Europske unije. I ne samo to: u presudi se navodi da Hrvatska traži garanciju da mu se neće suditi pred izvanrednim sudovima u Turskoj.
“Smijao se. On je zaista smiren, inteligentan i razuman čovjek i imao je, koliko-toliko, nade u pravednu odluku, ali danas mi je rekao da je Hrvatska isto što i Turska. Naime, Turska je notorna po pitanju nepoštivanja odluka Europskog suda za ljudska prava pa je zaista smiješno vjerovati da će poštovati ovu natuknicu iz presude hrvatskog Vrhovnog suda”, kaže nam njegova odvjetnica. Uvjerena je da će obitelj Nurettina Orala tužiti Hrvatsku i dobiti je na Europskom sudu za ljudska prava, jer i ovo što mu se do sada dogodilo – pritvor od srpnja prošle godine – izlazi iz svih okvira humanog postupanja prema azilantima.
Naime, nije ovo povjerenje Vrhovnog suda jedini tragikomični detalj ove priče. Hrvatska, naime, zaboravlja da ni Turska, poput Švicarske, nije članica EU. Ali sve su članice Vijeća Europe, a time – pored Ženevske konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. – i potpisnice Europske konvencije o ljudskim pravima, koja države obvezuje člancima 2. i 3. da ne smiju izručiti osobe državama u kojima im prijeti progon, tortura, neljudsko ili ponižavajuće kažnjavanje te gdje im može biti ugroženo pravo na život.
Njemački Karlsruhe i slučaj Hüseyina Çınara
To je, do sada, bilo jasno i sudovima drugih zemalja članica EU: kako u slučaju švicarskog političkog azilanta Hüseyina Çınara, kojega je sud u njemačkom Karlsuheu u ožujku 2015. godine odbio izručiti Turskoj, tako i u slučaju Cugura Binalija, člana Radničke partije Kurdistana (PKK), čiji je slučaj prošloga ljeta riješen u dva dana na sudu u Veneciji.
Hüseyin Çınar, odluka njemačkog suda u Karlsruheu by FaktografHR on Scribd
Nijemci su u ekstradicijskom postupku za Hüseyina Çınara naveli da je od 2003. godine prepoznat kao izbjeglica u Švicarskoj, što je relevantno, iako ne obvezujuće, za proceduru, jer “progonjena osoba u načelu uživa ista prava kao da ima domaći status azilanta”. Sud ovdje navodi da je važno provjeriti postoji li prijetnja političkog progona i druge prepreke izručenju. Navode i kako je ključno razmotriti i činjenicu da je “progonjena osoba već bila pritvorena u Turskoj na šest godina i puštena je zbog zdravstvenih problema, s dokazima da su oni povezani s okolnostima pritvaranja”.
Prijevod odluke suda u Karlsruheu by FaktografHR on Scribd
Zbog toga je, zaključuju u odluci, izručenje nedopustivo, te se nalaže trenutno puštanje iz njemačkog pritvora.
Slučaj Cugura Binalija pred venecijanskim sudom
Slično je i u slučaju venecijanskog suda, koji je u jedan dan srušio odluku o pritvaranju Cugura Binalija – izrijekom se navodi da on ima status političkog azila u Švicarskoj. Turci su u nalogu iz 2012. godine naveli da je pružao aktivnu podršku oružanoj pobuni u okviru i po nalogu organizacije PKK, a zahtjev za izručenje je stigao također preko Interpola. No, ispostava Interpola u švicarskom Bernu izvijestila da je rečeni nosilac političkog azila u Švicarskoj tako da je u samo 24 sata, nakon što mu je predsjednik suda 26. lipnja odredio pritvor, žalbeno vijeće to preinačilo u trenutno i bezuvjetno oslobađanje, ukidanje nadzora kao mjere predostrožnosti te se odbija ekstradicija.
“Sud žalbeno preinačuje i naređuje, propisuje neposredno i neizostavno puštanje iz pritvora Cugura Bunalija ako nije pritvoren po drugom osnovu”, navodi se u odluci.
Slučaj Cugura Binalija pred venecijanskim sudom by FaktografHR on Scribd
No, Nurettin Oral je imao nesreću da ga uhvati hrvatska policija – i zato je u pritvoru već sedmi mjesec, gdje je iz očaja započeo i štrajk glađu, od kojega ga je odgovorila odvjetnica. Upitali smo je i je li Oral upoznat sa slučajem sutkinje Maje Šupe, koja je u godini kada je uhićen oslobodila tajkuna Tomislava Horvatinčića od odgovornosti za smrt dvoje Talijana u pomorskoj nesreći.
“Nije i ne smijem mu to ni pričati”, odgovorila nam je Dražić Karalić, zaključujući kako se nada da će ministar Bošnjaković pronaći snage i razuma da odluči suprotno odlukama Vrhovnog suda i Županijskog suda u Vukovaru.
“Zaista se nadam da će ministar Bošnjaković moći donijeti jedinu ispravnu odluku u ovom slučaju, kada sagleda sve okolnosti. U suprotnom, sigurna sam da će to tužba obitelji biti još jedna dobivena bitka protiv RH na Europskom sudu za ljudska prava”. Ovdje treba podsjetiti i da je Ministarstvo pravosuđa apsolutno kontaktirano po pitanju Orala od strane švicarskih vlasti koje monitoriraju slučaj te poduzimaju sve što je u njihovoj (diplomatskoj) moći da spase Oralov život. Prije dva mjeseca oraganiziran je i prosvjed u švicarskom Bernu, kaže nam Fazil Ahmet Tamer, odvjetnik iz Udruženja za zaštitu ljudskih prava i solidarnost iz Švicarske, i sam izbjeglica. Nakon prosvjeda, Švicarska je se obratila hrvatskim vlastima zauzimajući se za Orala. Nadalje, Orala je u osječkom pritvoru posjetio i službenik švicarskog ministarstva vanjskih poslova, dok je drugi kontaktirao s hrvatskim Ministarstvom pravosuđa, objašnjavajući da je Oral izbjeglica i da po Konvenciji iz 1951. treba biti vraćen, ali ne u Tursku već svojoj obitelji u Švicarskoj. Kako se neslužbeno doznaje, tu napori švicarskih vlasti neće stati.
