„Ja molim bilo koga od vas da napravi malo istraživanje u mandatu koje vlade je povećana plaća za 18,3 posto. Ja se toga ne sjećam. Možda ja slabo pamtim, ali ako se netko sjeti neka mi kaže“, izjavio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade naširoko jučer govoreći o rastu plaća u obrazovanju u mandatu njegove Vlade, ponavljajući pritom da će u cijelom mandatu taj rast biti 20 posto.
To nije prvi put da je predsjednik Vlade naglasio da će se u mandatu njegove Vlade osigurati neviđeni rast plaća. Tako je na sjednici Vlade prije dva tjedna ustvrdio da se niti “niti Vladina tajnica ne sjeća da su u nečijem mandatu toliko rasle plaće”.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, uoči današnje sjednice Vlade, ponavljajući riječi Andreja Plenkovića novinarima je među ostalim kazao i da se javi premijer u čijem su mandatu plaće rasle više.
I ministru i njegovu šefu trebao bi se javiti Zlatko Mateša, koji je Vladu vodio u periodu od kraja 1995. godine do kraja siječnja 2000. godine, ali i Ivo Sanader koji je bio premijer u mandatu od kraja 2003. do siječnja 2008. godine.
„Ja to stalno ponavljam, ali nitko ne čuje. U 1997. godini plaće su rasle 17 posto, u 1998. godini plaće su rasle 19 posto, a u 1999. godini 23 posto na razini godine“, veli Vilim Ribić, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i predsjednik Matice hrvatskih sindikata. Podsjeća i kako je zbog snažnog rasta plaća tada Hrvatska bila pod udarom Međunarodnog monetarnog fonda.
Sindikat znanosti već je pokušao demistificirati tvrdnje o tome da su u mandatu aktualne Vlade plaće doživjele najveći rast. Tako su Ribić i Igor Radeka, predsjednik Velikog vijeća sindikata 15. studenog održali konferenciju za novinare na kojoj su demantirali tvrdnje predsjednika Vlade. Podsjetili su na rast plaća u postratnom periodu od ’97. do ’99. godine, ali i na nešto kasnija zbivanja.
Tako su 2006. godine, nakon sindikalnih pritisaka s Vladom Ive Sanadera dogovorili kumulativni rast plaća od 18 posto za sve te 13,7 posto takozvanog prosvjetnog dodatka kojim se nadoknadilo zaostajanje plaća u osnovnim i srednjim školama te u znanosti. Dio dogovora propao je s krizom, a oduzetih šest posto osnovice u javnim službama vraćeno je nakon krize, u 2017. godini. Dogovor o tome postignut je dok je Ćorić bio ministar rada i mirovinskog sustava. No, i bez tog smanjenja osnovice, plaće u obrazovanju su u 2007. i 2008. godini, s prosvjetnim dodatkom, rasle više no što će rasti u mandatu aktualne Vlade.
