Diljem svijeta, upozorava se, mjere zabrane kretanja i preporuke za ostajanjem u domu mogu pomoći u borbi protiv pandemije koronavirusa, ali i značajno utjecati na porast rodno uvjetovanog nasilja.
Dom je, kako je to pokazala UN-ova studija, najopasnije mjesto za žene diljem svijeta.
Podsjetimo, studija UN-ova ureda za droge i kriminal objavljena u povodu međunarodnoga dana za borbu protiv nasilja 2018. godine nad ženama pokazuje da su od 87 tisuća ubijenih žena u svijetu u 2017. godini, njih 50 tisuća (58 posto) ubili njihovi partneri ili član obitelji, od čega su približno 30 tisuća tih ubojstava, odnosno 34 posto, počinili partneri žrtve.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić upozorila je stoga javnost i nadležne da je moguće da izvanrednost situacije dovede do povećanja stopa nasilja i u Republici Hrvatskoj.
“U ovim posebnim okolnostima izolacije i ograničenja kretanja i života, i dalje će, kao i do sada, a možda čak i u većoj mjeri zbog specifičnih uvjeta, dolaziti do svih oblika rodno utemeljenog nasilja, odnosno nasilja prema ženama i nasilja u obitelji. U Republici Hrvatskoj je kod Vinkovaca 22. ožujka 2020. ubijena jedna žena, dok je istog dana u Zaprešiću muž pokušao ubiti suprugu. Policija je privela počinitelje, kako navode mediji, a to je upravo ono što i u ovim okolnostima mora funkcionirati; žrtve rodno utemeljenog nasilja moraju i dalje biti zaštićene, a počinitelji procesuirani. Pravobraniteljica je upozorila odgovorne kako se ne smije zaboraviti da društveni problemi s kojima smo se suočavali prije ove izvanredne situacije nisu i neće nestati, već naprotiv, može se dogoditi da postanu još ozbiljniji, odnosno da im se poveća broj.
Nasilje se seli iz prekršajne u kaznenu sferu
U Hrvatskoj se, inače, već godinama smanjuje broj prekršajnih prijava za nasilje u obitelji, ali te brojke mogu biti varljive.
“Desetogodišnji trend pada broja prekršajnih prijava za nasilje u obitelji, koje su od 2009. takoreć prepolovljene, i ubrzan rast slučajeva kaznenih prijava za isto to nasilje, u srazu s činjenicom da se nasiljem bavi skoro isključivo policija i pravosuđe, ukazuje na to da ustrojen sustav u osnovi ne odvraća počinitelje i počiniteljice od nasilja, već prijavitelje i prijaviteljice od prijavljivanja nasilja. Uzimajući u obzir navedeni statistički trend, prekršajno nasilje se, dakle, sve manje prijavljuje, a sve ga više ima i sve je brutalnije. Slučajevi migriraju u sferu kaznenog progona, a tada se žrtve nalaze u zoni najvećeg rizika od femicida”, poručila je Višnja Ljubičić za Faktograf.
Trend o kojem Ljubičić govori jasan je iz brojki koje je predočila Faktografu, a koje se redovno mogu pronaći i u Godišnjim izvješćima koje Ured pravobraniteljice dostavlja Hrvatskom saboru.
“Što se tiče trendova u RH, brojke prijavljenih osoba za obiteljsko nasilje iz sfere prekršajnog zakonodavstva u 2019. upućuju na nastavak kontinuiranog pada broja slučajeva od oko 10% godišnje. U usporedbi s 2009., broj prijavljenih osoba, odnosno zatraženih intervencija policije za prekršajna djela gotovo se prepolovio – s 18.951 na svega 9.626 prijavljenih osoba u 2019. Ured pravobraniteljice je stoga ponovo upozorio odgovorne kako ovaj trend pada broja prijavljenih slučajeva za obiteljsko nasilje, u kombinaciji s izuzetno malim brojkama bezuvjetno osuđenih osoba i kontinuiranim višegodišnjim rastom broja kaznenih djela među bliskim osobama i u obitelji, ne predstavlja znak učinkovitosti sustava nego upravo suprotno, njegove neučinkovitosti. Naime, nasilje se nesporno seli iz sfere prekršajnog prava u sferu kaznenog prava što nikako nije pokazatelj uspješne i učinkovite borbe protiv rodno utemeljenog nasilja”, poručuje Ljubičić.
Sustav koji bi žene trebao štiti od nasilja, prema riječima Višnje Ljubičić, neučinkovit je i bez dodatnih opterećenja koja na njega postavlja izvanredna situacija borbe protiv pandemije koronavirusa.
MUP ne bilježi znatna odstupanja
Iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) Faktogafu su potvrdili da za sada nisu zabilježili “znatna odstupanja”. Napominjemo da MUP u svojem odgovoru nije naznačio rodnu podjelu podataka.
“Promatrajući broj evidentiranih događaja iz domene nasilja u obitelji u vremenskom razdoblju prije i nakon stupanja na snagu odluke Stožera o mjeri ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja športskih i kulturnih događaja nema znatnih odstupanja u broju kaznenih djela i prekršaja iz domene nasilja u obitelji”, poručuju iz MUP-a Faktografu.
Niže navodimo broj prijava iz ožujka u datumima koje je MUP promatrao, s obzirom na uvođenje mjera. (Za ukupne podatke za ožujak vrijedi pridodati još 131 prekršajnu prijavu te 23 kaznene prijave.)
Kako je moguće utvrditi služeći se Kalendarom nasilja, putem kojeg MUP svakodnevno izvještava javnost o kaznenim djelima i prekršajima nasilja u obitelji, u prva tri dana travnja evidentirano je 47 prekršaja i 11 kaznenih djela.
Kako i koga zvati ako je zlostavljač u ista četiri zida?
No, kako ističu aktivisti i aktivistkinje, zatvorenost unutar četiri zida sa zlostavljačem može utjecati na broj prijava. Ivan Blažević iz zaklade Solidarna i Fonda #Spasi me tako je za RTL televiziju rekao da postoji vjerojatnost da je zlostavljanima onemogućeno traženje pomoći.
“Mi smo netom prije uvođenja samoizolacije imali situaciju gdje smo majku s djetetom hitno smjestili u siguran stan. U razgovoru s drugim udrugama sam dobio informaciju da neke primaju manje poziva. To nije ništa čudno. Problem je u tome što su žrtve zatvorene u četiri zida sa svojim zlostavljačem 24 sata dnevno i zbog toga im je onemogućeno da zovu i traže pomoć. Čak bilježimo dojave susjeda koji prijavljuju kako čuju svađu i tučnjavu te pitaju što im je za činiti. Odgovor je neka zovu policiju jer će oni reagirati na licu mjesta. U ovakvoj situaciji je susjedska solidarnost iznimno bitna”, naglašava Blažević
Mirjana Kučer iz splitske udruge Domine, za isti je medij trenutnu situaciju nazvala svojevrsnim “zatišjem”.
“Premda je naš uredski telefon dostupan 24 sata putem mobitela, proteklih tjedan dana bilježimo manji broj poziva žena. Smatramo da je to zato jer su žene u ‘obiteljskoj izolaciji’ manje u mogućnosti zvati zbog prisustva nasilnika u kući. Potom, postoji neka situacija ‘zatišja’ s obzirom da smo svi pod istim pritiskom i strahom za zdravlje i obitelj (viši cilj) te očekujemo ekspanziju poziva kad se ova situacija malo smiri”, rekla je Kučer.
U nekim zemljama pribjeglo se inovativnim metodama
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova zato je u odgovoru Faktografu izdvojila primjer Francuske koji je nakon porasta slučajeva nasilja u obitelji pribjegla ponešto inovativnijim metodama zaštite o nasilja.
“Prema pisanju nekih medija, u Francuskoj je, na primjer, prijavljeno 36% više slučajeva obiteljskog nasilja nakon što su u zemlji uvedena stroga ograničenja kretanja. Francuska je objavila da će plaćati hotelski smještaj za žrtve obiteljskog nasilja i otvoriti privremene savjetničke centre”, napominje Višnja Ljubičić.
Francuska je, također, po uzoru na Španjolsku, počela kampanju u kojoj poručuje žrtvama nasilja da se jave ljekarnama. Ako ne mogu otvoreno govoriti u ljekarni, trebaju samo ljekarnicima iza pulta kazati šifru “maska 19” i time odgovornu osobu u ljekarni upozoriti da žele prijaviti nasilje. Italija je, pak, razvila posebnu aplikaciju za prijavu nasilja koja ne zahtjeva razgovor.
Resorno ministarstvo ne otkriva broj slobodnih mjesta u sigurnim kućama
Sudeći prema odgovoru koji je Faktograf zaprimio iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Republika Hrvatska nije uvela nikakve dodatne mjere.
“U zdravstvenoj krizi s kojom se suočava cijeli svijet, sve preporuke ističu nužnost ostanka u kući i potrebu socijalne izolacije. Navedeno je izuzetno zahtjevno za sve skupine stanovništva, a posebice najranjivije skupine, uključujući i žrtve obiteljskog nasilja. U situacijama narušenih obiteljskih i/ili partnerskih odnosa, boravak u istom prostoru sa zlostavljačem za žrtve nasilja u obitelji predstavlja rizik za pojavu nasilja u obitelji, a kojem nasilju mogu svjedočiti djeca ili su istovremeno i sama djeca žrtve nasilja. Bez obzira na situaciju uzrokovanu korona virusom, Centri za socijalnu skrb u postupcima zaštite od nasilja u obitelji postupaju žurno i bez odgode”, poručuju Faktografu.
Na pitanja o tome koliko je slobodnih mjesta u sigurnim kućama, ali i koje je konkretne mjere resorno ministarstvo predložilo kako za vrijeme pandemije koronavirusa ne bi došlo do značajnog povećanja rodno uvjetovanog nasilja nismo dobili odgovor.
No, iz Ministarstva šalju apel. I to žrtvama nasilja u obitelji.
“Apeliramo na žrtve nasilja u obitelji da se ne ustručavaju potražiti pomoć, a sve one koje svjedoče nasilju pozivamo da svojom reakcijom zaštite žrtve bilo da obavijeste policiju, centar za socijalnu skrb i prijave nasilje. Nasilje se može prijaviti i putem on-line aplikacije Red Button“, poručuju.
Dodaju i da su adrese savjetovališta dostupne na njihovim stranicama.
“Svi podaci o savjetovalištima i skloništima za žrtve nasilja dostupni su na web stranici Ministarstva u Adresaru ustanova, organizacija i ostalih institucija koje pružaju pomoć, podršku i zaštitu žrtvama nasilja u obitelji. Adresar sadrži brojeve telefona, adrese elektroničke pošte savjetovališta i skloništa, radno vrijeme, odnosno vrijeme dostupnosti SOS telefona, način ostvarivanja smještaja i druge potrebne informacije. Važno je istaknuti i postojanje aktivnog 24-satnog dežurstva svih 7 dana u tjednu dostupnog na ukupno 7 SOS telefona u Republici Hrvatskoj na kojima žrtve u svakom trenutku mogu dobiti potrebnu savjetodavnu pomoć. Od ukupnog broja SOS telefona, Ministarstvo podupire rad 6 SOS telefona koji djeluju u okviru skloništa za žrtve nasilja”, napominju.
Na nedovoljno brzu reakciju Ministarstva, ali i na specifičnost situacije izdvajanja osoba u sigurne kuće za vrijeme pandemije koronavirusa, priopćenjem su upozorili Ženska soba – Centar za seksualna prava i Dom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji “DUGA” Zagreb.
“Nadležno Ministarstvo za demografiju, socijalnu politiku, obitelj i mlade nije pokrenulo koordinaciju postupanja zdravstvenih organizacija s resorom socijalne skrbi i policijom, kako bi se prije dovođenja žrtve na smještaj, automatski pokrenulo njihovo testiranje. Upiti i molbe na tu temu upućeni su nadležnom ministarstvu, reakcija se još uvijek čeka. Dok se reakcija čeka, ponavljamo da su žrtve i skloništa za žrtve obiteljskog nasilja u Hrvatskoj u šah-mat poziciji: neodgovorno je ne primiti žrtvu na smještaj u slučaju potrebe, ali je isto tako neodgovorno primiti žrtvu na smještaj bez prethodnog testiranja na COVID-19, i riskirati sa zarazom većeg broja od ranije smještenih žrtava u skloništima!”, poručuju u prioćenju u kojemu ponavljaju zahtjev da se iz obitelji u “skloništa” izdvajaju počinitelji zločina, a ne žrtve.
*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
