Policija je u zadnjih 16 dana, od kada je donesena Odluka o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka, podnijela 10 kaznenih prijava te 15 prekršajnih prijava koje su povezane s epidemijom koronavirusa, bilo da je riječ o nepridržavanju uputa epidemiologa ili širenju lažnih vijesti.
Kaznene prijave odnose se na različita postupanja. Kako nam je odgovoreno iz Ministarstva unutarnjih poslova, one su podnijete protiv šest osoba koje su krivotvorile dozvole za kretanje izvan mjesta boravišta. Prema Kaznenom zakonu, osobi koja „izradi lažnu ispravu ili preinači pravu s ciljem da se takva isprava uporabi kao prava ili tko takvu ispravu nabavi radi uporabe ili je uporabi kao pravu“ prijeti kazna zatvora do tri godine.
Za kršenje samoizolacije zaraženoj osobi do tri godine zatvora
Kaznenu prijavu su dobile i tri osobe koje su, unatoč dijagnosticiranoj zaraženosti Covidom-19, samoizolaciju prekršile. One su prijavljene zbog počinjenja kaznenog djela „širenje i prenošenje zarazne bolesti” za što im prijeti kazna do tri godine zatvora. Dvoje umirovljenika, podsjetimo, šokiralo je javnost 25. ožujka kada su bez zaštitne opreme ušetali na benzinsku postaju. Nakon što su se poslužili toaletom, radnike na pumpi su izvijestili da su zaraženi Covidom-19. Osim što su zaradili prijavu, pod policijskom pratnjom su dopraćeni do bolnice gdje su hospitalizirani (Novi list).
Treći takav slučaj je žena kojoj su epidemiolozi izrekli samoizolaciju od 17. ožujka do 13. travnja. No, ona se šetala po Zagrebu te je pokušala prevariti policajce navodeći da joj je epidemiolog odobrio šetnju, odnosno napuštanje vlastitog doma što nije bilo točno (Telegram).
Prema odredbama Kaznenog zakona, do dvije godine zatvora prijete osobi koja ne „postupi po propisima ili naredbama kojima nadležno državno tijelo naređuje preglede, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju, odvajanje bolesnika ili dugu mjeru za sprečavanje i suzbijanje zarazne bolesti među ljudima (…)“. Do tri godine zatvora prijete osobi koja „ne pridržavajući se mjera zaštite drugoga zarazi opasnom zaraznom bolešću“.
Iako se u javnosti više puta govorilo o kafićima koji unatoč zabrani rade, a o tome se govorilo i na Stožeru civilne zaštite, kaznenu prijavu je do sada dobio jedan ugostitelj. Kako navode iz MUP-a, protiv jedne osobe je podnesena kaznena prijava zbog počinjenja kaznenog djela „iz članka 192. u svezi članka 180. u svezi članka 37. Kaznenog zakona, odnosno ‘Poticanje na počinjenje teškog kaznenog djela protiv zdravlja ljudi u svezi širenja i prenošenja zarazne bolesti’”. Tim člankom zakona propisuju se kazne zatvora od šest mjeseci do 12 godina.
Policija podnijela 15 optužnih prijedloga zbog širenja lažnih vijesti
Policija je još početkom ožujka najavila da će kažnjavati širenje lažnih vijesti vezanih uz koronavirus (Jutarnji list). Do sada je policija nadležnim općinskim prekršajnim sudovima podnijela 15 optužnih prijedloga zbog širenja i izmišljanja lažnih vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo građana.
Mir i spokojstvo građana, primjerice, poremetio je noćni čuvar u jednom dubrovačkom hotelu koji je iz dosade „stavljao na mrežu slike s nekih starih okupljanja“ u tom hotelu (dubrovniknet).
Širenje i izmišljanje lažnih vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo građana regulirano je Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira. Dubrovačkom domaru i svim sličnim slučajevima prijeti novčana kazna u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 njemačkih maraka ili kazna zatvora do 30 dana.
Taj je zakon donesen još 1990. godine kada su kazne bile propisane u hrvatskim dinarima. U narednim godinama je mijenjan, a 1994. godine dinarske kazne pretvorene su njemačke marke, odnosno protuvrijednost DEM u kunama. Takve kazne ne odnose se samo na sada aktualno remećenje mira dezinformacijama. I netko tko „na javnom mjestu namjerno uništi, ošteti ili omalovaži domaći novac u opticaju“, bit će kažnjen u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 250 DEM. Ako netko „tiskane ili snimljene stvari rasparčava na neuobičajeno nametljiv ili drzak način te time remeti mir građana“, kaznit će se s 50 do 300 DEM. Taj raspon novčane kazne propisan je i za preprodavače karata te onog tko „dopušta da se u njegovom prostoru vrši bludničenje ili tko omogućuje ili na drugi način pomaže vršenju prostitucije“. Onaj tko se odaje skitnji, prosjačenju ili prostituciji može biti kažnjen s 50 do 200 DEM.
Modernizacija prekršajnog zakona pokušana prije osam godina
Konverziju prekršajnih kazni iz DEM u kune pokušala je prije osam godina provesti vlada Zorana Milanovića. Ministarstvo unutarnjih poslova tada je izradilo prijedlog novog zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Posebnost tog zakona bila je namjera da se više ne kažnjavaju samo prostitutke, već i klijenti. Tako je za nuđenje i traženje seksualne usluge bila predložena kazna od tisuću do četiri tisuće kuna, a za sam seksualni čin s prostitutkom od četiri do 10 tisuća kuna. No, taj zakon nikada nije prošao proceduru i nije donesen, a Hrvatska je ostala jedina zemlja u EU u kojoj se korisnici seksualnih usluga ne kažnjavaju (Dnevnik.hr).
Iako se najavljivalo da će izmjene Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira još lani biti upućene u proceduru (Dnevnik.hr) to se nije dogodilo. Taj zakon nije niti u ovogodišnjem planu zakonodavnih aktivnosti MUP-a.
Postoje još i kazne u dinarima
Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, međutim, nije jedini zakon ili podzakonski akt koji se u Hrvatskoj koristi i u kojem se propisuju novčane kazne u valutama koje se ne koriste. Riječ je o njemačkim markama (DEM), ali i dinarima. Hrvatski dinar kao prijelazna valuta uveden je 1991. godine (do tada se koristio jugoslavenski dinar), a iz opticaja je izašao 30. svibnja 1994. godine, kada je kao novčana jedinica u Hrvatsku uvedena kuna (HNB). Njemačka marka nikada nije bila službena valuta u Hrvatskoj, a kao valuta je nestala uvođenjem eura.
Primjerice, Zakon o privremenom korištenju stanova koji je na snazi od 1993. godine i regulira uvjete i načine privremenog korištenja stanova u društvenom vlasništvu poduzeća i drugih pravnih osoba ili vlasništvu države, propisuje novčane kazne za nepridržavanje zakonskih odredbi u rasponu od pet tisuća do milijun dinara.
Novčanu kaznu u dinarima platit će i netko tko prekrši Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske iz 1990-te godine. Tim zakonom prekršaji se kažnjavaju novčanom kaznom u rasponu od tisuću do 25 tisuća dinara. Primjerice, novčanom kaznom od pet do 25 tisuća dinara kaznit će se osoba koja državni grb ili zastavu rabi suprotno odredbama članka, ako na javnom mjestu ističe dotrajale, neuredne, poderane ili na drugi način oštećene grb ili zastavu.
Pravilnici iz vremena Jugoslavije
Koliko je takvih zastarjelih zakona koji su još u primjeni nije poznato. No, osim zakona tu je i cijeli niz podzakonskih akata, odnosno raznih pravilnika koji su pisani još za vrijeme Jugoslavije.
Pravilnik o zaštiti na radu u poljoprivredi, primjerice, donesen je prije 52 godine i primjenjuje se iako je i jezično i sadržajno potpuno neprilagođen današnjem vremenu.
„U boksu staje bik mora biti vezan jakim okovratnim lancem ili remenjem za zid staje, i to tako da udaljenost glave vezanog bika od zida pri nategnutom lancu odnosno remenu ne smije biti manja od 50 centimetara. (….) Bik se mora voditi pomoću lanca li užeta pričvršćenog za ular. Bik koji ima nosnu alku mora se voditi pomoću bolne palice. Bik stariji od 12 mjeseci koji još nema nosnu alku, smije se voditi samo ako su mu prethodno oči zasjenjene“, samo je djelić sadržaja Pravilnika o zaštiti na radu u poljoprivredi objavljenog 1968. godine u Službenom listu SFRJ. Pitanje je i koliko je taj pravilnik u skladu s odredbama Zakona o zaštiti životinja. Taj zakon, među ostalim, kaže da se kretanje životinja koje se uzgajaju i koriste u svrhu proizvodnje ne smije ograničavati na način koji životinjama nanosi nepotrebnu patnju, bol, ozljede ili strah. Pravilnik o zaštiti na radu u poljoprivredi, među ostalim, propisuje i da boksovi za zloćudnu stoku moraju biti izgrađeni od čvrstog materijala, a na prilazima za zloćudnu stoku mora biti istaknut natpis: „Pazi, grize i udara“. Propisuje se i da se sa stokom ne smije strogo postupati niti se ona smije dražiti, a „jašiti stoku u vodi za vrijeme kupanja odnosno pranja smije samo osoba koja zna dobro plivati“.
Osim postupanja sa stokom tim se pravilnikom, primjerice, regulira i upotreba motoriziranih sredstava u poljoprivredi, rad s kemijskim sredstvima, mineralnim gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja. Radnici koji rade s kemikalijama, među ostalim, „trebaju u toku rada češće da ispiraju usta odgovarajućim sredstvima za dezinfekciju, a obavezno prije jela, pića i pušenja“.
