Zadnji, 9. saziv Hrvatskog sabora već je na polovici svojega mandata postavio do sad neoboreni rekord u broju političarki i političara koji su mijenjali klubove, ali i stranačke preferencije.
Tako je do raspuštanja Sabora, prema podacima Parlametra, čak 24 zastupnika promijenilo stranku.
Njih 35 promijenilo je klub u kojem su djelovali.
Mijenjao se i sastav vladajuće koalicije pa je tako Most u svibnju 2017. izašao iz koalicije zbog afere Agrokor i pitanja povjerenja ministru financija Zdravku Mariću, a niti mjesec dana kasnije, HDZ-u je da ostane na vlasti pomogao HNS, koji je u Sabor ušao na listi s SDP-om.
Ovakav je potez, međutim, doveo do raskola u stranci čiji je klub iste godine napustilo šest zastupnika pa vladajući opet nisu imali potrebnu većinu. Kako bi sačuvali proklamiranu stabilnost, HDZ je morao tražiti još novih saveznika, a to je kao priliku prepoznao zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Najviše je bivših SDP-ovaca
Nakon osvojenog jednog mandata, Bandić je u svoj klub najprije privukao zastupnike nacionalnih manjina, no kako su oni i bez Bandića podržavali Plenkovićevu vladu, tako je Bandić morao privući nove ‘žetončiće’, kako ih je kasnije sam okvalificirao. Klub BM 365 skupljao je prebjege sljedeće dvije godine, i tek pred kraj mandata pojedini su ga zastupnici počeli napuštati.
Ipak, nakon nešto manje od četiri godine koliko je trajao ovaj saziv, najviše je bivših SDP-ovaca. Od njih osam koji su napustili klub, šestero ih je završilo u vladajućoj koaliciji. Posljedica toga što se Vlada nije mogla osloniti na sigurnu većinu ruku, odrazila se i na zakonodavnu ulogu Sabora. Pregled sjednica pokazuje zato velike oscilacije u izglasavanju akata.
Kroz ovaj saziv prošlo ukupno 208 zastupnica i zastupnika
Zanimljivo je primijetiti kako su 3. sjednica, na kojoj se raspravljalo o povjerenju Mariću, i 8. na kojoj je pokrenut prijedlog smjene bivše ministrice gospodarstva Martine Dalić, bile ujedno i najduže saborske sjednice. Usporedimo li broj dana iz evidencije prisutnosti zastupnika u Saboru, s brojem donesenih akata očigledno je kako je upravo 3. sjednica, kada se raspadala koalicija, bila najmanje produktivna. Za 100 dana izglasano je 70 akata. Jednako neproduktivna, ako je broj izglasanih akata mjera, bila je i 12. sjednica, a uoči 13. izvanredne sjednice i nove rekonstrukcije vlade Andreja Plenkovića. Naime, ovaj je saziv u prosjeku izglasavao dva do tri akta dnevno, dok je taj prosjek na spomenute dvije sjednice bio ispod jednog.
Za kraj, recimo da je kroz ovaj saziv prošlo ukupno 208 zastupnica i zastupnika. Neki među njima, poput premijera Plenkovića, Bandića ili Damira Krstičevića nisu niti sjeli u saborske klupe, dok su se neki – manje uspješni članovi Vlade, u njih vratili.
