„U ruralnom prostoru Republike Hrvatske proizvodnja šljivovice, dakle voćne rakije, zbog duge tradicije i običaja, bit ću slobodna reći, spada u temeljna ljudska prava“, ustvrdila je Ružica Vukovec, saborska zastupnica Domovinskog pokreta.
Zastupnica Domovinskog pokreta to je rekla govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama, kojim se predlaže ukidanje plaćanja trošarina malom proizvođaču jakih alkoholnih pića. Izmjene se odnose i na takve proizvode koji se upotrebljavaju u proizvodnji veterinarsko-medicinskih proizvoda, odnosno dodataka prehrani.
Izmjene zakona o trošarinama, o kojima se raspravljalo u prvom čitanju, predviđaju da mali proizvođač, odnosno fizička osoba koja proizvodi jako alkoholno piće iz voća koje uzgaja i dobiva sa zemljišta koje je u njezinom vlasništvu ili zakupu, više ne plaća 100 ili 200 kuna godišnje po kotlu, odnosno uređaju za destilaciju.
Iako će ta zakonska izmjena, dakako, smanjiti troškove domaćinstava koja se bave proizvodnjom rakije za vlastite potrebe ta proizvodnja ipak ne spada u temeljna ljudska prava.
Temeljna ljudska prava pretpostavljaju najvažnija ljudska prava i slobode. Povelja Europske unije o temeljnim ljudskim pravima, odnosno zakon EU o ljudskim pravima navodi 50 temeljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i političkih ljudskih prava.
Tako su temeljna ljudska prava: pravo na ljudsko dostojanstvo; pravo na život; pravo na integritet osobe, koja obuhvaća zabranu samovoljnog podvrgavanja ljudi medicinskim zahvatima i zabranu eugeničkih postupaka, zabranu trgovanja dijelovima ljudskog tijela i zabranu kloniranja ljudskih bića u cilju njihove reprodukcije (rađanja); zabrana mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne; zabrana ropstva i prisilnog rada; pravo na slobodu i osobnu sigurnost; pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života; pravo na zaštitu osobnih podataka; pravo na stupanje u brak i pravo na osnivanje obitelji; pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi; sloboda izražavanja i informiranja; sloboda okupljanja i udruživanja; sloboda umjetnosti i znanosti, koja uključuje poštivanje akademske slobode; pravo na obrazovanje; sloboda izbora zanimanja i pravo na rad; sloboda poduzetništva; pravo na vlasništvo, koje uključuje pravo na isplatu pravične naknade za gubitak vlasništva, ako se ono oduzima u javnom interesu; pravo na azil; zaštita u slučaju udaljavanja, protjerivanja ili izručenja; pravo na jednakost ljudi pred zakonom; pravo na nediskriminaciju; pravo na kulturnu, vjersku i jezičnu raznolikost; pravo na ravnopravnost žena i muškaraca; pravo djece na posebnu zaštitu potrebnu za njihovu dobrobit; pravo starijih osoba na dostojan život i neovisnost te na sudjelovanje u društvenom i kulturnom životu; pravo osoba s invaliditetom na integraciju.
Nadalje, Povelja pod temeljnim ljudskim pravima podrazumijeva: pravo radnika na informiranje i savjetovanje u poduzeću; pravo radnika na kolektivno pregovaranje i djelovanje; pravo radnika na besplatni pristup službama za posredovanje pri zapošljavanju; pravo radnika na pravnu zaštitu od neopravdanog otkaza; pravo na poštene i pravične radne uvjete; zabrana rada djece i zaštita mladih pri radu; pravo na obiteljski i profesionalni život; pravo na socijalnu sigurnost i socijalnu pomoć; pravo na zdravstvenu zaštitu; pravo na pristup službama od općeg gospodarskog interesa; pravo na zaštitu okoliša; pravo na zaštitu potrošača.
Temeljna ljudska prava su i: pravo glasovati i biti biran na izborima; pravo na dobru upravu; pravo pristupa dokumentima javnih institucija; pravo da se obrati Europskom ombudsmanu; pravo na podnošenje peticije; pravo na slobodu kretanja i boravka; pravo na diplomatsku i konzularnu zaštitu u stranoj zemlji; pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje; pravo optuženika na obranu i da ga se smatra nedužnim dok mu se ne dokaže krivnja; pravo na razmjernost kaznenih djela i kazni; pravo da se ne bude dva puta suđen ili kažnjen za isto kazneno djelo.
Države članice Europske unije obvezne su poštovati prava i slijediti načela Povelje pri svakom djelovanju u okviru područja primjene obvezujućeg prava EU-a te su obavezne promicati primjenu Povelje.
O zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda govori i Ustav RH. No, ni Ustavom se ne propisuje kako je proizvodnja rakije temeljno ljudsko pravo.
Mali proizvođači jakog alkoholnog pića, nakon što zakonske izmjene budu donesene, moći će proizvesti najviše 50 litara jakog alkoholnog pića od voća godišnje po kućanstvu. To piće trebao bi koristiti za vlastitu potrošnju i potrošnju članova svoga kućanstva ili svojih gostiju.
