Rubni portal Logično.com 28. rujna objavio je članak naslovljen “Nema nikakve sumnje – napadom na Sjeverni Tok Amerikanci su objavili rat Europi – pogledajte priznanje” (arhivirano ovdje) u kojem se netočno tvrdi da su američki dužnosnici priznali da SAD stoji iza onesposobljavanja plinovoda koji ruski plin doprema na sjever Europe. No, u članku nema “američkog priznanja napada na Sjeverni Tok” već se navode izjave američkih dužnosnika izrečene prije sedam mjeseci – uoči ruske invazije na Ukrajinu.
Prema platformi Crowd Tangle članak je, na nekoliko različitih objava na Facebooku prikupio 446 dijeljenja, 487 komentara i više od 1950 ostalih reakcija.
Iako Logično.com to ne navodi, izvor ili inspiracija za članak vjerojatno im je bio ovotjedni komentar desnog komentatora Fox Newsa Tuckera Carlsona u kojem je uz iste citate kao i Logično.com bacio sumnju da iza sabotaže u Baltičkom moru stoji administracija američkog predsjednika Joea Bidena. No, za razliku od Logično.com, Carlson nije zaključio da je Biden priznao napad na Sjeverni tok.
“Sjećate li se one press konferencije s početka februara 2022.? Biden je rekao: ‘Više neće biti Sjevernog toka II. Mi ćemo tome stati na kraj.’. Reuters: ‘Ali kako ćete to točno učiniti, budući da je kontrola nad ovim projektom pod kontrolom Njemačke?’. Biden: ‘Obećavam vam, moći ćemo to učiniti.'”, piše u tekstu na portalu Logično.com.
Uz ovaj navod u tekstu, stavljen je i status s Twittera u kojem je i snimka Bidena s konferencija za medije prilikom prvog posjeta SAD-u tada novog njemačkog kancelara Olafa Scholza 7. veljače kada je američki predsjednik tako odgovorio na pitanje novinara. U Twitter statusu stavljenom uz tekst jasno piše da je “Biden priznao da SAD stoji iza sabotaža na Sjevernom toku 1 i 2”, a tako se sugerira i u naslovu članka Logično.com.
Činjenica je da američki predsjednik Joe Biden tada nije detaljnije objasnio na koji način će SAD zaustaviti projekt Sjevernog toka 2. No i činjenica je da se izjava od prije sedam mjeseci ne može nazvati “priznanjem” da je za ovotjedno curenje plina iz dva plinovoda, koje je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nazvao “sabotažom”, odgovoran SAD. Kada je Biden to izjavio, imao je i drugih mogućnosti za zaustavljanje tog projekta; u konačnici Sjeverni tok 2 nije nikad pušten u promet.
Njemačka 22. veljače zaustavila projekt Sjeverni tok 2
Otprilike dva tjedna nakon zajedničke konferencije za medije Joea Bidena i Olafa Scholza u Washingtonu, Njemačka je “zamrznula” proces certificiranja plinovoda Sjeverni tok 2 i time tehnički zaustavila projekt 22. veljače ove godine kao odgovor na rusko priznavanje samoproglašenih republika Luhansk i Donjeck u istočnoj Ukrajini, što je prethodilo Putinovoj punoj invaziji na Ukrajinu.
Taj plinovod, vrijedan 11 milijardi dolara, trebao je dopremati plin iz zapadnog Sibira do njemačkog grada Lubmina i udvostručiti količinu plina koji su Rusi isporučivali prema Njemačkoj kroz Sjeverni tok 1. Sjeverni tok 2 završen je u rujnu prošle godine, a njegov operater je tada tvrdio da je već napunjen plinom i spreman za rad te se samo čekalo odobrenje njemačkih vlasti.
No, izdavanje tog odobrenja u veljači je zaustavila Vlada Olafa Scholza i do danas nije obnovila taj proces. Na taj način, i bez sabotaže na plinovodu, zaustavljen je projekt Sjevernog toka 2. Također, Biden u toj izjavi nije kazao da će raznijeti plinovod, već da će “tome stati na kraj”.
Rusija već mjesecima smanjuje isporuku plina Europi
S druge strane, Rusija je početkom rujna potpuno prestala s isporukom plina Njemačkoj preko plinovoda Sjeverni tok 1 uz objašnjenje da zbog zapadnih sankcija, uvedenih nakon invazije na Ukrajinu, ne mogu popraviti kvar na ključnoj turbini. Izvršni direktor Gazproma Aleksej Miller tvrdio je da njemački Siemens zbog sankcija ruskoj energetskoj kompaniji ne može izvršiti popravak. No, iz Siemensa su tvrdili kako “takav kvar obično ne utječe na rad turbine”.
Iako Europska unija nije uvela sankcije na ruski plin, Rusija je u nekoliko navrata od početka invazije na Ukrajinu sama smanjivala isporuke plina Europi, zbog čega su je mnogi europski dužnosnici optuživali da koristi plin kao oružje. Tako je Rusija u svibnju prekinula isporuku plina kroz plinovod Yamal-Europe kojim je preko Bjelorusije i Poljske plin stizao u Njemačku i druge europske države. Potom je u lipnju smanjila isporuke preko Sjevernog toka 1 za otprilike 75 posto – sa 170 milijuna kubičnih metara plina dnevno na otprilike 40 milijuna kubičnih metara. U srpnju su na 10 dana zatvorili Sjeverni tok 1, a kao razlog su naveli održavanje plinovoda. Ubrzo nakon ponovnog otvaranja, isporučene količine smanjenje su na 20 milijuna kubičnih metara, da bi ga početkom rujna potpuno zatvorili.
Nuland govorila o konzultacijama s Nijemcima
“Poslušajte dobro što je ta žena izjavila: ‘Ako Rusija napadne Ukrajinu, na ovaj ili onaj način, Sjeverni Tok 2 neće postojati’, stoji u tekstu portala Logično.com u dijelu u kojem se pozivaju na izjavu dužnosnice u američkom Ministarstva vanjskih poslova Victorije Nuland.
Kao i u slučaju Bidena i ova izjava Victorije Nuland stara je više od devet mjeseci pa se, stoga, ni ne može smatrati “priznanjem” nečega što se dogodilo ovaj tjedan. Nuland je tu izjavu dala tijekom konferencije za medije američkog Ministarstva vanjskih poslova 27. siječnja 2022. godine, u trenucima kada se još uvijek tražilo diplomatsko rješenje koje bi spriječilo nadolazeću rusku invaziju na Ukrajinu.
Status na Twitteru s ovom izjavom, koji je ubačen u članak portala Logično.com, sadržava snimku samo prvog dijela odgovora Nuland o Sjevernom toku 2. Na internetu se još uvijek može vidjeti snimka cijele te konferencije za medije, u kojoj je i detaljnije objašnjenje Nuland o Sjevernom toku 2. Prije nego je izjavila citiranu rečenicu o tome da “ako Rusija napadne Ukrajinu, projekt Sjevernog toka neće ići dalje”, Nuland je kazala i da “su nastavili vrlo snažne i jasne razgovore s njemačkim saveznicima”.
Na izričito pitanje novinara kako može tako sigurno tvrditi da se projekt Sjevernog toka 2 neće nastaviti, ako Rusija napadne Ukrajinu, a s obzirom da SAD nije uključena u taj projekt, Nuland je pojasnila: “Kao što sam rekla, imali smo široke konzultacije na svim razinama s našim njemačkim saveznicima, danas neću govoriti o detaljima, ali mi ćemo raditi s Nijemcima kako bi osigurali da plinovod ne ide dalje.”
Iz cijelog odgovora na pitanja je jasno da su Amerikanci vodili razgovore s Nijemcima oko prekida projekta Sjevernog toka 2, u slučaju napada Rusije na Ukrajinu i da ta rečenica, izvučena iz konteksta, ne može predstavljati “priznanje” da SAD stoji iza ovotjedne sabotaže na plinovodima koji vode iz Rusije u Njemačku. Kao što smo ranije naveli, Nijemci su odobrenje puštanja u rad Sjevernog toka 2 zaustavili 22. veljače vjerojatno dijelom i kao rezultat tih konzultacija o kojima je krajem siječnja govorila Nuland.
Nema priznanja da SAD stoji iza sabotaže na plinovodima
“Dakle, imamo otvoreno priznanje najvažnije diplomatkinje za ovaj dio svijeta, i samog predsjednika. Sumnje nema i ne može biti”, navodi se dalje u članku portala Logično.com.
No, kao što smo objasnili ranije, ni Joe Biden ni Victoria Nuland nisu priznali da SAD stoje iza onesposobljavanje i curenja plina iz plinovoda u Baltičko more koje se dogodilo ovog tjedna, već su krajem siječnja i početkom veljače, prije početka ruske invazije na Ukrajinu, “priznali” da će SAD raditi na tome da se projekt Sjevernog toka 2 zaustavi ako Rusija krene u rat protiv Ukrajine. Nuland je u svojoj izjavi jasno kazala i da na tome rade u širokim konzultacijama s njemačkim saveznicima, a činjenica je i da je Njemačka taj projekt zaustavila 22. veljače ove godine, mjesecima prije incidenta u Baltičkom moru.
Što se zna o curenju plina u Baltičko more?
Švedska je u četvrtak izvijestila da je pronašla i četvrto mjesto curenja plina na plinovodima u Baltičkom moru kroz koje ruski plin dolazi u Europu. Švedski i danski seizmolozi zabilježili su podvodne eksplozije blizu otoka Bornholm u ponedjeljak ujutro i ponedjeljak navečer, a otada iz dva plinovoda, Sjevernog toka 1 i Sjevernog toka 2, u Baltičko more curi plin.
Iako još nema mnogo konkretnih informacija o incidentima, u napetim odnosima između Rusije i zapadnih država zbog rata u Ukrajini i energetske krize, s obje strane su odmah počele optužbe i upiranje prstom u krivca za incidente. Pa tako NATO tvrdi da su incidenti rezultat “namjernog, bezobzirnog i neodgovornog čina sabotaže”, a Rusija odgovara da su optužbe da su oni sami napali svoje plinovode “predvidljive i glupe”. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova poručilo je i da su se eksplozije dogodile “u zonama koje kontroliraju američki obavještajci”. No, niti jedna strana još nije iznijela jasne dokaze tko je kriv za eksplozije na plinovodima u Baltičkom moru, a pitanje je hoće li se takvi dokazi ikada i pronaći.
Zaključno, u tekstu Logično.com netočno je da su američki dužnosnici priznali da SAD stoje iza sabotaža na plinovodima u Baltičkom moru. Dok su se incidenti na plinovodima u Baltičkom moru dogodili ovog tjedna, izjave za koje se netočno tvrdi da su “priznanje” američke upletenosti u sabotaže su iz siječnja i veljače. Dodatno, nitko iz američke administracije nije kazao da će eksplozijama ili sabotažom onesposobiti plinovode.
