„Dok je EU s granicom siromaštva ostala gotovo pa stabilna, pet država bilježi rast siromaštva, a među njima je i Hrvatska“, ustvrdio je, pozivajući se na podatke Eurostata, Željko Pavić, saborski zastupnik Socijaldemokrata tijekom rasprave o prijedlogu Proračuna za 2023. godinu.
Saborskog zastupnika zanimalo je kako će državni budžet za iduću godinu odgovoriti na taj problem.
„Broj osoba u riziku od siromaštva kontinuirano pada i to baš u posljednjih šest godina. Ja ne znam koji su to podaci Eurostata“, odgovorio mu je Andrej Plenković, predsjednik Vlade. Dodaje i kako je broj osoba u riziku od siromaštva u tom periodu s 1 159 378 ili 27,9 posto pao na 816 920 ili 20,9 posto. Pritom se pozvao na podatke Državnog zavoda za statistiku.
Saborski zastupnik Pavić i predsjednik Vlade Plenković različitim jezikom govore o istom pokazatelju siromaštva i socijalne isključenosti.
Eurostat je nedavno ažurirao podatke o broju osoba u riziku od siromaštva zaključno s 2021. godinom (1, 2).
Državni zavod za statistiku (DZS), pak, sredinom srpnja ove godine, objavio je pokazatelje siromaštva i socijalne isključenosti u 2021. godini. U tom dokumentu objašnjava i pojmove koji predstavljaju pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti.
Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti pokazatelj je „koji čine osobe (postotak osoba u ukupnoj populaciji) koje su u riziku od siromaštva ili u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji (oskudici) ili žive u kućanstvu s vrlo niskim intenzitetom rada“.
S druge strane, stopa rizika od siromaštva kao standardni pokazatelj jest postotak osoba koje imaju ekvivalentan raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva, navodi definicija. O toj stopi Pavić i Plenković nisu govorili.
Podaci koje su objavili DZS i Eurostat o broju osoba u riziku od siromaštva poklapaju se kada je riječ o 2021. godini. U ranijim godinama, podaci koje je iznosio DZS nepovoljniji su od podataka objavljenih na Eurostatu.
Blagi porast stope u EU
Saborski zastupnik Željko Pavić nije govorio o vremenskom razdoblju na koje misli kada govori o gotovo pa stabilnoj stopi na razini Europske unije (EU). Na razini EU, stopa za pokazatelj broja osoba u riziku od siromaštva iznosila je 21,7 posto, dok je u 2020. bila na razini 21,6 posto. U 2019. godina ta ja stopa na razini EU iznosila 21,1 posto za razliku od 21,7 posto u 2018. godini.
Lani je tako na razini EU došlo do blagog porasta stope osoba u riziku od siromaštva. To se dogodilo i u Hrvatskoj, ali nije točno da je Hrvatska jedna od pet zemalja EU u kojima je zabilježen rast te stope. Blagi porast stope na godišnjoj razini zabilježen je u 13 članica EU.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković nije u potpunosti u pravu kada govori da broj osoba u riziku od siromaštva kontinuirano pada zadnjih šest godina kada se gledaju podaci koje objavljuje Eurostat. Taj je pokazatelj u 2016. u odnosu na 2015. godinu smanjen, ali je u 2017. ponovo došlo do blagog rasta stope.
Naime, pokazatelji Eurostata navode kako je u 2016. godini, stopa za pokazatelj broja osoba u riziku od siromaštva iznosila 23,5 posto (dok je u 2015. bila 24,4 posto). No, u 2017. godini došlo je do njenog blagog rasta na 23,7 posto, a potom slijede tri godine u kojima stopa pada. Tako je u 2018. godini iznosila 22,1 posto, a u 2019. pada na 20,8 posto da bi u 2020. godini bila na razini 20,5 posto, dok u 2021. dolazi do njenog ponovnog blagog rasta na 20,9 posto.
Podaci DZS-a
Predsjednik Vlade iznosio je podatke DZS-a te je točno da je DZS za 2016. naveo kako stopa iznosi 27,9 posto, što je daleko više od stope koju prikazuje Eurostat. Sve do prošle godine, u kojoj su podaci DZS-a i Eurostata usklađeni, stopa koju je objavljivao nacionalno statističko tijelo viša je od Eurostatove stope.
Ako se promatraju podaci DZS-a, Plenković točno govori da se stopa kontinuirano smanjuje zadnjih šest godina. U 2017. je bila 26,4 posto da bi u 2018. godini pala na 24,8 posto, a potom na 23,3 posto u 2019. godini te 23,2 u 2020. godini
Kada se govori o smanjenju broja osoba u riziku od siromaštva ne treba zaboraviti i da broj stanovnika u Hrvatskoj kontinuirano pada.
