Gruzijski parlament povukao je u petak sporni „zakon o stranim agentima“ koji je na ulice u znak prosvjeda izveo tisuće ljudi.
Zakon je povučen na izvanrednom zasjedanju parlamenta nakon nekoliko noći nereda te glasnih optužbi od strane opozicije i građana da se donosi po uzoru na ruske zakone. I gruzijska predsjednica Salome Zourabišvili stala je na stranu prosvjednika, najavljujući da će staviti veto na zakon ako bude izglasan. Sa službenog puta u SAD-u rekla je kako taj zakon krši ustav i nikome ne treba, a prosvjednicima poručila kako „nikome neće dopustiti“ da zemlji oduzme budućnost na Zapadu.
Gruzijski parlament je, podsjetimo, u ponedjeljak u prvom čitanju izglasao sporni zakon nakon žučne debate koja je nakratko prijetila da preraste i u žešći fizički obračun. U ponedjeljak je, naime, saslušanje odbora o zakonu završilo tučnjavom u parlamentu.
Nakon što je situacija u Gruziji opasno počela sličiti na ukrajinski scenarij iz 2014., vladajuća stranka Gruzijski san se povukla. U četvrtak su najavili kako će „bezuvjetno“ povući zakon kako bi se smanjile podjele u društvu, iako su ponovili kako se „radikalna opozicija“ služila lažima. Pri glasanju u petak zastupnici Gruzijskog sna ostali su suzdržani.
Na način kako je bio predlagan, zakon je zahtijevao od svih organizacija koje primaju više od 20 posto svojih sredstava iz inozemstva da se pri Ministarstvu pravosuđa registriraju kao strani agenti ili bi se, u suprotnom, suočile sa znatnim novčanim kaznama.
Kritičari su isticali kako su vlasti – koje nominalno i dalje žele u Europsku uniju – opasno krenule ka autoritarnosti te su povlačili paralele s ruskim zakonom iz 2012. koji se u Rusiji od tada koristi za gušenje glasova neistomišljenika. Veći je broj organizacija, naime, ukazivao kako oni i inače na svojim stranicama transparentno prikazuju sve svoje financijere, ali se boje kako je namjera zakona sasvim druga. Više od 60 organizacija civilnog društva te medijskih organizacija ustvrdilo je kako se ne namjerava držati odredbi tog zakona, a žestoko negodovanje stiglo je i iz EU.
“Taj zakon nespojiv je s vrijednostima i standardima Europske unije. Protivan je objavljenom cilju Gruzije da pristupi Europskoj uniji, a za što se izjasnila velika većina gruzijskih građana”, ustvrdio je šef europske diplomacije Josep Borrell. Europska unija je prošle godine zbog zastoja političkih i pravosudnih reformi odbila dodijeliti Gruziji status kandidata zajedno s Moldavijom i Ukrajinom.
“Bude li taj zakon konačno prihvaćen, imat će teške posljedice na naše odnose”, upozorio je Borell u utorak navečer, u vrijeme kad su na ulice Tbilisija izašli prosvjednici.
Human Rights Watch upozoravao je kako bi zakon imao ozbiljne posljedice za grupe i pojedince koji rade na zaštiti ljudskih prava, demokracije i vladavine prava.
Vlada je, s druge strane, govorila kako je on nužan radi bolje transparentnosti financiranja nevladinih organizacija, ali i kako bi se raskrinkali kritičari moćne Gruzijske pravoslavne crkve.
I u petak se od vladajuće stranke moglo čuti kako se barem podigla svijest o problemu stranog financiranja grupa u Gruziji te kako se željelo razotkriti one koji „poštene izbore proglašavaju prevarom, vrijeđaju crkvu i promiču LGBT propagandu“.
Mariam Tsitsikašvili, projektna menadžerica u udruzi GRASS, nakladniku fact-checking portala FactCheck.ge za Faktograf navodi kako je vladajuća stranka povlačenje zakona objasnila kao reakciju na „mašinu laži“ koja je zakon predstavila kao odstupanje s europskog puta.
„Međutim, dodali su kako će jednom, kada se emocije slegnu, vladajuća stranka nastaviti objašnjavati ljudima da taj zakon nije ni antieuropski niti neustavan. Gruzijski san već je započeo s kampanjom protiv nezavisnih aktera – predsjednik stranke Irakli Kobakhidze ustvrdio je da je prijedlog zakona ispunio svrhu na različite načine jer su, kako je ustvrdio, sad svi saznali za organizacije koje su uključene u razne aktivnosti protiv države“, navodi.
Dodaje kako je „evidentno da je glavni cilj zakona koji se donosio po ruskom uzoru bio utišati nezavisne glasove radi zadržavanja vlasti“. Očekuje, stoga da će Gruzijski san i u budućnosti na sličan način pokušavati utišati neposlušne medije i civilne organizacije te zato treba ostati na oprezu da se ne bi ponovo prešla crvena linija kao što je to bilo s ovim prijedlogom.
„Nemam, međutim, sumnje da će se deseci tisuća gruzijskih građana ponovo okupiti, ako se bilo što nalik ovom prijedlogu pojavi u budućnosti“, kaže.
Unutarnja opozicija kao vanjski neprijatelj
„Teško je predviđati kakav će biti daljnji razvoj događaja, ali bez ikakve sumnje građanski prosvjedi su natjerali vladu da promijeni svoju raniju odluku i nadam se da se neće više vraćati na tu inicijativu“, za Faktograf kaže Tamar Kintsurašvili, izvršna direktorica Media Development Foundationa (MDF), nakladnika gruzijske fact-checking stranice Myth Detector.
Na pitanje kako vidi medijsku scenu u Gruziji, odnosno moguće prijetnje za slobodu medija u budućnosti odgovara kako je „medijsko okruženje u Gruziji pluralistično, ali ekstremno polarizirano“. Ukazuje na presudu vlasniku jedne opozicijske TV stanice za koju i Amensty International smatra da je politički motivirana.
Vlasnik informativnog kanala Mtavari TV Nika Gvaramia osuđen je prošlog svibnja na tri i pol godine zatvora zbog zloupotrebe položaja u vrijeme kada je radio za televizijsku stanicu Rustavi 2, a optužen je i za pronevjeru za koju je kažnjen novčanom kaznom u visini 16 500 dolara. Amnesty International u svom priopćenju navodi kako mu je krimen bio korištenje automobila kompanije u privatne svrhe.
„Glavni problem s ovom vladom je da ona kao vanjske prijetnje ne vidi one koje dolaze preko informacijskih kampanja iz Rusije, već u domaćim institucijama poput medija, nevladinih organizacija i opozicije, a koriste sva sredstva kako bi suzili prostor za kritične glasove. Zadnje zakonske izmjene su dobra ilustracija takvih nakana“, kaže Tamar Kintsurašvili.
„Zadnjih nekoliko godina vlada na čelu s Gruzijskim snom pokušava utišati medije koji nisu pod njenom kontrolom. Svjedočimo sudskom progonu medijskih menadžera i osnivača TV kanala koji je politički motiviran, nepokretanju istraga oko nasilja nad novinarima, tužbi za klevetu protiv kritičkih kanala, kao i stalnom bojkotu i napadima na oporbene medije od strane vlade. Iako je medijska scena pluralistična, evidentan je politički utjecaj“, smatra i Mariam Tsitsikašvili.
GRASS je prošle godine izradio izvještaj o alarmirajućim trendovima i problemima s kojima se suočavaju oni televizijski kanali koji nisu pod kontrolom vlade.
Zakon o prevenciji lažnih vijesti
Myth Detectoru i FactChecku Georgia nije prijetio samo ovaj zakon koji je propao u parlamentu. Najavljivan je bio još jedan poseban zakon o „prevenciji i odgovoru na lažne vijesti“.
Obje zakonske izmjene inicirala je zapravo Snaga naroda, grupa zastupnika koja se odvojila od vladajuće stranke Gruzijski san, ali je s njom ostala u koaliciji, držeći im tako vlast. Stranka koja je otvoreno antizapadna izjavljivala je kako su potrebne „preventivne mjere protiv laži i vulgarnosti u medijskom prostoru“, a nezavisni mediji smatraju kako bi ti zakoni bili samo izgovor za sužavanje medijskih sloboda.
Na pitanje gdje je sada taj zakon, Tamar Kintsurašvili odgovara kako je bilo brojnih pokušaja da se on inicira, ali su se oni do sada očitovali tek u davanju izjava, a nakon kritika na koje su nailazili nije bilo konkretnih daljnjih koraka.
„Članovi Snage naroda, stranke povezane s vladom koja je inicirala i ovaj zakon o stranim agentima objavili su krajem 2022. da rade na nacrtu zakona kojim će regulirati medije, a koji će navodno biti baziran na iskustvima naprednih europskih demokracija. Mislim da s time neće nastaviti nakon neuspjeha zakona o stranim agentima“, navodi.
I Mariam Tsitsikašvili smatra da bi iniciranje takvog zakona u ovom trenutku vladajućima nanijelo preveliku reputacijsku štetu, ali s obzirom kako ih se i dalje nastavilo optuživati da su obmanjivali javnost „vladajuća stranka bi mogla pasti u iskušenje da u budućnosti ponovo nekad oživi diskusiju o zakonu o prevenciji lažnih vijesti“.
Vladin fact-checking
Dok su pokušaji registriranja „stranih agenata“ zabilježeni i u nekim drugim autoritarnim zemljama, u Gruziji postoje i specifičnosti.
„Vlada pokušava kreirati paralelne organizacije kao što je Gongos, alternativna organizacija za provjeru činjenica, odnosno platforma za kritiziranje medija“, pojašnjava Tamar Kintsurašvili, dodajući kako se s te platforme koordinirano napadaju oponenti, „uključujući i ukrajinsku vladu“.
Iako je Gruzija 2008. godine ratovala s Rusijom koja podupire odmetnute gruzijske pokrajine Južnu Osetiju i Abhaziju, sadašnja gruzijska vlada predvođena Gruzijskim snom, strankom koju je izvorno osnovao milijarder Bidzina Ivanišvili, zauzela je vrlo pragmatičan stav. Na međunarodnoj sceni osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu i prihvaća Ruse koji su pobjegli iz zemlje, a istovremeno nije Rusiji uvela sankcije te pomaže u rješavanju ruskih transportnih i sličnih problema.
Myth Detector je analizirao modus operandi te alternativne platforme za provjeru činjenica u vlasništvu vlade te je identificirao zanimljive prakse. Njihova Facebook stranica targetira sve one koji izražavaju kritičke stavove prema vladi, bilo da je riječ o aktivistima, pripadnicima civilnih organizacija, fact-checking organizacijama, opozicijskim političarima, stručnjacima ili medijima. Postove te stranice uredno dijele činovnici državnih, odnosno općinskih službi te dužnosnici i to u sklopu svog radnog vremena. Postovi se dijele preko sumnjivih Facebook računa, a svi koji su bili objavljeni do vremena izrade analize bili su, kako se to jasno vidi, sponzorirani od strane Gruzijskog sna.
Problem s tim alternativnim organizacijama je to što se ne rukovode nikakvim profesionalnim standardima i što ne biraju sredstva za uništenje medija koji nisu pod kontrolom vladajuće stranke, zaključak je u članku kojeg je prošlo ljeto o stanju u Gruziji objavio Poynter.
Napomena: Tekst je naknadno mijenjan kako bi se uvrstile izjave Mariam Tsitsikašvili.
Ovaj tekst dio je projekta “Dekodiranje dezinformacijskih obrazaca europskih populista” kojeg podupire European Media and Information Fund.
