Na Facebook stranici “Iznenada – Novonormalno” objavljena je snimka zaslona (arhivirano ovdje) gostovanja državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede Tugomira Majdaka na HRT-u na kojoj piše “Mijenjati ćemo zakon o nasljeđivanju poljoprivrednog zemljišta. Država će regulirati tko će moći nasljediti takvu zemlju”, a u opisu stoji “Pretpostavljam da će država uskoro biti ta koja će prva imati pravo nasljedstva….”.
Snimka zaslona je objavljena 14. ožujka, a dosad je prikupila 5 dijeljenja, 13 komentara i 38 ostalih reakcija.
Što je točno Majdak rekao gostujući na HRT-u?
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak gostovao je 13. ožujka u programu HRT-a. Preslušali smo razgovor u dijelu koji se tiče isteka moratorija na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima 1. srpnja ove godine, kao i o izmjenama Zakona o nasljeđivanju poljoprivrednog zemljišta. U nastavku možete pročitati kako je tekao razgovor državnog tajnika s voditeljem:
Voditelj: U Hrvatskoj je najtraženije i najskuplje građevinsko zemljište, to smo već naglasili. Jesmo li izgubili stratešku bitku za Hrvatsku jer nam 2023. prestaje embargo na prodaju našeg, još uvijek kažu, jeftinog poljoprivrednog zemljišta strancima?
Majdak: Po pitanju državnog zemljišta, to smo riješili prioritetima kojima naši poljoprivrednici imaju veću bodovnu sigurnost da će nastaviti obrađivati to državno poljoprivredno zemljište putem zakupa ili putem prodaje. Vezano za privatno poljoprivredno zemljište, dosad ne bilježimo veliki interes vezano za prodaju poljoprivrednog zemljišta. Bez obzira na istek moratorija ne očekujemo da će se nakon 1. srpnja desiti nešto revolucionarno jer velike parcele, okrupnjene parcele, koje mogu postići kvalitetnu i cjenovnu vrijednost su interes svakog poljoprivrednog proizvođača u Hrvatskoj da ih zadrži jer to nije danas više proizvodnja na rubu egzistencije već jedan dobar biznis, uračunajući s jedne strane ono što se može postići na tržištu vezano uz cijene poljoprivrednih proizvoda i vezano za potpore koje osiguravamo.
Voditelj: Ali evo uzmimo primjer Austrije, Austrija je donijela zakon o zabrani cjepkanja zemlje još daleke 1958. godine i time zaustavila i strancima da kupuju parcele. Naime, u Austriji postoji zakon o nasljeđivanju zemlje i tamo ima na jednom hektaru sedam nasljednika i od toga su četiri umrla, tri ne komuniciraju već su u svađi. Ali Austrijanci su naveli – zemljište može naslijediti onaj tko živi na seoskom imanju, ima poljoprivredno obrazovanje i školovanje, želi ostati na zemlji, njemu će pripasti ta parcela recimo od jednog hektara, a on će sve ostale namiriti kroz idući period, ali to neće biti neki veliki novac. Možemo li uzeti takav austrijski model?
Majdak: Još prije šest godina vezano za našu politiku Vlade, odnosno novu strategiju i reformu poljoprivredne proizvodnje, označili smo ovo kao jedan od problema. I uz izmjene zakona o poljoprivrednom zemljištu gdje smo donijeli i novi zakon i prve izmjene istog, potrebno je također izmijeniti i Zakon o nasljeđivanju. Na kojem tragu će biti to ne mogu sada prognozirati, ali neke elemente vezano za zabranu cjepkanja smo ugradili u najnovije izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Ministarstvo poljoprivrede: Za izmjene Zakona o nasljeđivanju nadležno je Ministarstvo pravosuđa
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, dakle, jeste najavio zakonske izmjene koje se tiču propisa vezanih za nasljeđivanje poljoprivrednog zemljišta, ali nije pojasnio kakve bi se točno izmjene mogle očekivati.
Kako bi provjerili navode iz statusa “da će država biti ta koja će uskoro prva imati pravo nasljedstva” i za pojašnjenje cijele priče o izmjenama zakona, javili smo se Ministarstvu poljoprivrede. Zanimalo nas je kakva je praksa trenutno vezano uz nasljeđivanje zemljišta, u kojem će smjeru ići najavljene izmjene Zakona o nasljeđivanju poljoprivrednog zemljišta te hoće li država biti ta koja će moći regulirati tko će naslijediti zemlju, kako se to tvrdi u objavi na Facebooku.
Iz Ministarstva poljoprivrede poručili su nam da je nositelj predmetnog zakona Ministarstvo pravosuđa i uprave i da je ono nadležno za eventualne izmjene i dopune Zakona o nasljeđivanju.
“Zakon o poljoprivrednom zemljištu propisuje da se poljoprivredno zemljište izvan građevinskog područja ne može geodetskim elaboratima dijeliti na katastarsku česticu površine manje od 1 ha, osim u slučaju izdvajanja poljoprivrednog zemljišta radi izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina određenih propisom kojim se uređuje prostorno uređenje i osim u slučaju nasljeđivanja”, stoji u odgovoru Ministarstva poljoprivrede na upit Faktografa.
Prema tom odgovoru, trenutno se u Hrvatskoj u slučaju nasljeđivanja poljoprivredno zemljište može dijeliti i na manje čestice od 1 hektara te nema nikakvih drugih zakonskih “ograda” vezanih uz nasljeđivanje poljoprivrednog zemljišta.
Što o nasljeđivanju kaže aktualni Zakon o poljoprivrednom zemljištu?
U Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN 57/22) iz svibnja 2022. navodi se sljedeće:
“(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dano u zakup ne može se dati u podzakup, odnosno zakupnik ne može zakupljeno poljoprivredno zemljište dati u zakup trećoj osobi.
(2) Zakupnik ne može prenijeti svoja prava i obveze iz ugovora o zakupu na treću osobu.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, prava i obveze iz ugovora o zakupu mogu se prenijeti na treću osobu u sljedećim slučajevima:
a) ostvarivanjem prava na mirovinu, nastupanjem trajne nesposobnosti za rad ili nemogućnosti obavljanja poljoprivredne djelatnosti nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva prava i obveze iz ugovora o zakupu mogu se prenijeti na novog nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kao zakupnika, a u slučaju smrti nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na nasljednika koji je postao nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz prethodnu suglasnost Ministarstva
b) ostvarivanjem prava na mirovinu, nastupanjem trajne nesposobnosti za rad ili nemogućnosti obavljanja poljoprivredne djelatnosti fizičke osobe koja ima registriran obrt za obavljanje poljoprivredne djelatnosti prava i obveze iz ugovora o zakupu mogu se prenijeti na njegove nasljednike ili pravne sljednike sukladno propisu o obrtu i to do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz prethodnu suglasnost Ministarstva
c) u slučaju smrti zakupnika ugovori se nastavljaju s njegovim nasljednicima za slučaj prihvaćanja nasljedstva pod uvjetom da se nastave baviti poljoprivrednom proizvodnjom, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.”
Prema ovim odredbama, možemo zaključiti kako aktualni Zakon o poljoprivrednom zemljištu određuje samo situacije u kojima se nasljeđuje državno poljoprivredno zemljište u zakupu, dok se u tom zakonu ne spominju uvjeti nasljeđivanja privatnog poljoprivrednog zemljišta.
Zakon o nasljeđivanju o poljoprivrednom zemljištu govori samo u jednom članku
U aktualnom Zakonu o nasljeđivanju postoji samo jedna odredba u kojoj se spominje poljoprivredno zemljište i to u članku 143. u kojem se govori o “pravu sunasljednika koji su živjeli ili privređivali u zajednici s ostaviteljem”:
“(1) Na zahtjev sunasljednika koji je živio ili privređivao u zajednici s ostaviteljem, a i zapisovnika, sud može, kada to iziskuje opravdana potreba, odlučiti da mu se ostave pojedine stvari, pokretne ili nepokretne ili skupine stvari, koje bi pripale u dio ostalih nasljednika, a da im on vrijednost tih stvari isplati u novcu u roku koji sud prema okolnostima odredi. Rješenje suda kojim udovoljava tom zahtjevu ovršna je isprava.
(2) Sunasljednik koji je poljodjelac ne mora učiniti vjerojatnom opravdanu potrebu iz stavka 1. ovoga članka kad se radi o nasljeđivanju poljoprivrednog zemljišta i stvari koje služe obavljanju poljoprivredne djelatnosti.”
Ministarstvo pravosuđa: Izmjene i dopune Zakona o nasljeđivanju trenutno nisu predviđene
Kako bismo pokušali saznati neke detalje o izmjenama Zakona o nasljeđivanju, a vezano uz nasljeđivanje poljoprivrednog zemljišta, o čemu je govorio Majdak na HRT-u, obratili smo se i Ministarstvu pravosuđa i uprave, iz kojeg su nam, pak, odgovorili da “izmjene i dopune Zakona o nasljeđivanju trenutno nisu predviđene”.
Iz Ministarstva su opširno odgovorili i na pitanje kakva je danas praksa vezana uz nasljeđivanje poljoprivrednog zemljišta. Navode da su zemljišnoknjižni odjeli Općinskih sudova ovlašteni sukladno Zakonu o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19 i 128/22) provesti prijavne listove, a koje potvrđuje Državna geodetska uprava.
“Međutim, sud je pritom ograničen samo na ispitivanje, može li se prijavni list provesti s obzirom na stanje zemljišne knjige te jesu li dostavljene sve isprave za stjecanje prava vlasništva, dok se u samu svrhu elaborata prilikom provedbe ne ulazi. Prilikom izrade odnosno potvrde prijavnih listova katastarski uredi dužni su primjenjivati odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu”, stoji u odgovoru Ministarstva na upit Faktografa.
Napominju i da je nasljeđivanje samo jedan od načina stjecanja vlasništva nekretnina. “Vlasništvo nasljeđivanjem stječe se su času smrti ostavitelja, dok je upis u zemljišnu knjigu deklaratoran”, dodaju.
Zakonom je propisano da su stranci (članak 2. stavak 2. Zakona o nasljeđivanju), pod pretpostavkom uzajamnosti, u nasljeđivanju ravnopravni s državljanima Republike Hrvatske. “Uzajamnost se predmnijeva, dok se suprotno ne utvrdi na zahtjev osobe koja u tome ima pravni interes”, poručuju. Ujedno napominju i da postoji ošasna imovina, imovina koja nema nasljednika, a regulirana je člankom 20. Zakona.
“Sukladno odredbi članka 20. stavka. 1. Zakona o nasljeđivanju ostaviteljeve nekretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad na čijem se području nalaze. Sukladno stavku 2. istoga članka pokretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao prebivalište na području Republike Hrvatske. Stavkom 3. istoga članka propisano je da ako ostavitelj u trenutku smrti nije imao prebivalište na području Republike Hrvatske, a imao je boravište, pokretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao boravište na području Republike Hrvatske. Stavkom 4. istoga članka propisano je da ako ostavitelj u trenutku smrti na području Republike Hrvatske nije imao ni prebivalište niti boravište, pokretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti bio upisan u knjigu državljana Republike Hrvatske”, objašnjavaju iz Ministarstva pravosuđa i uprave što se događa s imovinom koja nema nasljednika.
Majdak tvrdi da je potrebno mijenjati Zakon, Ministarstvo pravosuđa kaže da izmjene nisu u planu
Zaključno, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak gostujući u programu HRT-a nije rekao da će “država regulirati tko će moći naslijediti takvo zemljište (poljoprivredno, op.a.)” ili da će “država biti ta koja će prva imati pravo naslijeđa”, kao što se tvrdi u Facebook objavi. Majdak je kazao da će biti potrebno mijenjati Zakon o nasljeđivanju, ali da ne može prognozirati na kojem će tragu biti te izmjene. Napomenuo je tek da su neki elementi vezani za zabranu cjepkanja ugrađeni u najnovije izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
S druge strane, Ministarstvo pravosuđa i uprave nam je, u svom odgovoru, jasno naznačilo da izmjene i dopune Zakona o nasljeđivanju nisu predviđene. S obzirom na sve navedeno, ocjenjujemo da objavi na Facebooku nedostaje kontekst.
