“Je li prošlotjedno nevrijeme Božja kazna?”, naslov je teksta (arhivirano ovdje) objavljenog 23. srpnja na stranici Vigilare.info, službenoj stranice konzervativne katoličke organizacije Vigilare.
Prema podacima platforme CrowdTangle, tekst je podijeljen na dvije Facebook stranice, a prikupio je 20 dijeljenja, 389 komentara i 356 ostalih reakcija.
U uvodnom dijelu teksta govori se o “Božjoj kazni”, vječnom životu i biskupskoj sinodi pape Benedikta XVI., ali na taj se dio nećemo osvrtati s obzirom da tvrdnje o nadnaravnim uzrocima vremenskih pojava nije moguće podvrgnuti procesu provjere činjenične točnosti. Međutim, u nastavku objave na stranici Vigilare se teza o “Božjoj kazni” argumentira tvrdnjama koje nemaju činjeničnu osnovu.
Sveti duh nije jedina bolnica koja je stradala
Dalje u tekstu tako se navodi sljedeće:
“U Zagrebu je nevrijeme posebno pogodilo jednu bolnicu, a većina srednjostrujaških medija vrlo je šturo izvijestila o tome.Nevrijeme je pogodilo zagrebačku bolnicu Sv. Duh. Drvo je palo na hitni prijem bolnice koja je prošle godine samovoljom gradonačelnika Tomaševića dopustila da se u njoj ponovno ubijaju nerođena djeca. Možda bi se uprava Kliničke bolnice Sv. Duh trebala zapitati zašto nevrijeme nije pogodilo niti jednu bolnicu u Zagrebu osim njihove?”
Netočno je, naime, da je jaka oluja koja je Zagreb pogodila 19. srpnja posebno pogodila samo Kliničku bolnicu Sv. Duh. Da tome nije tako, potvrđuju i brojni medijski izvještaji toga dana. Tako Tportal u svom članku (arhivirano ovdje) pod naslovom “U nevremenu stradale i zagrebačke bolnice: Dio Rebra pod vodom, otpao i dio fasade” izvještava kako je u KBC-u Zagreb na Rebru otpao veliki dio fasade s glavne zgrade bolnice, a velika količina kiše poplavila je jedan od hodnika u bolnici.
Također, dodaje se da su u krugu KBC-a Sestre Milosrdnice u Vinogradskoj ulici porušena neka stabla, a ravnatelj te bolnice Davor Vagić za 24sata je potvrdio da je bilo i nekako poplava, kao i nestanaka struje zbog kojih su aktivirani agregati. Dakle, nije točno da je štetu u nevremenu pretrpjela samo bolnica na Svetom Duhu.
Crkvena zvona ne štite od oluje
U nastavku neimenovani autor teksta govori i o “fenomenu koji su uočili Zagrepčani”.
“Izostala je zvonjava crkvenih zvona, a znamo iz povijesnih zapisa, od kojih neki datiraju iz sedmog stoljeća, da zvonjava crkvenih zvona štiti stanovništvo od udara groma ili tuče. Prošle godine je zvonjava crkvenih zvona obranila Karlovac od tuče i velikih šteta. Možda bi i u Zagrebu mogli koristiti ovo sredstvo koje se pokazalo kao valjano za odbijanje oluja?”, zaključuje se u tekstu.
Tvrdnja da zvonjava crkvenih zvona štiti od udara groma ili tuče nema baš nikakvo uporište u znanstvenim spoznajama. Meteorološka služba Velike Britanije na svojim se stranicama, iznoseći činjenice o grmljavini, osvrće i na neutemeljeno vjerovanje o tome da crkvena zvona mogu štititi od grmljavine.
“Do kasnog 18. stoljeća vjerovalo se da zvonjava crkvenih zvona odbija munje pa su mnoga crkvena zvona nosila natpis fulgura frango, što znači ‘Lovim munje’. Za vrijeme grmljavine zvonari bi trčali na zvonik zvoniti. Međutim, visoki toranj s metalnim zvonom zapravo je bio najgore mjesto na kojem su se mogli zateći. Između 1753. i 1786. u Francuskoj je 103 zvonara pogodio grom i preminuli su, što je rezultiralo zabranom ovog običaja”, ističe se.
Mnoštvo je primjera diljem svijeta gdje su zvonari u crkvama pogibali upravo zbog vjerovanja da zvonjenje metalnim zvonom može spriječiti grmljavinu i tuču, stoga se radi o praksi koja može biti opasna po život.
Oko vjerovanja da crkvena zvona mogu zaštititi ljude od grmljavinskog nevremena ili tuče, rasprava se 2022. povela i na portalu Physics Stack Exchange, koji služi komunikaciji među fizičarima i studentima fizike. Više diskutanata uključilo se u raspravu kako bi pojasnili da se radi o činjenično neutemeljenom uvjerenju.
Zaključno, nije točno da je nevrijeme posebno pogodilo Kliničku bolnicu Sveti Duh kao što se navodi u tekstu, kao ni da zvonjava crkvenih zvona može zaštititi građane od oluje. S obzirom na sve navedeno, tekst na portalu Vigilarea ocjenjujemo djelomično netočnim.
