“Tomašević će vlastitu nesposobnost opet prelomiti preko leđa Zagrepčanki i Zagrepčana. Uvest će najveći porez na plaće u cijeloj Hrvatskoj i time spriječiti da se njegovim sugrađanima povećaju primanja uslijed porezne reforme naše Vlade RH. Prijetvorno naričući nad sobom & nastojeći skrenuti pažnju sa svojih očajnih rezultata u upravljanju Zagrebom, disfunkcionalni možemosi žele kao zmija noge sakriti 2 nepobitne činjenice: 1. Zahvaljujući fiskalnoj decentralizaciji koju je provela ta ista Vlada & općem porastu plaća u Hrvatskoj godišnji prihodi Grada Zagreba povećali su se za nevjerojatnih 39%, s 597 milijuna € na 836 milijuna €! 2. Da ne navodimo vrijednost i ostalih mjera iz čak 5 dosadašnjih zaštitnih paketa u globalnoj krizi, Vlada Republike Hrvatske samo za subvencioniranje električne energije za stanovnike glavnog grada Hrvatske i normalno funkcioniranje gradskih službi i uprave Zagreba mjesečno izdvaja 15 milijuna €. A novi paket stupit će na snagu 1. listopada. Tako da novca u Gradu Zagrebu – ima. Više nego ikada. Sve ostalo su Tomaševićevi pokušaji obmane”.
Objavljeno je to u utorak na Facebook stranici HDZ-a i time je vladajuća stranka, upravo kao što se to i očekivalo prilikom Vladine iznenadne najave porezne reforme u svibnju (1, 2) krenula u predizborno nadmetanje s političkim suparnicima.
U ovoj “vijesti”, podsjetimo, nema ničeg novog, a s obzirom da je još u svibnju gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević najavio da će Vladino iznenadno (bez provedenih konzultacija s predstavnicima lokalne uprave i samouprave) ukidanje prireza morati nadomjestiti povećanjem poreza na dohodak, odnosno podizanjem poreza na najveće stope koju im je Vlada ponudila kao mogućnost. Vlada je prethodno precizno izračunala da za Zagreb dosadašnja prevladavajuća stopa poreza na dohodak od 20 posto te pripadajući prirez od 18 posto daje jednaku vrijednost kao sada ponuđena stopa od 23,6 posto, bez prireza.
Granica je to niže stope poreza na dohodak – koja po Vladinoj poreznoj reformi u Zagrebu može ići od 15 do 23,6 posto, dok je viša stopa – po kojoj se oporezuju viša primanja, umjesto dosadašnjih 30 stavljena u raspon od 25 do 35,4 posto, uz podizanje praga za oporezivanje dohotka po toj stopi.
Drugim riječima, do sada su se zakonima na nacionalnoj razini definirale stope poreza na dohodak (stope od 20 i 30 posto), a u nadležnosti općina i gradova je bilo odlučivanje hoće li ili ne uvesti i prirez i koliki će on biti – do maksimalno zadanih gabarita. Za Zagreb prirez je mogao ići do maksimalnih 18 posto.
S obzirom da je Gradu Zagrebu išao sav prihod i od prireza i od poreza na dohodak, Vlada je de facto ponudila povećanje plaća tuđim novcem, odnosno na gradove je prenijela odgovornost odlučivanja žele li raspolagati s istim sredstvima kao do sada ili će ih smanjiti da bi se građanima povećale plaće. Ako žele ostati na istom, moraju implementirati maksimalnu moguću stopu poreza na dohodak, nakon što je Vlada “velikodušno” ukinula prirez.
Jučerašnja novina je samo nova potvrda iz gradske uprave za 24 sata da će Zagreb podići obje stope na najvišu razinu koju im je Vlada ponudila – nižu stopu na 23,6, a višu na 35,4 posto. Vlada je, naime, predstavljajući poreznu reformu u svibnju od gradova zatražila da odluku o stopama oporezivanja dohotka donesu u četvrtom kvartalu, kako bi se one mogle početi primjenjivati od početka iduće godine. Sam Vladin paket zakonskih izmjena još mora proći saborsku proceduru i dok se drugi gradovi još premišljaju kako će postupiti, Zagreb je potvrdio da će dići stope na maksimalno moguće.
Samim ukidanjem prireza ne bi značajno rasle plaće
“Uvest će najveći porez na plaće u cijeloj Hrvatskoj i time spriječiti da se njegovim sugrađanima povećaju primanja uslijed porezne reforme naše Vlade RH”, piše HDZ.
Zagreb je i po prijašnjim pravilima jedini smio razrezati prirez do 18 posto, a sada je jedini grad čiji raspon niže stope poreza na dohodak smije ići do 23,6 posto, a više stope do 35,4 posto. Kriterij je veličina grada, odnosno broj stanovnika.
Samim ukidanjem prireza koje je predložila Vlada, građani ne bi ostvarili značajno povećanje primanja.
Prema riječima gradonačelnika Tomaševića, polovica zaposlenih zbog premalih plaća uopće ni nisu obveznici poreza na dohodak, odnosno prireza pa se manje porezno opterećenje na njihove plaće neće odraziti.
Za one koji poreze plaćaju – da je Zagreb zadržao dosadašnju stopu poreza na dohodak i uz dosadašnji odbitak – ukidanjem prireza bi samac s prosječnom neto plaćom koja je na razini Zagreba u svibnju iznosila 1 303 eura mjesečno dobio četrdesetak eura veću plaću, a ako na sebe ima prijavljeno jedno dijete tridesetak. Kad je riječ o zagrebačkoj medijalnoj plaći 0d 1 097 eura, ušteda bi za građane s jednim djetetom bila ispod 20 eura.
Treba dodati i kako najavljeno podizanje stope poreza na dohodak na maksimalnu moguću neće građanima smanjiti plaće. Polovica neće osjetiti nikakvu razliku po toj osnovi, ali bi im se neto plaće mogle malo povećati zbog najavljenih izmjena vezanih za mirovinski doprinos, a ostalima će rasti za pokoji euro zbog povećanja osobnog odbitka. Kao i inače, veće povećanje će osjetiti oni s većim plaćama.
Gradskom proračunu, s druge strane, ukidanje prireza bez povećanja stope poreza nanijelo bi značajan financijski gubitak. Prema rebalansu ovogodišnjeg proračuna, prihod od poreza i prireza ukupno se procjenjuje na 946 milijuna eura (142 milijuna otpada na prirez).
Tomašević je pak jučer ustvrdio da bi bez promjene stope oporezivanja Zagreb ostao bez 200 do 220 milijuna eura. I nakon dizanja stope oporezivanja dohotka na maksimalnu, navodi, Zagrebu će ostati rupa koju gradonačelnik procjenjuje na 50 do 70 milijuna eura zbog povećanja poreznog odbitka s 531 na 560 eura te zbog dizanja praga poslije kojeg se primjenjuje viša stopa poreza na dohodak s dosadašnjih 47 780 eura na 50 400 eura.
Povećali su se prihodi Grada, ali i rashodi
Zahvaljujući fiskalnoj decentralizaciji koju je provela ta ista Vlada & općem porastu plaća u Hrvatskoj, godišnji prihodi Grada Zagreba povećali su se za nevjerojatnih 39%, s 597 milijuna € na 836 milijuna €”, piše nadalje HDZ.
Podatak je to koji je iznio premijer Andrej Plenković još u svibnju kada je držao prezentaciju o poreznoj reformi, ali u međuvremenu je razlika u prihodima i porasla u korist Zagreba.
Spomenutih 597 milijuna podatak je iz 2017. godine kada je donesen novi zakon o financiranju lokalne uprave, a koji je omogućio zadržavanje sredstava poreza na dohodak za financiranje gradova te instrumente za fiskalna izravnanja kojima se pomaže gradovima da prebrode razlike između svojih prihoda i potreba.
Druga se brojka trebala odnositi na prihode proračuna za 2023., koji je u međuvremenu išao u rebalans kojim se prihod od poreza i prireza ukupno procjenjuje na već spomenutih 946 milijuna eura.
Kako stoji u obrazloženju: “Prihodi i primici na samom proračunu povećavaju se za 94.240.140,00 eura, a u strukturi prihoda i primitaka predlažu se sljedeće izmjene: Prihodi od poreza odnosno poreza i prireza na dohodak povećavaju se za 90 milijuna eura što predstavlja povećanje za 9,8%, sukladno ostvarenju u prvih pet mjeseci i procjeni ostvarenja do kraja godine. Povećanje poreznih prihoda temelji se prvenstveno na rastu plaća kako zaposlenih u realnom tako i u javnom sektoru, uslijed čega je veći broj građana ušao o obuhvat plaćanja poreza i prireza na dohodak”.
Povećali su se i prihodi od imovine i upravnih i administrativnih pristojbi.
Povećali su se, međutim, i rashodi. Rashodi gradskog proračuna u užem smislu porasli su više od 94 milijuna eura. Kako se, među ostalim, navodi u obrazloženju:
“Rashodi poslovanja povećavaju se za 109.639.080,00 eura od čega se najveći dio odnosi na materijalne rashode u iznosu 59.213.200,00 eura te na rashode za zaposlene u iznosu 25.938.340,00 eura. U okviru materijalnih rashoda posebice se ističu rashodi za usluge tekućeg i investicijskog održavanja koji se povećavaju za 37.724.850,00 eura koji su najvećim dijelom vezani za održavanje komunalne infrastrukture planirane u okviru Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost. Prilikom izrade Proračuna za 2023. nije bio poznat konačni ishod pregovora sa sindikatima za zaposlene u ustanovama kojima Grad osigurava sredstva za plaće i materijalna prava kao i zaposlene u gradskoj upravi slijedom čega je potrebno osigurati dodatna sredstva sukladno potpisanim kolektivnim ugovorima.
Sljedeći nominalno najznačajniji razlog povećanja rashoda poslovanja su ostali rashodi u visini 15.228.740,00 eura u okviru kojih se ističu kapitalne pomoći iz Fonda solidarnosti u iznosu 8.906.700,00 eura Zagrebačkom električnom tramvaju d.o.o. i Vodoopskrbi i odvodnji d.o.o. kojima Grad kao tijelo odgovorno za provedbu financijskog doprinosa prenosi ova sredstva. Tekuće donacije povećavaju se za 1.627.640,00 eura, a odnose se na sufinanciranje vjerskih i privatnih vrtića i za javne potrebe u kulturi za doznake korisnicima kojima Grad nije osnivač.
Subvencije koje se ovim rebalansom povećavaju za 4.541.700,00 eura odnose se na subvencioniranje javnog gradskog prijevoza kao i na subvencije poljoprivrednicima i obrtima dadilja.
Skupina ekonomske klasifikacije pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna se povećava u iznosu od 4.215.700,00 eura, od čega se na kapitalne pomoći temeljem prijenosa EU sredstava odnosi 4.166.200,00 eura koje Grad kao tijelo odgovorno za provedbu financijskog doprinosa prenosi korisnicima drugih proračuna (Državnom inspektoratu, Županijskoj upravi za ceste Zagrebačke županije, Hrvatskim željeznicama i slično)”.
Tomašević je na konferenciji istaknuo kako se gradske vlasti trude apsorbirati udar cijena i inflacije proračunskim sredstvima kako ne bi došlo do povećanja cijena javnih usluga. Smatra, kazao je, da je socijalno pravednije povećati porez na dohodak, nego povećati cijene koje bi neovisno o imovinskom stanju pogodile sve građane.
