Čitatelj nam je postavio sljedeće pitanje, djelomično navodimo: ”Kamala Harris, prema riječima Trumpa, navodno želi uvesti draft – obavezni vojni rok. Možete li to provjeriti?”
Sažet odgovor na upit čitatelja je jednostavno – ne, Harris nigdje nije kazala tako nešto.
Trump širi dezinformaciju i nigdje nije iznio bilo kakve dokaze za svoje tvrdnje.
Uvesti vojni rok u Americi bilo bi, u sadašnjim okolnostima, ne baš jednostavno. Međutim, nije i nemoguće, a u raspravi treba uzeti u obzir i predizbornu kampanju te odnose u oba doma američkog kongresa u kojima se tema novačenja provlači s vremena na vrijeme.
Podsjetimo što je Donald Trump točno rekao. Na petak trinaesti ovog mjeseca na predizbornom je skupu u Las Vegasu zborio ovako: “Zapamtite ovo, glas za drugaricu Kamalu Harris je glas za rat protiv Rusije, želi li netko biti u ratu protiv Rusije? Ako je neizbježno tada bismo bili, ali radije ne, što mislite?”
Potom je publiku provokativno upitao: “Želi li itko ovdje biti unovačen?” Okupljeni štovatelji su odgovorili uzvicima negodovanja, a Trump je, žestoko optužujući političke protivnike i izbornu suparnicu, nastavio:
“To je ono što oni rade. Ona već govori o vraćanju obaveznog vojnog roka. Ona ga želi vratiti, i poslati poziv vašem djetetu, i poslati ga u rat koji se nikada nije trebao dogoditi.”
U prvim medijskim reakcijama na istup republikanskog kandidata na skupu u Las Vegasu CNN je, nakon provjere raspoloživih činjenica, objavio da je Trump izgovorio neistinu, da Harris nigdje ne spominje novačenje, kao što nije niti slala bilo kakve službene prijedloge u tom smislu. Član stožera Kamale Harris, čije ime CNN ne navodi, rekao je: “Nemamo pojma o čemu on (Trump) govori.” CNN je i od Trumpovog stožera zatražio podastiranje nekih dokaza, no odgovor nisu dobili.
Lutrije i kazne
U dodatnim pojašnjenjima američki mediji podsjećaju da gotovo svi američki muškarci zapravo već imaju neku bazičnu vrstu obaveze jer se moraju u rasponu od 18. do 25. godine registrirati u selektivni sustav služenja (Selective Service System). Na stranicama tog sustava stoji sljedeće: “Važno je znati da, iako je prijavljen, pojedinac neće automatski biti primljen u vojsku. U kriznim situacijama koje zahtijevaju novačenje, muškarci bi bili pozvani redoslijedom određenim nasumičnim brojem lutrije i godinom rođenja. Potom bi ih vojska ispitala radi mentalne, fizičke i moralne sposobnosti prije nego što bi dobili odgodu ili oslobođenje od vojne službe ili pak bili primljeni u oružane snage.”
Kazne za one koji se ne registriraju u sustav prilično su brojne – novčana do 250 tisuća dolara ili zatvorska do pet godina iza rešetaka, mogućnost gubitka državljanstva, državnog uposlenja ili studentskog kredita, a u nekim saveznim državama posljedice mogu biti još oštrije. Za transgender osobe pravila su za sada sljedeća – oni koji su u rodilištu upisani kao dječaci da bi negdje kasnije postali žene moraju se upisati u sustav, dočim djevojčice iz rodilišta koje su kasnije postale muškarci ne podliježu obavezi.
Trebaju nam ratnice
Novačenje nije, međutim, riječ koja se nikad ne spominje, dapače, proteklih mjeseci čula se glasnije prije svega zbog rasprave oko predloženih promjena u opisanom selektivnom sustavu služenja u koji bi, želi Demokratska stranka, trebali biti ubačeni i momci i djevojke. Demokrati, naime, žele ukinuti dosadašnje registriranje muškaraca, traže da odmah po navršenoj osamnaestoj godini automatski bivaju ubačeni u sustav, dok bi djevojke, po tom prijedlogu, morale obavezno obaviti upis te tako postati raspoložive za eventualno novačenje. Na taj bi se način uštedjeli novci i pojednostavio i ubrzao cijeli proces, kažu predlagači, među njima prije svega članica Zastupničkog doma američkog Kongresa iz Pensilvanije, 57-godišnja demokratkinja Chrissy Houlahan koja je bila časnica ratnog zrakoplovstva.
Njezin stranački kolega, senator Jack Reed smatra da ima smisla u sustav služenja ubaciti i žene jer, tvrdi, vojska je sada mješovita snaga. Žene mogu biti u ratu bez da budu pješaštvo na prvoj crti bojišnice. Ako dođe do novačenja trebat će nam svatko stariji od 18, to nije više kao Drugi svjetski rat kada je trebalo puno pješaštva, sada trebamo kibernetičke stručnjake, analitičare, puno je žena koje mogu sve to odraditi bolje nego muškarci, misli senator Reed.
Ratnice nam ne trebaju
Republikanci se tim predloženim promjenama protive, među njima i senator Josh Hawley iz Montane koji govori da je prijedlog ubacivanja žena u sustav za moguće novačenje potpuno ludilo. “Ne bi trebalo biti žena na popisima za novačenje, ne treba ih siliti na tako nešto ako ne žele, ostavite naše kćeri na miru,” veli Hawley koji optužuje Bidenovu administraciju da i tako gura woke agendu u Pentagon.
Priča o obaveznom upisivanju žena u selektivni sustav služenja, kao datoteku imena kandidata za novačenje, nije nova jer slični su prijedlozi već bili u procedurama proteklih godina, no dosad su svaki put bili odbijeni.
Republikanski senator Roger Wicker, važan član Odbora za oružane snage, također se protivi, kako kaže, ideji da kćeri i unuke protiv njihove volje budu prisiljene ići na bojišnicu u nekom budućem vojnom sukobu. “Pozdravljam žene koje dobrovoljno služe vojsku i koje se žrtvuju svaki dan za slobodu zemlje, ali nije u redu prisiljavati ih na služenje zakonom,” tvrdi Wicker koji inače u uvjerenjima prije spada u jastrebove nego u mirotvorce, a prošlog je proljeća predložio priličan rast vojnog budžeta.
Traži se više novca za obranu
“Agresorska osovina u nastajanju potkopava interese SAD-a diljem svijeta, a naše trenutačno ulaganje u obranu ne odgovara trenutku. Obrambena industrijska baza nedovoljno je financirana i nespremna je za ratove danas, sutra i u doglednoj budućnosti,” stoji na Wickerovoj web stranici na kojoj taj republikanac predlaže postupno povećanje budžeta za obranu na 5% bruto društvenog proizvoda. Na takvoj razini budžet inače nije bio već priličan broj godina, što je vidljivo i iz grafikona ispod.
Među viđenijim republikancima koji se zalažu za veću potrošnju na vojsku je i kandidat za potpredsjednika države, senator JD Vance koji usput želi i veću kontrolu nad tim budžetom.
Stranka inače nije posve jednoglasna kada se radi o novcu za oružane snage, a u tome se ističu oni koji, poput senatora Randa Paula, ponavljaju da je država i tako prezadužena te da bi prije povećanja vojnog budžeta neko neovisno tijelo trebalo izvršiti temeljitu provjeru na što se sada možda rasipaju silne milijarde.
Kada već analiziramo neujednačena republikanska razmišljanja o vojsci i novačenju, spomenimo i što kaže utjecajna konzervativna zaklada Heritage, posljednjih mjeseci najčešće spominjana zbog Projekta 2025. Novačenje, kao i selektivni sustav služenja su, navodi analitičar Heritagea James Jay Carafano, zastarjeli te kao takvi više nisu potrebni, a u vojsci trebaju služiti profesionalni vojnici koji su se odlučili na taj poziv. Carafano je, inače, bio član Trumpovog tranzicijskog tima 2016. godine i podupirao je Trumpov pritisak na članice NATO-a da troše više na obranu.
Dick Cheney izravno podržao Kamalu Harris
Što se predsjedničke kandidatkinje Kamale Harris tiče, ona vojsku rado hvali, a najčešća poštapalica na tu temu u posljednje vrijeme joj je – “najsmrtonosnija oružana sila na svijetu.” Tako stoji na njezinoj internetskoj stranici, kazala je slično prošle godine i na West Pointu kada je čestitala novim kadetima, ponovila je isto i na izbornoj konvenciji stranke, a čulo se to i tijekom nedavne televizijske debate u njezinoj završnoj izjavi. Odjeknulo je i kada se u istoj debati pohvalila da njezinu kandidaturu podržava republikanac Dick Cheney koji je bio potpredsjednik u vladi George W. Busha od 2001. do 2008. godine, prije svega zato što se radi o političaru kojeg se smatra pravim vanjskopolitičkim američkim jastrebom uvijek pripravnim na ratovanje.
Cheneyjeva podrška izvanredna je zgoda jer se u modernoj američkoj povijesti nije dogodilo da tako visoko rangirana politička figura prijeđe preko uobičajenih stranačkih uzdi i podrži kandidata suparničke stranke. Nije malo onih na ljevici koji se meškolje od nelagode zato što se među onima koji Kamali Harris daju podršku pojavljuje i Cheney jer je on dobrim dijelom ostao upamćen zbog uloge u ratu u Iraku, te u zatvaranju i ispitivanju zatvorenika nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001., a zbog čega su ga nekad prozivali i ratnim zločincem.
Trump i Biden regrutaciju izbjegli puno puta, kao i Cheney
Među američkim političarima je, dakle konfuzna slika kada se govori o novačenju i ne može se zaključiti da postoji stranačka sloga dok bismo, recimo, u Hrvatskoj lakše pronašli političke grupacije koje su jednoglasno “za” ili “protiv” vojnog roka. Otpor američke javnosti na ozbiljnije najave drafta bio bi u ova vremena priličan jer još uvijek nisu u potpunosti zarasle rane iz rata u Vijetnamu koji je bio prozvan i ratom siromašnih jer su na ratištu skončavali mnogi iz skromnijih obitelji, dok su se bogatiji redom izvlačili te je primjerice u to vrijeme mladi Donald Trump užase Vijetnama izbjegao pet puta. U četiri navrata se vadio na studiranje, dok je jednom donio ispričnicu od liječnika s dijagnozom problema sa stopalima i koštanim izbočinama. Liječnik koji je potpisao dijagnozu bio je inače najmoprimac poslovnog prostora u vlasništvu Donaldovog bogatog tate.
Već spomenuti Dick Cheney također se provukao pet puta – četiri puta zbog fakulteta te finalno zato što se vjenčao i postao otac. I sadašnji se predsjednik Joe Biden, bilješke kažu, izvukao više puta, na studiranje i liječničku ispričnicu s dijagnozom astme. Friški primjer ne baš kristalno jasnih činjenica o boravku na bojišnici sustiže pak ovih dana kandidata za demokratskog potpredsjednika Tim Waltza koji se rado hvali dugogodišnjim angažmanom u Nacionalnoj gardi, premda se sada čini da nije bio u Afganistanu i nije nosio ratno oružje u ratnoj situaciji, a nije ni nosio čin za koji je rekao da je imao. Iz tabora Harris – Waltz kažu sada da je nešto možda bilo krivo rečeno i interpretirano, no politički protivnici ih ne ostavljaju na miru i stalno im to predizborno nabijaju na nos.
Vojni rok = prisilan rad
Za uvođenje vojnog roka u SAD-u bila bi neophodna većinska odluka u oba doma Kongresa te potom potpis predsjednika. Za čitav proces bila bi potrebna kritična međunarodna situacija, ugroza za državu, kao i usuglašena volja u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, a za sve to za sada ne postoje uvjeti.
Protivnici vojnog roka kažu da se radi i o kršenju ljudskih prava, odnosno o prisilnom radu, te podsjećaju na dane rata u Vijetnamu kada je, nakon dugih mučnih godina prosvjeda, novačenje konačno ukinuto 1973. godine.
Za mlade momke koji su tada slavili jer više nisu morali u vojsku bili su to dani radosti i osjećaja da se upornim masovnim prosvjedima ipak može nešto postići, no tradicionalnije struje u društvu vidjele su te procese kao opasnost pa je upravo u tim okolnostima krenuo jačati i konzervativni protupokret (podsjetimo da je u istom mjesecu, siječnju 1973. godine, ukinuto novačenje i proglašena Roe-Wade odluka o pravu na pobačaj).
Oni koji se ovih dana u SAD-u zalažu za povratak novačenja, primjerice analitičar Raphael Cohen, kažu da ratovi u Ukrajini i Gazi pokazuju kako tehnologija nikako ne može zamijeniti vojnike na bojišnici. Rat još uvijek treba jako puno vojnika, veli Cohen, koji novačenje vidi i kao pozitivnu stvar za spokoj unutar države jer, navodi, može pomoći u neutraliziranju polarizacija u društvu, a možda i u sprječavanju građanskog rata. Analitičar podsjeća i na trendove iz Europe u kojoj se u Velikoj Britaniji i Njemačkoj govori o potrebi narodne vojske ili vojne obaveze, dok se u Danskoj premijerka pohvalila kako će postići punu jednakost među spolovima tako što će od 2026. godine po prvi put biti novačene i djevojke, dok će vojni rok biti produžen s četiri na 11 mjeseci.
Što se Sjedinjenih Država tiče, obavezni vojni rok zasad nije ozbiljnija tema, ali o njemu se u javnosti polemizira uglavnom kada negdje u svijetu iskrsne veći sigurnosni problem, što obično biva daleko od geografski i strateški dobro zaštićenog sjevernoameričkog kontinenta.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
