Bivši ministar zdravstva Vili Beroš iz istražnog je zatvora prošlog tjedna predsjedniku Sabora uputio zahtjev za aktivacijom saborskog mandata osvojenog na parlamentarnim izborima, ali i za njegovim istodobnim stavljanjem u mirovanje. Istoga dana bivši ministar, koji je u istražnom zatvoru zbog sumnje na korupciju, uputio je Vladi zahtjev za ostvarivanjem prava 6+6 prema kojem će idućih 6 mjeseci primati punu plaću, a preostalih 6 iznos pola ministarske plaće.
Tog 22. studenog portal Hrvatski glasnik objavio je članak (arhiviran ovdje) naslovljen: “Beroš ne može aktivirati i zamrznuti mandat, to je već jednom napravio i protivno je zakonu“.
“Viši ministar zdravstva Vili Beroš pokušao je napraviti manevar u Saboru na protuzakonit način. Naime, nakon što je uputio zahtjev za aktivacijom saborskog mandata, uputio je i zahtjev za zamrzavanjem mandata što po zakonu nije moguće jer saborski zastupnik može svoj mandat staviti u mirovanje ili zamrznuti samo jednom. Po osnovu zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, Članak 14, MIP mora po sili zakona odbiti Berošev zahtjev za zamrzavanjem jer je isti već to pravo iskoristio zamrzavanjem mandata u trenutku kada je imenovan ministrom”, navodi se u članku te dodaje: “Svaki pokušaj manipulacije i izigravanja zakona je kazneno djelo i ako to pokuša napraviti MIP, mora se očitovati Ustavni sud”.
Potom je Hrvatski glasnik naveo i članak 14. Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor za koji smatraju da dokazuje njihovu tezu, a glasi: “Zastupnik ima pravo jednokratno, tijekom trajanja zastupničkog mandata, podnošenjem pisanog zahtjeva predsjedniku Sabora, staviti svoj mandat u mirovanje. Mirovanje zastupničkog mandata ne može trajati manje od šest mjeseci, a za vrijeme trajanja mirovanja zastupnika će zamjenjivati zamjenik. Mirovanje zastupničkog mandata prestat će osmog dana od dana kad je zastupnik koji je stavio mandat u mirovanje podnio predsjedniku pisanu izjavu o ponovnom obnašanju zastupničke dužnosti”.
Dan kasnije sličnu tezu, da bi bilo nezakonito aktiviranje i stavljanje u mirovanje Beroševa mandata, iznio je i portal Start News (arhivirano ovdje) u članku naslovljenom: “Zatvoreniku iz Remetinca Berošu odobrili mandant u Sabor, časnog suca Kolakušić otpilili i zalupili mu vrata najvažnije hrvatske demokratske ustanove!!!“. Pozivajući se na isti članak 14. Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, taj portal navodi:
“No zakon sve to zapravo onemogućava i teško će im ideja koja je danas preplavila novine proći, jer Beroš je svoj mandat već jednom zamrznuo i na to nema pravo dva puta! Može ga trenutno jedino aktivirati, a onda je HDZ u ogromnim problemima, jer lako je moguće da u tom slučaju neće moći računati na Vilijevu ruku”.
Taj portal je povezao slučaj Beroš sa slučajem neodobravanja povratka u Sabor Mislava Kolakušića. Tako u članku pišu i ovo:
“I dok su nedavno Mislavu Kolakušiću zabranili da obnovi svoj mandat u Saboru Republike Hrvatske, jer navodno on na to nema pravo, sad su ponovo iznenadili. Robert Jankovics, predsjednik MIP-a tako je odlučio sa svojih još osam članova Povjerenstva da Vili Beroš, iako je suspektan, iako ga DORH, a i EPPO jure zbog teškog kriminala, primanja mita i pogodovanja ima pravo iz zatvora aktivirati svoj mandat zastupnika u Saboru. Tek kad to vidite shvatite kakva je samo nepravda napravljena ogromnom broju glasača stranke Pravo i pravda koji zbog tog istog Jankovicsa i njegovih još pet istomišljenika u MIP-u nema svog zastupnika u Saboru”.
U tekstu se netočno navodi da je Mandatno-imunitetno povjerenstvo odlučilo o Beroševu zahtjevu. Predsjednik toga saborskog tijela Robert Jankovics za Hinu je kazao da zahtjev za aktivacijom pa i mirovanjem stupa automatski na snagu osmog dana od podnošenja, ali i da MIP taj zahtjev mora svejedno raspraviti na svojoj sjednici te najavio da će to tijelo svoju sjednicu održati “možda 2. prosinca”, dok će glasanje na plenarnoj sjednici o tome zahtjevu biti 6. prosinca.
Članci koji određuju stavljanje mandata u mirovanje
Vezano uz navode da prema Zakonu o izboru zastupnika u Hrvatski sabor Beroš nema pravo aktivirati pa odmah staviti u mirovanje svoj mandat, treba reći da su navedeni portali to zaključili gledajući izolirano samo jedan članak zakona, ignorirajući prethodne članke, a nisu u obzir uzeli niti raniju praksu Sabora. U najmanje dva slučaja, bivših ministara obrane Ante Kotromanovića i prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata, saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo je dozvolilo isti manevar koji sada pokušava izvesti Beroš, odnosno dozvolili su im aktiviranje i stavljanje u mirovanje mandata nakon što su bili na ministarskim pozicijama.
U navedenom članku 14. zakona, navodi se kako “zastupnik ima pravo jednokratno, tijekom trajanja zastupničkog mandata, podnošenjem pisanog zahtjeva predsjedniku Sabora, staviti svoj mandat u mirovanje”. Bivši ministar Beroš, u ovom mandatu Sabora, još nije pisanim zahtjevom predsjedniku Sabora tražio mirovanje mandata.
No, mirovanje mandata ne određuje se samo člankom 14. toga zakona. Tako u članku 9. istog zakona, u kojem se reguliraju nespojive funkcije, a ministarska i zastupnička to jesu, navodi se i ovo: “Za vrijeme trajanja mandata zastupnik može prihvatiti obnašanje dužnosti koja se prema odredbama ovoga Zakona smatra nespojivom. Za vrijeme obnašanja nespojive dužnosti njegov će mandat biti u mirovanju, a zamjenjivat će ga zamjenik u skladu s odredbama ovoga Zakona”.
Također, članak 13. propisuje proceduru aktiviranja mandata nakon prestanka obnašanja nespojive dužnosti, a u njemu stoji: “Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti, zastupnik nastavlja obnašanje zastupničke dužnosti na temelju prestanka mirovanja mandata u Saboru, ako podnese pisani zahtjev predsjedniku Sabora u roku od 8 dana od prestanka obnašanja nespojive dužnosti. Mirovanje zastupničkog mandata prestat će osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva. Nastavljanje obnašanja zastupničke dužnosti na temelju prestanka mirovanja mandata u Saboru zastupnik može tražiti jedanput u tijeku trajanja zastupničkog mandata”.
Beroš je, po propisanoj proceduri, a nakon što ga je predsjednik Vlade Andrej Plenković 15. studenog razriješio ministarske dužnosti, zatražio aktiviranje svoga mandata, a odmah je poslao i pisani zahtjev predsjedniku Sabora da mu se mandat stavi u mirovanje. To je prvi puta u ovom mandatu da je mirovanje zatražio pisanim putem predsjedniku Sabora na temelju članka 14. Prvo mirovanje, ono kad je postao ministar, određeno mu je na temelju članka 9. zbog nespojivosti ministarske dužnosti s onom zastupničkom i tada nije slao pisani zahtjev predsjedniku Sabora.
To se može iščitati i iz izvješća Mandatno-imunitetnog povjerenstva o provedenim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor objavljenog 16. svibnja ove godine gdje se jasno navodi da su na temelju pisanih zahtjeva mirovanja mandata odobrena Ivici Puljku i Mariju Radiću, dok je Berošu mandat u mirovanje stavljen zbog nespojive dužnosti.
Slučaj Darko Horvat
Također, Beroš nije prvi bivši ministar koji je tražio aktivaciju pa odmah i mirovanje mandata. Mandatno-imunitetno povjerenstvo je u prošlom sazivu Sabora u ožujku 2022. godine odobrilo jednaki zahtjev bivšeg ministra Darka Horvata, nakon što je on završio u pritvoru, a Andrej Plenković ga je razriješio.
“Povjerenstvo je utvrdilo da je mirovanje zastupničkog mandata Darka Horvata, izabranom na listi Hrvatske demokratske zajednice u III. Izbornoj jedinici, započelo 22. srpnja 2020. godine zbog nespojivosti dužnosti ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine iz članka 9. Zakona te da je njegov zamjenik Ljubomir Kolarek s istim danom započeo s obnašanjem zastupničke dužnosti zamjenika zastupnika.
Kako je Darko Horvat, sukladno članku 13. stavku 1. Zakona, podnio pisani zahtjev za prestanak mirovanja zastupničke dužnosti predsjedniku Hrvatskoga sabora u zakonskom roku, Povjerenstvo je utvrdilo da su ispunjeni Zakonom utvrđeni uvjeti, pa mirovanje zastupničkog mandata zastupnika Darka Horvata prestaje osmoga dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva.
Povjerenstvo je također utvrdilo da je Darko Horvat podnio pisani zahtjev predsjedniku Hrvatskoga sabora za stavljanje zastupničkog mandata u mirovanje te da su sukladno članku 14. Zakona ispunjeni zakonom utvrđeni uvjeti za početak mirovanja zastupničkog mandata Darka Horvata i nastavak obnašanja zastupničke dužnosti zamjenika zastupnika Ljubomira Kolareka”, stajalo je u odluci saborskog Mandatno-imunitetnog povjerenstva.
I u toj odluci se može iščitati da je Horvatu na temelju članka 9. zakona određeno mirovanje mandata zbog nespojivosti dužnosti potom je aktiviran mandat na temelju članka 13. da bi ga odmah zamrznuo na temelju članka 14. i uz pisani zahtjev predsjedniku Sabora. Sabor je takvu odluku MIP-a raspravio 10. ožujka 2022., a dan kasnije ju je izglasao sa 77 glasova za i 19 protiv.
Tada je predsjednik MIP-a Robert Jankovics rekao da MIP nije napravio presedan, nego nastavio praksu koja je započela 2016. sa slučajem bivšeg SDP-ovog ministra obrane Ante Kotromanovića koji je također u istom danu tražio i aktivaciju i zamrzavanje mandata. Također, tada je i Horvatov odvjetnik potvrdio da je Horvatu Vlada odobrila povlasticu šest plus šest, istu onu koju traži i Beroš.
Slučaj Ante Kotromanović
Na tragu ove vijesti, pronašli smo odluku koju je saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo donijelo u slučaju bivšeg SDP-ova ministra obrane Ante Kotromanovića. Isto kao u slučaju Horvata i Beroša, i Kotromanović je u siječnju 2016. godine zatražio aktiviranje i mirovanje mandata nakon što mu je prestala ministarska dužnost. MIP je i u tom slučaju donio istu odluku kao i kod Darka Horvata.
“Povjerenstvo je utvrdilo da je mirovanje zastupničkog mandata Anti Kotromanoviću započelo 28. prosinca 2015. godine zbog nespojivosti dužnosti iz članka 9. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, te da je zastupničku dužnost zamjenika zastupnika istog dana započeo obnašati Davor Penić.
Kako je Ante Kotromanović sukladno članku 13. stavku 1. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor podnio pisani zahtjev predsjedniku Hrvatskog sabora u zakonskom roku, Povjerenstvo je utvrdilo da su ispunjeni zakonom utvrđeni uvjeti, te mu mirovanje zastupničkog mandata prestaje osmog dana od dana podnošenja zahtjeva.
Povjerenstvo je također utvrdilo da je Ante Kotromanović podnio i pisani zahtjev predsjedniku Hrvatskog sabora za stavljanje mandata u mirovanje, te da su sukladno članku 14. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor ispunjeni uvjeti Zakonom utvrđeni uvjeti za početak mirovanja zastupničkog mandata Ante Kotromanovića i nastavak obnašanja dužnosti zamjenika zastupnika Davora Penića“, navelo je tada u odluci Mandatno-imunitetno povjerenstvo koju je potpisala tadašnja predsjednica Margareta Mađerić. Sabor je takvu odluku MIP-a raspravio 29. siječnja 2016. godine, a odluka o Kotromanoviću je potvrđena s 116 glasova za i 1 suzdržanim.
Kao što je naveo Jankovics, rasprava MIP-a o Beroševim zahtjevima trebala bi se na MIP-u održati 2. prosinca, dok bi glasanje na plenarnoj sjednici Sabora o tome zahtjevu moglo biti 6. prosinca. To je u suprotnosti sa zaključkom iz teksta Start Newsa da je MIP već odlučio o zahtjevima bivšeg ministra zdravstva.
Berošev mandat je bio u mirovanju, a Kolakušić je podnio ostavku
Uz to, taj portal uspoređuje slučaj potencijalnog odobravanja Beroševih zahtjeva s odbacivanjem zahtjeva Mislava Kolakušića za povratkom u Sabor.
No, slučaj Kolakušić se u bitnim dijelovima razlikuje od slučaja Beroš. Kako je Faktograf već pisao u rujnu, na travanjskim parlamentarnim izborima Mislav Kolakušić izabran je za zastupnika u Saboru. U tom trenutku Kolakušić je brojao zadnje mjesece mandata u Europskom parlamentu. Kako je dužnost europarlamentarca nespojiva s dužnošću saborskog zastupnika, što jasno proizlazi iz Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, Kolakušić je između četiri godine saborskog mandata i tri mjeseca mandata u EU parlamentu izabrao EU parlament, nadajući se da će tamo ostati i u novom mandatu. No, na lipanjskim izborima za EU parlament Kolakušić nije osvojio mandat.
Birajući između dvije nespojive dužnosti, Kolakušić je najprije tražio da mu se saborski mandat stavi u mirovanje, a nakon što mu je iz Sabora objašnjeno da to ne može učiniti bez da izgubi mjesto u Europskom parlamentu dao je ostavku na dužnost saborskog zastupnika zbog istodobnog obavljanja dužnosti člana u Europskom parlamentu. Kao njegova zamjena u Sabor je ušao drugi predstavnik stranke Pravo i pravda Dražan Dizdar. Međutim, i on je zatražio mirovanje svog mandata ((1, 2, 3).
Tada Kolakušić traži od MIP-a da ga se odredi zamjenikom Dizdara kako bi ponovno mogao ući u Sabor. No, MIP taj zahtjev u listopadu odbija uz obrazloženje da je Kolakušić ranije podnio ostavku. “Budući da je mandat izabranog zastupnika Mislava Kolakušića prestao 16. svibnja 2024., podnošenjem ostavke čiji učinak je neopoziv i konačan, Mislav Kolakušić ne može ponovno preuzeti zastupničku dužnost u istome sazivu Hrvatskoga sabora te ne predstavlja neizabranog kandidata političke stranke Pravo i Pravda na konkretnoj kandidacijskoj listi u I. izbornoj jedinici”, naveo je MIP u svojoj odluci.
Bitna razlika u slučajevima Beroš i Kolakušić je u činjenici da je Berošev mandat završio u mirovanju zbog nespojive ministarske dužnosti, dok je Kolakušić zbog odredbi Zakona o izboru hrvatskih zastupnika u Europski parlament, morao podnijeti ostavku na zastupnički mandat u Saboru. Zbog toga je Beroš mogao zatražiti aktivaciju mandata, a Kolakušić nije.
Zaključno, članku objavljenom na portalu Hrvatski glasnik nedostaje kontekst da se aktivacija saborskog mandata te njegovo mirovanje ne određuje samo člankom 14. Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor. U članku 14. se zaista navodi da se samo jednom u mandatu može podnijeti zahtjev predsjedniku Sabora za mirovanje mandata, no takav zahtjev Beroš u ovom mandatu ranije nije podnio jer mu je mandat mirovao na temelju izbora na nespojivu dužnost. Također, u jednakim slučajevima bivših ministara Horvata i Kotromanovića MIP je zaključivao, a Sabor potvrđivao, da su oni imali pravo aktivirati i odmah stavljati u mirovanje mandate nakon odlaska s ministarske dužnosti. U članku Star Newsa se dodatno netočno navodi da je MIP već donio odluku u slučaju Beroš, a točno je da je predsjednik MIP-a tek najavio raspravu i glasovanje o tim zahtjevima u Saboru.
