Drugi krug lokalnih izbora Andreju Plenkoviću donio je potvrdu HDZ-ove velike pobjede, ali i izgledne izvanredne izbore u rujnu. Premijer Plenković i sam je, u završnom obraćanju iz HDZ-ovog zagrebačkog stožera, praktički priznao da u ovom trenu u parlamentu nema većinu, pozvavši za stol “sve koji se žele pridružiti” HDZ-u (Jutarnji.hr).
A takvih trenutno nema puno. Zadnjih se dana u medijima naveliko špekuliralo da će novu većinu Plenković posložiti zahvaljujući koaliciji s HNS-om, što je solucija kojoj je navodno naginjao i Ivan Vrdoljak. Kojem je noćas počelo kliziti tlo pod nogama. Andro Vlahušić, član HNS-ovog predsjedništva, javno je pozvao Vrdoljaka da podnese ostavku (Jutarnji.hr), a očekuje se da će na istoj liniji biti i počasna predsjednica stanke Vesna Pusić, te potpredsjednica Anka Mrak Taritaš i zamjenik predsjednika Predrag Štromar, koji itekako imaju razloga kriviti Vrdoljaka za pretrpljene izborne poraze.
Dok se poraz HNS-ove kandidatkinje u Zagrebu od Milana Bandića mogao i očekivati (51,79 prema 46,07 posto što je razlika od 16.307 glasova), Štromar je nakon prvog kruga izbora u Varaždinskoj županiji slovio kao izraziti favorit. U prvom krugu dobio je 40,28 posto glasova pa se moglo očekivati da će bez većih problema odraditi pripetavanje protiv Radimira Čačića (25,48 posto glasova u prvom krugu).
Vrdoljak izgubio HNS-ovu utvrdu
Drugim riječima, da se predsjednik HNS-a Vrdoljak suzdržao od koketiranja s HDZ-om, Mrak Taritaš možda bi i dalje izgubila u Zagrebu, ali bi HNS gotovo sigurno zadržao fotelju župana u Varaždinskoj županiji, svojoj glavnoj utvrdi. Rezultati izbora to vrlo jasno pokazuju; za Štromara je u prvom krugu izbora glasalo 29.221 birača, dok je dva tjedna kasnije njegovo ime zaokružilo 21.784 birača. Između dva kruga izbora izgubio je čak 7437 glasova.
Gotovo identičan je broj glasova za koji je Radimir Čačić, bivši predsjednik HNS-a, a danas lider Reformista, podebljao svoj rezultat. U prvom krugu za Čačića je glasalo 18.486 birača, u drugom je dobio 26.264 glasova. Između dva kruga izbora dobio je 7778 glasova.
Činjenica da je Vlahušić prvi zatražio Vrdoljakovu ostavku sugerira da šefa stranke drže krivim i za HNS-ov poraz u Dubrovniku. Njihov kandidat Valentin Dujmović izgubio je od HDZ-ovog Mate Frankovića s prilično uvjerljivom razlikom (58,45 naspram 36,70 posto). No, takav se ishod ipak mogao očekivati, s obzirom da je Franković iz prvog kruga izašao s osjetnim vodstvom: dobio je 32,33 posto glasova, dok je za HNS-ovog kandidata glasalo 16,48 posto birača.
Nakon što je nakratko svratio do izbornog stožera Mrak Taritaš, Vrdoljak je i sam shvatio da je pokušajima pretrčavanja u HDZ-ov tabor ugrozio opstojnost svoje političke karijere. Pa je pokušao promijeniti ploču neuvjerljivom tvrdnjom kako je cijela priča zapravo bila samo spin, te porukom da će se na predstojećim sjednicama HNS-ovog predsjedništva i glavnog odbora osobno zalagati protiv koalicije s HDZ-om (Hina). Ali, bilo je prekasno. Medijima su već krenuli puštati neslužbene informacije da će Vrdoljak pod pritiskom stranačkih kolega morati podnijeti ostavku (Index.hr, Jutarnji list, 24sata).
HDZ se ne boji izvanrednih izbora
A ako se HNS riješi Vrdoljaka, izgledno je i da Plenković neće imati s kim presložiti saborsku većinu pa se kao jedini izlaz nameću novi izvanredni izbori. Kojih se HDZ očigledno nema razloga bojati. U drugom krugu lokalnih izbora iz svih su važnih duela izašli kao pobjednici i dokazali da su najmoćnija politička snaga u državi: Andro Krstulović Opara slavio je u Splitu, Ivan Anušić u Osječko-baranjskoj županiji, Blaženko Boban u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Nikola Dobroslavić u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Božo Galić u Vukovarskoj-srijemskoj županiji, Dalibor Milan u MOST-ovom Metkoviću, Mato Franković u Dubrovniku, Darko Puljašić u Požegi, Damir Mandić u Karlovcu… Rezultat je to kakvog ne mogu pokvariti ipak manje bitni porazi u gradonačelničkim utrkama u Gospiću (od HSP-ovog Karla Starčevića) i Kninu (od nezavisnog Marka Jelića).
Radi se o rezultatima iz kojih se neminovno zaključuje da bi HDZ na idućim izvanrednim izborima mogao ubilježiti pobjedu čak i uvjerljiviju nego na lanjskim. Problem i dalje ostaje koalicijski potencijal, s obzirom da trećeg pokušaja saveza s MOST-om evidentno neće biti. Ako ostanu na ovim razinama potpore, nije nemoguće da se HDZ-ovci dobace i do 70 mandata, što bi bilo dovoljno za koliko-toliko komfornu većinu u partnerstvu s manjincima. U suprotnom, nije nemoguće čak ni da okolnosti za pregovarački stol konačno prikuju i najveće hrvatske političke rivale, HDZ i SDP. O svemu tome vjerojatno će se odlučivati nakon ljeta.
