Zastupnik Živog zida Branimir Bunjac optužio je nedavno hrvatske medije da “zataškavaju istinu” o Monsantu i glifosatu/glifozatu, koja kaže da su stanovnici Hrvatske “najzagađeniji među svim članicama EU” tom “jednom od najkancerogenijih tvari na svijetu”. Radi se o visoko kontroverznoj aktivnoj tvari najpopularnijeg Monsantovog herbicida RoundUpa, ujedno i najrasprostranjenijeg i najučinkovitijeg na svijetu. Europska kemijska agencija (ECHA) navela je u ožujku ove godine da ta tvar nije kancerogena, da bi kasnije i nadležna Europska agencija za sigurnost hrane odbacila studiju koja glifosat povezuje s rakom, unatoč ocjeni Međunarodnog instituta za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije (IARC) iz 2015. godine o njegovoj “vjerojatnoj kancerogenosti”. Usprkos tome, Europska komisija predlaže da se dozvola za korištenje glifosata na tlu EU produlji za 10 godina, premda postoji i suprotstavljena inicijativa da se on što prije zabrani.
Ono što je zasad uspjelo je tek svježa zabrana lobistima Monsanta da se motaju hodnicima Europskog parlamenta, nakon što je korporacija odbila odazvati se na saslušanje oko afere “Monsanto Papers” – otkrića da se kompanija u cilju zadržavanja dozvole za korištenje herbicida koristi pritiscima na regulatore. Tako je Monsanto postao prva kompanija u povijesti kojoj je pristup EP-u zabranjen zbog neodazivanja na saslušanje.
No, vratimo se zastupniku Živog zida. Čitateljica Faktografa zamolila nas je da provjerimo sljedeći napis objavljen na Facebook profilu Branimira Bunjca:
Upravo ovih dana u SAD traje sudski postupak protiv glifosata koje proizvodi Monsanto. Pojavljuju se sasvim jasni dokazi da Monsanto ne provodi dugotrajna testiranja herbicida, te da taji njihov pravi sastav. Stručnjaci sumnjaju da je herbicid Roundup jedna od najkancerogenijih tvari na svijetu. I dok se europske zemlje još pokušavaju nekako obraniti, hrvatska vlada dozvolila je da se glifosat kod nas koristi do 2023. godine. U međuvremenu studije pokazuju da su stanovnici Hrvatske najzagađeniji glifosatima među svim članicama EU…”
Najprije smo se obratili samome Bunjcu kako bismo razjasnili odakle mu podaci za ovako alarmantne tvrdnje. Odgovorio nam je šturo, slanjem dvije poveznice, od kojih je jedna na priopćenje Zelene akcije, organizacije unutar saveza Friends of the Earth, koja je provodila istraživanje o prisutnosti glifosata u urinu stanovnika urbanih područja 18 zemlja članica EU, a druga je bila na članak objavljen na HKV-u, portalu, koji se teško može nazvati utemeljenim izvorom informacija. Članak, doduše, potpisuje umirovljeni profesor, agronom i genetičar slovenskog porijekla Marijan Jošt, jedan od poznatijih protivnika širenja genetski modificiranih organizama na ovim prostorima.
“Kao posljedica takvoj izloženosti u čovjeka se javlja tridesetak bolesti, da spomenemo samo neke: autizam, Alzheimerova bolest, sterilnost, ugibanje stanica zametka, malformaciju ploda, povećanje učestalosti raka tiroidne žlijezde, raka jetre, raka žučovoda, prekomjerna debljina, celijakija, visoki krvni tlak, diabetes, bubrežne bolesti, porast muške neplodnosti itd.”, navodi on u tekstu. No, kancerogenost ove tvari je u žiži zanimanja pravosudnog postupka u Kaliforniji kojeg spominje Bunjac, pa ćemo se najdetaljnije baviti njome. Jošt o tome navodi: “Već kod prvih ispitivanja učinka glifosata utvrđeno je povećanje tumora testisa u pokusnih štakora (1981.), uvećanje frekvencije tumora bubrega u miševa (1983.), uvećan broj tumora pankreasa i jetre u štakora (1990.). Međutim, Agencija za zaštitu okoliša (EPA) je za sve to našla obrazloženje i obezvrijedila sve navedene nalaze. Zanimljivo, odluci EPA o dozvoljenom povećanju uporabe glifosata, prethodilo je izvješće o nedostatku dokaza o povezanosti oboljenja i izloženosti glifosatu. Autor tog izvješća bio je plaćeni konzultant korporacije Monsanto, koja je financijski potpomogla istraživanja.”
Po svemu sudeći, Jošt se referira na bivšeg zaposlenika EPA-e Jessa Rowlanda. Monsanto je, kako pravilno ističe Bunjac, tužen od strane 184 oboljelih od raka, u prvom redu neHodgkinova limfoma, i to upravo temeljem ocjene IARC-a. Oboljeli tvrde da Monsanto nije na pravilan način označio svoje proizvode upozorenjima. No, fokus rasprave je na tome koliko je glifosat kancerogen, pa je do sudnice dospio i jedan od e-mailova menadžera Monsanta, u kojemu ovaj citira razgovor s Rowlandom.
“Ako ovo uspijem ubiti, zaslužujem medalju“, stavlja on Rowlandu u usta, vezano za studiju o povezanosti glifosata s rakom.
Kalifornijski postupak i kontroverze oko ocjene IARC-a
No, tu stvari ne postaju nimalo jednostavnije. Ni Monsanto naime, ne sjedi skrštenih ruku u kalifornijskom postupku. Naime, iako je potvrđeno da kod glodavaca uzrokuje povećanje postojećih i izaziva nove tumore, korporacija pred sudom tvrdi kako kancerogenost nije potvrđena kod ljudi, što je dokazano u najvećoj provedenoj studiji pesicida – Agricultural Health Study – dugogodišnje studije američkih znanstvenika s Nacionalnog instituta za rak, koja se provodi još od devedesetih godina.
Znanstvenici tog instituta proučavaju utjecaj pesticida na zdravlje sada već 89.000 radnika u poljoprivredi i članova njihovih obitelji i pritom odbacuju povezanost izloženosti glifosatu i pojavi neHodgkinovog limfoma. Ono što studiju čini važnom, istaknuto je na sudu, osim samog opsega istraživanja, jest činjenica da se nije provodila u laboratoriju, već kroz stvarnu, životnu uporabu tog herbicida. Argumentira se i da kancerogenost glifosata odbacuju i institucije diljem razvijenog svijeta, koji taj herbicid prate još od ’80-ih godina 20. vijeka; od SAD-a, Europe i Kanade do Japana i Novog Zelanda.
No, epidemiolog Aaron Blair i njegov tim specijalista IARC-a u trenutku donošenja ocjene, ipak su odlučili proglasiti glifosat vjerojatno kancerogenim; štoviše odbili su u analizu uvrstiti nalaze američkog Nacionalnog instituta za rak, koji je ustvrdio da tvar nije pozvezana s NHL-om 2005., što je ponovio i u kasnijim zaključcima u, doduše, još uvijek neobjavljenom dijelu studije. Monsanto je Blaira otvoreno optužio za namjerno zataškavanje tih nalaza, što je on, prema pisanju Reutersa, odbacio tvrdeći kako znanstvenici nisu imali vremena u svoju ocjenu uključiti i opsežnu studiju o zdravlju radnika u poljoprivredi. Dva stručnjaka, koja je kontaktirao Reuters, izjavili su kako ovaj Blairov odgovor nije nikakav znanstveno utemeljeni razlog za odbacivanje saznanja iz neobjavljene studije.
Štoviše, nakon uvida u sudske spise, Reuters je izvijestio kako je epidemiolog Blair pred sudom kazao da bi rezultati te studije utjecali na rezultate IARC-ove analize i učinili manje vjerojatnom ocjenu da glifosat bude ocijenjen “vjerojatno kancerogenim”. Sama ocjena IARC-a se temelji na “ograničenim dokazima” kancerogenosti tvari kod ljudi te “dovoljnim dokazima” prilikom eksperimenata na životinjama, napisao je Reuters u podugačkoj analizi.
Ubrzo stiže demantij: Huffington Post objavljuje reagiranje IARC-a, gdje se navodi kako jedan od dva stručnjaka koji su tvrdili da nisu u sukobu interesa, ipak bio na platnoj listi Monsanta. Objavljuju čitavo Blairovo svjedočenje, navodeći da iz njega suvislo proizlazi zašto je IARC odlučio ne koristiti još uvijek neobjavljene podatke, pitajući se gdje bi znanost završila kad bi se stručne odluke donosile temeljem hodničkih priča između znanstvenika, kao i onome što znaju mimo revidiranih studija. Doznajemo i da studija na koju se Monsanto referira ipak nije zlatni standard za NHL i glifosat, jer se u masi proučavanja različitih pesticida posvećuje nedovoljno vremena promatranju utjecaja glifosata…
Glifosat – vrlo zapetljana priča
Kako bismo došli do makar približne pretpostavke kako se odnositi prema ovoj kemikaliji, ali i kako bismo ocijenili alarmantnu Bunjčevu izjavu, obratili smo se Valeriju Vrčeku, profesoru na Zavodu za organsku kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu. On nam, uz ostalo, šalje i svoj članak gdje piše ono što bi svakom građaninu već trebalo biti jasno: “Toksikologija glifozata postala je vrlo zapetljana priča, opterećena znanstvenim, ekonomskim i političkim interesima. U (doslovno) svjetskom sukobu oko sigurnosti glifozata uključene su mnoge institucije… Svaka ima svoje stajalište kojim se nerijetko protuslovi argumentima drugih”.
Na upit o izjavi zastupnika Živog zida, pak, kaže: “Izjava zastupnika Bunjca je djelomično točna, a takve izjave najviše zbunjuju”.
“Točno je da je Međunarodna agencija za istraživanje raka svrstala glifozat u skupinu 2A, gdje se nalaze vjerojatni uzročnici raka, no to ne znači da je glifozat ‘najkancerogenija tvar na svijetu’. Nakon službenog statusa 2A, mnogi su Amerikanci, oboljeli od non-Hodgkinova limfoma, pokrenuli sudske tužbe protiv “Monsanta”. I to je točno. Što se tiče službenih stajališta Europske unije i Republike Hrvatske prema tržišnoj sudbini glifozata, ona su usklađena, a nisu suprotstavljena, kako tvrdi zastupnik Bunjac. Hrvatska podržava privremenu i ograničenu regulaciju uporabe tog herbicida, uvedenu u EU ove godine. Tom je kompromisnom uredbom produljeno zeleno svjetlo za glifozat, ali ne za sljedećih 15 godina, već “samo” do 2023. godine“, pojašnjava Vrček.
Politički i znanstveni poraz glifosata
On smatra vjerojatnim da će se te godine u potpunosti zabraniti uporaba glifozata na području EU, jer je on doživio svoj znanstveni i politički poraz. Javna je tajna, nastavlja, da je izglasani kompromis u EP zapravo “poklonjeno vrijeme” za prilagodbu poljoprivrede novim herbicidima i da su glifozatu su godine – odbrojane. No, politička odluka, koja bi bila usklađena s najnovijim znanstvenim potvrdama o štetnosti glifozata, se još uvijek odgađa. Trenutak njenog donošenja po njemu je povezano s novim političkim odnosima između Europske unije i nove američke administracije, političkom sudbinom transatlanskih pregovora o slobodnoj trgovini (TTIP), te preuzimanjem američke tvrtke „Monsanto“ od strane njemačkog „Bayera“.
Početkom ove godine, naime, objavljena je studija koja dokazuje izravnu povezanost glifozata s metaboličkim poremećajima poput bolesti masne jetre, gojaznosti i dijabetesa (Scientific Reports 2017, 7:39328). Rezultate istraživanja engleskih i francuskih autora objavila je ugledna izdavačka kuća „Nature“, što je (mnogima) dovoljan razlog za upozorenje i zabrinutost. Znanstvenici su otkrili da glifozat izaziva navedeni metabolički sindrom i to u koncentracijama koje su tisuću puta manje od onih dozvoljenih.
Koliko smo izloženi? Ispod EU prosjeka
Budući da je glifozat najkorišteniji herbicid na svijetu – nemoguće ga je izbjeći. Prehrana je najčešći način izlaganja toj kemikaliji: preko 90 posto uzoraka genetski modificirane soje zagađeno mikrogramskim dozama glifozata; četvrtina kruha u Ujedinjenom Kraljevstvu sadrži preko 200 mikrograma glifozata po kilogramu pekarskog proizvoda; svaka litra piva u Njemačkoj sadrži u prosjeku nekoliko desetaka mikrograma glifozata, što je stotinjak puta veća doza od one koja je dozvoljena za tragove glifozata u pitkoj vodi.
“Također je točno (kada Bunjac kaže) da su mnogi ljudi onečišćeni tragovima glifozata, posebice oni koji rukuju njime, poljoprivrednici, trgovci, proizvođači… Jedinu opsežniju studiju objavili su znanstvenici iz medicinskog instituta u Bremenu i prema toj analizi uzorci iz Hrvatske nisu ‘najzagađeniji glifozatom’. Štoviše, u donjoj smo polovici ‘kontaminiranih’ nacija. Ipak, u nekim uzorcima urina iz Hrvatske otkrivena je najviša koncentracija spoja AMPA-e, a to je razgradni produkt glifozata. Dakle, vrijedi biti na oprezu i nadati se što skorijoj zabrani glifozata.”, navodi Vrček.
Ministarstvo poljoprivrede: Nema temelja za tvrdnju da smo najzagađeniji
Isto navodi i naše Ministarstvo poljoprivrede, koje smo upitali za komentar Bunjčevih tvrdnji kako o štetnosti glifosata, tako i o izloženosti hrvatskog stanovništva.
“Ministarstvo poljoprivrede ne raspolaže znanstvenim istraživanjima na temelju kojih bi se moglo tvrditi da je naša zemlja najzagađenija glifosatima. Ograničenja uporabe glifosata, kao i ostalih aktivnih tvari odobrenih za primjenu u sredstvima za zaštitu bilja, temelje se na procjenama rizika Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) i odlukama Europske komisije, a provode se sukladno uputama u pravno obvezujućim aktima koji vrijede za sve države članice Europske unije. Europska agencija za sigurnost hrane, u postupku odobravanja aktivnih tvari, svoj znanstveni zaključak daje na raspolaganje javnosti, pa Vas za više informacija upućujemo na stranice EFSA-e“, navodi Ministarstvo u odgovoru.
Zelena akcija: Pretjerana Bunjčeva izjava
Za kraj smo se obratili i Zelenoj akciji, vezano za studiju koju je Friends of the Earth provodio i objavio 2013. godine, a na koju se također poziva Bunjac. I ondje odbacuju Bunjčeve alarmantne teze, ali napominju da je nužno nastaviti motriti i kontrolirati njegov utjecaj na zdravlje ljudi s obzirom na to da se radi o najkorištenijem herbicidu na svijetu, pa tako i u Europi, “kao i na činjenicu da se u EU ne provodi sustavni monitoring prisutnosti te tvari u ljudskim tijelima i okolišu”.
“Mreža Friends of the Earth, koje je i Zelena akcija članica, odlučila je zato provesti istraživanje s ciljem upozoravanja javnosti na ovaj problem. U sklopu istraživanja analizirana su 182 uzorka urina stanovnika iz 18 zemalja EU, da bi se ispitalo koliko ljudi u urinu ima tragove glifosata i AMPA-e, jednog od produkata raspada ove tvari. Pritom se ciljano ‘pucalo’ na stanovnike urbanih sredina, a ne na poljoprivrednike koji su svakodnevno u direktnom kontaktu s kemikalijom. Rezultati istraživanja pokazali su prisutnost mjerljivih količina glifosata u čak 44% uzoraka, a isto vrijedi i za 4 od 10 uzoraka uzetih iz Hrvatske. Zanimljivo je i da je podrijetlo uzorka s najvišom izmjerenom koncentracijom AMPA-e bila upravo Hrvatska”, kazao nam je Hrvoje Radovanović, asistent na Programu zaštite prirodnih resursa u Zelenoj akciji, organizaciji na koju se poziva Bunjac. Radovanović upozorava kako se radi o preliminarnom istraživanju iz kojeg se ne mogu izvući konačni zaključci o rasprostranjenosti ove tvari u tijelima građana EU ili njenih pojedinih država članica, no koje svakako dobro ilustrira problem i potrebu za sistematskim monitoringom ove tvari na razini EU.
“Iako tvrdnju da je glifosat jedna od najkancerogenijih tvari na svijetu smatram pretjeranom, njegova široka rasprostranjenost u okolišu, a očito i u tijelima ljudi, prisiljava nas da sva upozorenja o njegovoj kancerogenosti shvatimo iznimno ozbiljno”, smatra Radovanović, pozivajući se na mišljenje IARC-a. Napominje i da je RoundUp, kao i druge komercijalne formulacije herbicida, smjesa više tvari, koja može biti i kancerogenija od glifosata, zaključujući da usprkos mišljenju Europska kemijske agencije da nije kancerogen za čovjeka (premda ga i dalje klasificira kao tvar koja može prouzročiti ozbiljna oštećenja očiju i koja je toksična za vodene organizme), činjenica da se dvije respektabilne međunarodne organizacije ne mogu dogovoriti oko ovog pitanja upućuje na zaključak da bi njegovo korištenje do daljnjega trebalo ograničiti na najmanju moguću mjeru.
