“Sada imamo izabrana sva tijela, uz jedan izuzetak, ali i to tijelo može raditi. Može, jer ima potpredsjednika i može sukladno zakonu raditi”, stav je HDZ-ovog predsjednika Sabora Željka Reinera (HRT).
Tako je Reiner obrazložio svoju odluku da ne uvrsti odmah u dnevni red imenovanje Ranka Ostojića na čelo saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Domoljubna koalicija, naime, ne želi prihvatiti Ostojića kao predsjednika ovog Odbora (Večernji list), usprkos odredbama Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske.
A taj zakon u četvrtom stavku svog 105. članka propisuje da “radom odbora Hrvatskog sabora nadležnog za nacionalnu sigurnost predsjedava zastupnik iz redova najzastupljenije oporbene stranke”.
Utoliko se radi o vrlo specifičnom odboru, na kojeg se ne primjenjuju samo odredbe Poslovnika Hrvatskog sabora. Shodno tome u ovom se slučaju ne može primijeniti niti odredba članka 48. saborskog Poslovnika, prema kojem “potpredsjednik radnog tijela u slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika ima njegova prava, obveze i odgovornosti”.
Iz istog razloga predsjednik Sabora Reiner u ovom slučaju nema ni ovlasti koje mu inače daje članak 49. saborskog Poslovnika, a u kojem stoji: “Ako predsjednik radnog tijela ne sazove sjednicu kada je to dužan učiniti, sjednicu radnog tijela sazvat će predsjednik Sabora i odrediti člana radnog tijela koji je dužan predsjedati sjednicom tog radnog tijela”.
Skandal SOA
Nevoljkost Domoljubne koalicije da prihvati Ostojićevo imenovanje na čelo Odbora za nacionalnu sigurnost treba promatrati i u svjetlu tekućeg skandala oko razrješenja ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) Dragana Lozančića, čiju je smjenu već potpisala Kolinda Grabar Kitarović, ali još se čeka suglasnost premijera Tihomira Oreškovića (24 sata).
Grabar Kitarović u svom priopćenju navela je da Lozančića razrješuje dužnosti zbog “povreda Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH”. Nije, međutim, navela o kakvim se povredama dužnosti radi, a saborski Odbor za nacionalnu sigurnost, kada bi bio u potpunosti formiran odabirom svog predsjednika, ove bi tvrdnje s Pantovčaka mogao preispitati.
Prvim stavkom 105. članka Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu je, naime, propisano da je “odbor ovlašten i saslušavati ravnatelje i službene osobe sigurnosno-obavještajnih agencija o tome jesu li neke mjere i radnje tih agencija bile nezakonite”. Također, ovaj odbor prema članku 8. istog Zakona može od SOA-e tražiti izvanredno izvješće o poslovima stručnog nadzora.
No, izgledno je da će Domoljubna koalicija u konačnici morati prihvatiti SDP-ovog kandidata za predsjednika Odbora za nacionalnu sigurnost. Bez neobvezujućeg mišljenja ovog odbora, kako je propisano drugim stavkom 66. članka Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu, neće biti moguće imenovati budućeg ravnatelja SOA-e, s kojim Odbor za nacionalnu sigurnost ima pravo obaviti i razgovor.
