Pod povećalom

Četvrtina Vladinih reformi lomit će se na leđima građana

Hina / Lana Slivar Dominić / lsd

Vlada Tihomira Oreškovića na svojoj 17. sjednici, posljednjoj održanoj tijekom prvih sto dana mandata, konačno je donijela dugo najavljivani Prijedlog nacionalnog programa reformi. Ovaj dokument sadrži ukupno 58 reformskih prijedloga s pregledom glavnih obaveza u idućih 12 mjeseci, a cilj Faktografove analize jest podijeliti predložene reforme u tri skupine, ovisno o tome kakav će imati utjecaj na život građana.

Analizirajući reforme došli smo da zaključka da bi 24 predložene reforme (41,38 posto) za građane trebale biti pozitivne, 14 reformi (24,14 posto) bi moglo imati negativan utjecaj na živote građana, dok 20 reformi (34,48 posto) spadaju u kategoriju neutralnih, s obzirom da se radi o mjerama u kojima se država prvenstveno namjerava baviti vlastitim unutarnjim uređenjem. Pritom treba naglasiti da Vlada RH predloženi plan reformi ne donosi samoinicijativno, već se radi o prijedlozima koji se u sklopu postupka prekomjernog deficita – zajedno s Prijedlogom programa konvergencije – moraju poslati Europskoj komisiji.

Vlada je odredila dva glavna cilja strukturalnih politika u 2016. i 2017., a to su povećanje održivosti duga opće države i promicanje rasta i zapošljavanja te u sklopu toga odredila četiri ključna reformska područja..

I. Makroekonomska stabilnost i fiskalna održivost

Pozitivno

Daljnji razvoj sustava objedinjene javne uprave  Proširenje broja institucija i kategorija za koju se provodi postupak objedinjene javne nabave trebalo bi rezultirati smanjenjem rashoda. Očekivana razina uštede se kreće u rasponu od 10 – 15 % od vrijednosti nabave. 

Osigurati strožu provedbu preporuka državne revizije – Do srpnja 2016. trebao bi se izmijeniti Zakon o Državnom uredu za reviziju na način da se uvedu financijske sankcije za one koji ne postupaju po nalazima revizije. 

Kvalitetnije definiranje politike vlasnika u strateškim trgovačkim društvima u vlasništvu RH – Unapređenje postupka imenovanja uprava i nadzornih odbora strateških trgovačkih društava, unapređenje planiranja i praćenja rezultata i usklađivanje politike nagrađivanje uprava i nadzornih odbora s ostvarenim rezultatima nemaju kratkoročni pozitivni učinak na državni proračun, ali dugoročno bi trebali dovesti do odgovornijeg upravljanja i uspješnijeg poslovanja.

Smanjenje državnog portfelja stanova, poslovnih prostora i zemljišta – Rasprodaja nekretnina u Hrvatskoj uglavnom nema podršku javnosti, ali ova bi mjera trebala aktivirati neiskorištenu državnu imovinu poput npr. stavljanja u funkciju prostora bivših vojarni, što bi trebalo rezultirati novim radnim mjestima.

Negativno

Smanjenje rashoda za zaposlene u javnoj upravi i javnim službama – Smanjenje rashoda opće države za 600 milijuna kuna u razdoblju od 2016. do 2018. (u odnosu na 2015)  te smanjenje deficita opće države planira se i kroz smanjenje rashoda za zaposlene u javnim službama. Do 2018. ti se rashodi planiraju smanjiti za dva posto i to kroz  zamrzavanje novog zapošljavanja, osim u području EU fondova i drugim od strane Vlade RH definiranim kategorijama; kroz izmjenu uvjeta krajnjeg roka odlaska državnih i javnih službenika u mirovinu te kroz smanjenje dodataka na staž. Do prosinca se planira donijeti jedinstveni kolektivni ugovor za zaposlene u javnoj upravi i javnim službama. 

Uvođenje poreza na nekretnine – Uvođenje poreza na nekretnine od nas traži Europska komisija. Masovnom procjenom vrijednosti nekretnina, tržište nekretnina postat će transparentnije. Prije pune primjene poreza na nekretnine 1.siječnja 2020., u prvoj etapi postojeći sustav komunalne naknade transformirat će se u “jednostavni” porez na nekretnine tako da se u izračun poreza uvedu i dva nova koeficijenta – dob i stanje nekretnine. Primjena takvog poreza na nekretnine počinje od 1.siječnja 2018. Prethodit će joj dovršetak postupka evidentiranja svih nekretnina na području jedinica lokalne samouprave i ažuriranje podataka o obveznicima plaćanja komunalne naknade tijekom 2016., a tijekom 2017. podaci bi trebali biti nadopunjeni podacima o stanju i dobi nekretnina. Ta mjera za sada nema fiskalnog učinka, a konačni je cilj nakon punog uvođenja mjere (ne u mandatu ove vlade) skupiti prihode u visini od 1 posto BDP-a.

Reevaluacija strateške imovine i smanjenje državnog portfelja trgovačkih društava – Objavom ovog plana reformi doznali smo zašto je vlada poslala na procjenu čak 15 strateških trgovačkih društava – predviđa se revizija popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za RH. Doći će, dakle, vjerojatno do privatizacije poduzeća, odnosno infrastrukture koja bi trebala služiti općem dobru. U lipnju 2016. bit će objavljena Analiza poslovanja i važnosti strateških trgovačkih društava, da bi već u srpnju došlo do izmjena Odluke Vlade RH o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za RH te do izmjena i dopuna Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH. Kad se lista strateških poduzeća suzi, već u kolovozu 2016. slijedi donošenje Plana privatizacije nestrateških trgovačkih društava. U rujnu slijedi izmjena Uredbe o načinu prodaje dionica i poslovnih udjela, a u listopadu objava natječaja po jednostavnijoj proceduri. Rasprodajom državnog portfelja Vlada planira tijekom 2016. i u prvoj polovici 2017. dobiti 500 milijuna eura od prodaje stanova, poslovnih prostora, zemljišta, uplate dividende, prodaje dionica i poslovnih udjela. Kao kvalitativni učinak navodi se smanjenje proračunskog deficita i javnog duga te povećanje kreditnog rejtinga. 

Izmjene u sustavu zdravstvenog osiguranja – Vlada kreće u izmjene akta kojom se određuje cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja – već u lipnju 2016. dopunsko zdravstveno osiguranje trebalo bi poskupjeti sa 70 na 89 kuna. U lipnju bi se počelo primjenjivati povećanje najvećeg iznosa participacije za one koji nemaju dopunsko s 2000 na 3000 kuna. Za rujan je predviđeno uvođenje dodatnog zdravstvenog osiguranja (za nestandardne zdravstvene usluge). Kao fiskalni učinak tih mjera Vlada navodi kako će se tijekom 2016. u proračun sliti 100 milijuna kuna, a od 2017. do 2019. dodatnih 300 milijuna kuna godišnje.

Reforma hitne medicine – Iako se među kvalitativnim učincima najavljene reforme hitne medicine – koja će nastupiti već u lipnju 2016. na prvom mjestu navodi financijska stabilnost zdravstvenog sustava, zanimljivo je da će provođenje tih mjera rezultirati s tričavih 50 milijuna kuna ušteda za razdoblje od 2016. do 2019. godine.  Osim financijske stabilnosti zdravstvenog sustava, zanimljivo je da Vlada kao ishod te reforme navodi i podizanje kvalitete zdravstvene zaštite, veću dostupnost zdravstvenih usluga, usklađivanje pristupa hitnim službama s pristupom primarnoj zdravstvenoj skrbi.

Reorganizacija mreže bolnica  Mada su u uvodnom dijelu ovog reformskog plana izneseni podaci o pozitivnim trendovima u zdravstvu i smanjenju dugova koje je ostvarila bivša vlada, ide se u promjenu sustava. Novi ministar zdravlja Dario Nakić, koji je s čelnog mjesta zadarske bolnice smijenjen 2012. zbog manjka od 116 milijuna kuna, zadužen je za “uvođenje racionalizacije i postizanje financijski održivog sustava, reda i transparentnosti istog te eliminacije dugovanja u bolničkom sustavu mjerama reorganizacije i racionalizacije poslovanja”. Nakon što je već obustavljen dosadašnji program postupka sanacije za javne ustanove u zdravstvu, u lipnju će se donijeti novi plan racionalizacije poslovanja. Slijedi rekonstrukcija bolničkog sustava, novo određivanje djelatnosti ustanova, odnosno njihovo funkcionalno povezivanje, a za prosinac je najavljen novi Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite. Reorganizacija sustava, po Vladinim planovima, trebala bi u razdoblju od 2016. do 2019. uštedjeti nešto preko milijardu kuna, 

Racionalizacija i reorganizacija nezdravstvenih usluga u bolnicama – Od iduće godine u bolnice se uvodi outsourcing odnosno, kako su to objasnili, “unapređenje organizacije pružanja nezdravstvenih usluga, povećanje produktivnosti osoblja, uvođenje efikasnijih modela rada i racionalizacija potrošnje za nemedicinske usluge”. Outsourcingom će biti obuhvaćene zaštitarske službe, služba pranja rublja, služba čišćenja nemedicinskih površina, administrativne i financijske službe i tehničke službe. U razdoblju od 2016. do 2019. to bi trebalo donijeti uštede od 100 milijuna kuna.

Daljnja provedba objedinjene javne nabave, strože kontrole propisivanja lijekova i informatizacija sustava – S obzirom da  se ovom mjerom predviđa smanjenje rashoda od čak 350 milijuna kuna u razdoblju od 2016. do 2019. teško je očekivati da uštede na lijekovima neće ići nauštrb bolesnika.

Poticanje dužeg ostanka u svijetu rada – Od 1. siječnja 2028. pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ostvarivalo bi se sa 62 godine i 35 godina staža, a u punu starosnu mirovinu išlo bi se sa 67 godina. Time je nova Vlada za 10 godina skratila rok kojeg je za odlazak u mirovnu sa 67 godina postavila bivša Vlada. Predviđeno je i uvođenje jedinstvene mjesečne stope penalizacije za prijevremenu starosnu mirovinu u iznosu od 0,3 % . U tu će se svrhu u prosincu 2016. donijeti izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju. Kao korist za proračun navodi se “potencijalno usporavanje rashoda državnog proračuna”, iako stručnjaci upozoravaju da će opterećenje za proračun kratkoročno biti veće jer će se građani požuriti otići u mirovinu da bi izbjegli nove mjere. Bivši ministar rada Mirando Mrsić upozorava kako će, kada se uzme u obzir očekivana životna dob u Hrvatskoj, Vlada ovim prijedlogom građanima ukrasti tri do pet godina uživanja mirovine. Upozorava i na preoštru penalizaciju odlaska u prijevremenu mirovinu na kojoj se u Hrvatskoj građani često odlučuju zato što su ostali bez radnog mjesta, a ne zato što to žele. Hrvatska stranka umirovljenika najavljuje skupljanje potpisa za referendum.

Određivanje zajamčenog minimalnog standarda – Rad na uspostavi zajamčene minimalne naknade započela je još bivša vlada. U ovom se planu navodi kako je preduvjet za određivanje i nadzor nad provedbom zajamčenog minimalnog standarda uspostava Jedinstvenog centra za naknade (JCN) i MISOSS aplikacije. Pri određivanju limita za socijalne naknade vodit će se računa kako ukupni iznos ostvarenih socijalnih naknada ne bi bio veći od prihoda koji se mogu ostvariti radom (osobito slabo plaćenih radnika) odnosno kako “socijalne naknade ne bi slabile radnu motivaciju”. Najavljen je i niz potrebnih zakonskih promjena kako bi se došlo do novog sustava, a kao osnovu za reformiranje sustava socijalnih naknada u svom planu Vlada navodi “uvođenje imovinskog i/ili dohodovnog cenzusa”, zbog čega se opravdano strahuje da će se primanja najugroženije skupine građana smanjivati.

Konsolidacija naknada u sustavu socijalne skrbi na državnoj razini – Cilj je određivanje naknada na koje će se primjenjivati dohodovni i imovinski cenzus i standardizacija kriterija za dodjelu socijalnih naknada. Fiskalni učinak očekuje se tek od 2017. na osnovi simulacije uvođenja imovinskog cenzusa prilikom ostvarivanja prava na doplatak za djecu (po kriterijima kao što su drugi automobil, druga imovina koja ne služi za osnovne životne potrebe). Vlada tvrdi da želi postići veću transparentnost pri dodjeljivanju socijalnih naknada, ali strahuje se da će se i ova reforma u konačnici lomiti na leđima najsiromašnijih slojeva.

Neutralno

Poboljšati upravljanje javnim dugom  Strategiju za upravljanje javnim dugom za razdoblje 2016. – 2018. koja bi trebala omogućiti jaču fiskalnu kontrolu i odgovarajuće dugoročno planiranje tek treba donijeti do kraja svibnja 2016. Strategija će se donijeti za trogodišnje razdoblje, a sukladno zahtjevima Europske komisije ažurirat će se svake godine (prvi put u svibnju 2017). Uz to, predviđeno je jačanje kapaciteta Odjela za upravljanje javnim dugom Ministarstva financija kroz dodatno zapošljavanje i unutarnju reorganizaciju do rujna 2016.

Poboljšati proračunsko planiranje i kontrolu rashoda  Poboljšanje kontrole rashoda provest će se kroz uvođenje mehanizma praćenja provedbe mjera iz Smjernica za uspostavu standardnih materijalnih troškova kod proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Mehanizam praćenja provedbe mjera trebao bi biti definiran u lipnju 2016. Temeljem provedbe smjernica očekuje se potencijalno smanjenje rashoda za minimalno 100 milijuna kuna u 2016. Daljnje moguće uštede vidjet će se temeljem ex-post evaluacije koja se namjerava uvesti u sklopu izmjena Zakona o proračunu.

Daljnja standardizacija materijalnih rashoda – Nakon nedavnog donošenja Odluke o uvjetima korištenja službenih automobila, mobilnih telefona, redovnih zrakoplovnih linija, poslovnih kreditnih kartica, sredstava reprezentacije te načinu odobravanja službenih putovanja, u roku od 60 dana očekuje se i donošenje Smjernica za upravljanje voznim parkom. Iako vlada ovim mjerama planira uštedjeti minimalno 50 milijuna kuna godišnje, nisu u krivu niti oni koji ovi mjere nazivaju populističkima. Ograničavanje korištenja mobitela osoba na važnim funkcijama u ministarstvima, primjerice, mogao bi se ubuduće pokazati kao dobar izgovor za neobavljanje nužnih poslova i poslovnih dogovora.

Unapređenje fiskalnog okvira – Do rujna 2016. trebao bi biti donesen Zakon o fiskalnoj odgovornosti koji će biti usklađen s prijedlozima Europske komisije.

Financijsko restrukturiranje strateških trgovačkih društava u poteškoćama – Do studenog 2016. bit će doneseni planovi te će započeti financijsko restrukturiranje strateških trgovačkih društava s najvećom razinom zaduženosti i poteškoćama u otplati, a na osnovi Analize poslovanja i važnosti strateških trgovačkih društava koju će napraviti vanjski stručnjaci. Konačni cilj je smanjenje razine zaduženosti strateških trgovačkih društava, a time i zaduženosti opće države, a kakav će biti kratkoročni učinak na proračun moći će se reći tek nakon što se izrade planovi restrukturiranja.

Redefiniranje pojma i strukture sveobuhvatne evidencije državne imovine – Ovom se mjerom želi osigurati transparentan uvid u opseg i strukturu državne imovine kroz podatkovnu i programsku nadogradnju postojećeg Registra državne imovine, odnosno implementaciju informacijskog sustava.

Reforma primarne zdravstvene zaštite – Ovim se mjerama predviđa ograničenje broja pacijenata u primarnoj zdravstvenoj zaštiti od 500 do 1500 po liječniku, za što bi se trebala donijeti nova mreža Primarne zdravstvene zaštite i nova mreža javno zdravstvene službe. Mreža PZZ-a trebala bi se reorganizirati u roku od jedne do 10 godina, opremanje ordinacija u roku od četiri godine, edukacija liječnika u roku od četiri godine i racionalizacija mreže biokemijskih laboratorija u roku od godine dana. Teško je u ovom trenutku procjenjivati mogućnost provedbe zacrtanog, ali Vlada očekuje da će tim mjerama u razdoblju od 2016. do 2018. uštedjeti 50 milijuna kuna.

Unapređenje sustava staža osiguranja s povećanim trajanjem – Iako je planom nova revidirana lista zanimanja i radnih mjesta na kojima se staž računa s povećanim trajanjem najavljena za travanj, ona još nije objavljena. Vlada najavljuje da će lista zanimanja s beneficiranim stažem biti smanjena za oko 50 posto. U medijima su objašnjavali kako nekih radnih mjesta s te liste više i nema, odnosno kako su se popravili uvjeti rada. Očekuje se da će osim policajaca i vojnika koji idu po drugim zakonima, lista obuhvaćati samo ona zanimanja u kojima fizički nije moguće raditi poslije 45. godine poput balerina i ronilaca.

Osigurati dosljednost kriterija povezanih s definicijom invalidnosti/invaliditeta – Namjera je uspostaviti poboljšani algoritam medicinskog vještačenja. Predviđa se nova sistematizacija invalidnosti i pripadajućih socijalnih povlastica.

Uspostava jedinstvenog centra za naknade (JCN) povezivanjem podataka i objedinjenom administracijom naknada  Objedinjene naknade trebale bi povećati transparentnost i smanjiti zloporabe. Kao cilj navodi se pojednostavljivanje postupka ostvarenja prava, osiguranje standardizacije procesa, uvođenje zajamčenog standarda i osiguranje provjere prava u realnom vremenu. Po uspostavi JCN-a, navodi se, godišnja ušteda po uspostavi administriranja svih naknada bit će veća od 600 milijuna kuna.

II. Lakši uvjeti poslovanja i bolja investicijska klima

Pozitivno

Uklanjanje regulatornih i administrativnih prepreka i opterećenja poslovanju i investicijama – U lipnju 2016. trebala bi biti osnovana Radna skupina za poslovnu klimu i investicije te biti usvojen Akcijski plan za smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva do kraja 2016. Do kraja godine treba se provesti izmjena propisa koji će to omogućiti te razraditi smjernice za 2017. Doprinos godišnjem rastu BDP-a, pogotovo investicija, može biti veći od 2 postotna boda zbog administrativnog rasterećenja, navodi se u dugoročnim ishodima te mjere.

Mjerenje administrativnog opterećenja gospodarstva Standard Cost Model (SCM) metodologijom – Kao cilj navodi se smanjenje administrativnih troškova poslovanja za minimalno 20 posto do kraja 2016. u području pokretanja poslova, zaštite na radu, zdravstvenih i sanitarnih uvjeta te energetske učinkovitosti u gradnji te dodatno u području trgovine i posredovanja u prometu nekretnina. Proširiti CMD mjerenje na cijelu postojeću regulativu u području gospodarstva te provesti smanjenje izmjerenog administrativnog opterećenja do lipnja 2018. za minimalno 25 posto.

Nastavak liberalizacije i reforme tržišta usluga  Riječ je o uklanjanju preostalih prepreka tržištu usluga revizora, poreznih savjetnika i računovođa, odvjetnika, auto-škola, sukladno EU pravilima slobode unutarnjeg tržišta. Mjere nemaju fiskalnog učinka na rashode, ali može se očekivati pozitivni učinak na sniženje cijena i povećanja kvalitete za potrošače te moguće povećanje poslovnih prilika. 

Razvoj elektroničkih postupaka za pokretanje i obavljanje poslovanja – Vlada je razradila vremenski raspored za poticanje razvoja elektroničkih postupaka za jednostavno pokretanje poslova i dobivanje dozvola, čime se smanjuje visoka razina administrativnog opterećenja te osigurava jednostavniji i brži pristup tržištu.

Daljnje smanjenje i ukidanje neporeznih davanja – Cilj je do kraja 2016. smanjiti parafiskalno opterećenje poslovanja u iznosu od najmanje 330 milijuna kuna ukidanjem ili smanjenjem parafiskalnih nameta s najvećim učinkom na poslovanje. U svibnju bi se trebao donijeti plan koji će se parafiskalni nameti smanjiti ili ukinuti, da bi do kraja godine to i zaživjelo.

Reforma javne nabave kroz pojednostavljenje i digitalizaciju – Planira se smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva uvođenjem elektroničke dostave ponuda (e-nabava), Europske jedinstvene dokumentacije o nabavi (ESPD) te povezivanjem ključnih javnih registara (sudski i obrtni registar, porezna uprava) sa sustavom Elektroničkog oglasnika javne nabave RH. Svi potrebni koraci zacrtani su tijekom 2016. i 2017. godine.

Ubrzanje razduživanja kroz poticanje otpisa potraživanja – Jednogodišnja privremena mjera koja bi se provodila tijekom 2017., te koja bi bila ograničena na zatečena nenaplativa potraživanja. Riječ je o izmjeni Zakona o porezu na dobit koja bi trebala biti donesena u srpnju 2016.  Izmjenama se želi stvoriti poticajni okvir za rješavanje problema nenaplativih potraživanja te smanjiti broj parničnih postupaka radi naplate potraživanja kako bi se cijeli postupak ubrzao, kao i smanjio broj neprihodujućih plasmana u bilanci banaka. Izmjene idu u smjeru poticanja izvansudskog rješavanja.

Aktivacija financijskih instrumenata – Ovom se mjerom želi osigurati lakši i povoljniji pristup financiranju poslovanja manjih i srednjih poduzetnika pomoću uvođenja financijskih instrumenata temeljenih na korištenju EU fondova. Ukupni investicijski učinak ove mjere, uključivši ulaganja privatnog kapitala banaka i drugih investitora iznosi više od 600 milijuna eura u razdoblju do kraja 2020. Kao instrumenti za provođenje te mjere navodi se potpisivanje sporazuma s HBOR-om i HAMAG-om za otvaranje novih kreditnih i jamstvenih linija te potpisivanje sporazuma s odabranim financijskim partnerima za pokretanje financijskih instrumenata temeljenih na vlasničkim ulaganjima, odnosno fondovi rizičnog kapitala. Do studenog 2016. trebali bi biti zadovoljeni uvjeti za početak plasmana sredstava.

Povećati javna i privatna ulaganja u istraživanje i razvoj te usmjeriti javna i privatna ulaganja na područja gdje imamo najveće prilike za gospodarski rast na temelju Strategije pametne specijalizacije  Glavni pokazatelj uspješnosti ove mjere trebalo bi biti povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj s 0,8 na 1,4 posto BDP-a do 2020. Plan je osigurati najmanje 1 milijardu eura dodatnih ulaganja u razvoj do kraja 2020. od strane javnog i privatnog sektora temeljem korištenja EU sredstava te preko poreznih olakšica. U 2016. će se osigurati raspisivanje natječaja za dodjelu EU sredstava u visini 390 milijuna eura. Mjera će rezultirati povećanjem poreznih rashoda zbog korištenja olakšica u visini od 150 milijuna kuna godišnje u razdoblju do kraja 220, ali se istovremeno očekuju dodatnih prihodi u visini od 1,5 milijardi kuna do 2020. (zbog povećanja prihoda od PDV-a i drugih poreza).

Unapređenje sustava katastra i zemljišnih knjiga – Nastavak procesa sređivanja knjiga te uvođenja zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) koji bi, prema planu, trebao biti uspostavljen u svim katastarskim uredima i zemljoknjiškim odjelima do srpnja 2016. Do kraja 2020. trebali bi se i fizički spojiti katastarski uredi i zemljoknjižni odjeli.

Razvoj informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU) i njegovih modula – Nastavak digitalizacije prostorno-planske dokumentacije. 

III. Racionalizacija sustava i poslova javne uprave

Pozitivno

Cjelovito uređenje sustava javne uprave u cilju smanjenja fragmentiranosti i povećanja transparentnosti rada – Posljedica ove mjere trebao bi biti efikasniji sustav javne uprave. Iz Vlade tvrde da će to značiti proračunske uštede u iznosu od 65 milijuna kuna, dok bi građanima i poduzetnicima ova reforma trebala uštedjeti vrijeme i novac zahvaljujući jednostavnijim postupcima. Reforma bi trebala zaživjeti početkom iduće godine.

Povećati kvalitetu i informatizaciju javnih usluga – Cilj je omogućiti građanima da što manje vremena provode na šalterima, odnosno dokumentaciju koja im je potrebna pribavljaju putem interneta. Radi se o reformi koja će, prema planu, državni proračun u 2016. koštati 20 milijuna kuna, a Vlada se nada da će 15 milijuna povući iz europskih fondova.

Unapređenje strateškog i provedbenog okvira borbe protiv korupcije – Plan je uložiti 200.000 kuna, a zauzvrat ćemo, između ostaloga, dobiti kodekse ponašanja za saborske zastupnike, članove Vlade i dužnosnike Ureda predsjednice, te antikorupcijske programe za državne firme. S obzirom da se etično ponašanje teško može propisati kodeksima i programima, uspjeh ove mjere krajnje je dvojben, ali pozitivnu ocjenu dobiva zbog najave pokretanja Registra trgovačkih društava u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave i izrade nove baze podataka za obradu imovinskih kartica.

Ujednačavanje sudske prakse – Radi se o mjeri koja bi trebala koštati 400.000 kuna, što će biti dobro utrošen novac ukoliko sudovi doista prestanu šokirati javnost svojim presudama.

Reorganizacija rada sudova i Smanjenje trajanja sudskih postupaka, broja neriješenih predmeta i priliva novih predmeta – Cilj ovih mjera je učiniti sudske postupke kraćima i jeftinijima. Sudski savjetnici dobili bi više ovlasti, čime bi se rasteretilo suce, što bi trebalo donijeti do smanjenja broja zaostalih sudskih predmeta. Ukupna sredstva koja je Vlada predvidjela za provođenje ove dvije reformske mjere iznose 7.201.500 kuna.

Negativno

Revidiranje sustava određivanja plaća i uređenje sustava plaća u javnoj upravi i javnim službama – Praktički od prvog dana mandata u Vladi pričaju o uvođenju “nagrađivanja” i “kažnjavanja” za zaposlenike javnog sektora. Plan reformi sadrži još jednu takvu najavu, ali opet bez konkretnih smjernica. Štoviše, reformskim planom predviđeno je usvajanje Akcijskog plana za razvoj ljudskih potencijala u javnoj upravi do kraja travnja tekuće godine, što znači da je prvi rok već probijen. A s obzirom da se radi o mjeri koja bi uvelike mogla utjecati na kupovnu moć zaposlenika u javnom sektoru, donošenje ovakve reforme bez adekvatnog planiranja i pripreme vrlo bi lako moglo rezultirati dodatnim gospodarskim srozavanjem. O nedovoljnoj pripremljenosti državnog aparata svjedoči i činjenica da uopće nema procjene eventualnog fiskalnog učinka ove – navodno ključne – reforme.

Izgradnja sustava središnje koordinacije u kolektivnim pregovorima u javnoj upravi – Još jedna mjera za koju se ne specificira ni koliko će koštati, ni kako će izgledati, iako je predviđeno da već u lipnju budu usvojene smjernice za pregovore o novim kolektivnim ugovorima koje Vlada sa socijalnim partnerima želi sklopiti u prosincu 2016. godine.

Neutralno

Racionalizacija sustava pravnih osoba s javnim ovlastima – Smanjenje broja agencija reformska je mjera kojom se državni aparat zapravo bavi sam sobom. Proračunske uštede u 2016. godini trebale bi iznositi oko pet milijuna kuna.

Racionalizacija područnih jedinica središnjih tijela državne uprave – Još jedna mjera kojom država reformira svoje unutarnje ustrojstvo. Očekuje se proračunska ušteda od oko 15 milijuna kuna u 2017. godini.

Poboljšanje organizacijskog modela funkcioniranja lokalne samouprave – Ni sama Vlada još ne zna na koji će način reorganizirati lokalnu samoupravu. Model organizacije koji bi lokalnu upravu, prema planu Vlade, trebao učiniti dostupnijom, kvalitetnijom i jeftinijom tek treba definirati pa stoga nije moguće ni procijeniti učinak ove reforme.

Poboljšanje zakonodavnog planiranja – Radi se o reformi koja neće imati nikakav učinak na proračunske troškove, a kojom Vlada zapravo tek izražava namjeru da bude efikasnija u donošenju zakonskih prijedloga.

Jačanje sustava procjene učinaka propisa – Još jedna mjera kojom se ne bi trebale ostvariti ni uštede, ni dodatni troškovi, ali bi trebala doprinijeti kvalitetnijem funkcioniranju izvršne vlasti.

Poboljšanje kvalitete propisa – Mjera koja će, prema reformskom planu, koštati 30.360 kuna, a taj novac će biti utrošen u edukaciju državnih službenika.

Unapređenje sustava strateškog planiranja na nacionalnoj razini – Cilj ove reforme također je učiniti državni aparat efikasnijim, odnosno kvalitetnije planirati Vladine srednjoročne aktivnosti.

IV. Obrazovanje za tržište rada

Pozitivno

Razvoj sustava vrednovanja neformalnog i informalnog učenja – Mjera koja je prvenstveno usmjerena na lakše zapošljavanje, i to skraćivanjem vremena trajanja obrazovanja osoba koje već posjeduju određena znanja. Iz državnog proračuna za ovu je mjeru osigurano 131.201 kuna, a dodatnih 450.000 već je predviđeno iz europskih fondova.

Povećati zastupljenost stručne prakse u visokom obrazovanju – Mjera za koju se iz europskih fondova može povući 48.750.000 kuna. Cilj je studenti s visokih učilišta na tržište rada izlaze bolje osposobljeni nužnim vještinama.

Unaprijediti sustav prekvalifikacija, dokvalifikacija i osposobljavanja radnika – Mjera za koju je u proračunu predviđeno 73.666.810 kuna, a čiji je krajnji cilj smanjenje nezaposlenosti. U sklopu ove mjere predviđen je i preustroj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kako bi poslodavci lakše došli do radnika koji im trebaju.

Negativno

Cjelovita kurikularna reforma za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje – U više navrata se špekuliralo da će Vlada RH odustati od provođenja kurikularne reforme, jedne od rijetkih mjera koja ima široku podršku struke i zainteresirane javnosti. Za sada to još nisu učinili – štoviše, reformskim planom su najavili da eksperimentalna primjena reforme kreće od rujna – ali isto tako nisu ni iskazali ozbiljnu namjeru da sustav hrvatskog školstva doista promjene nabolje. U svom reformskom planu Vlada navodi da će kurikularna reforma koštati 6.392.428 kuna, što je zapravo iznos koji je u ovu svrhu predviđen projekcijom proračuna za 2017. godinu. Projekcijama za 2018. predviđena su tek nešto veća izdvajanja za kurikularnu reformu, u ukupnom iznosu od 6.563.746 kuna. Evidentno je da se radi o ciframa koje će teško biti dovoljne da se nastavnicima osigura adekvatna edukacija, odnosno da im se osiguraju kvalitetniji radni uvjeti.

Neutralno

Daljnja provedba HKO-a – Uvrštavanjem ove mjere u svoj reformski plan Vlada je zapravo tek izrazila spremnost da nastavi prilagođavati sustav visokog obrazovanja potrebama tržišta rada i usklađivati ga s europskom praksom. Radi se o programu čija je provedba započela još 2006. godine.

Donošenje i provedba Programa razvoja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja – Još jedna naslijeđena mjera, koju je u veljači 2015. inicirao bivši ministar obrazovanja Vedran Mornar. Cilj je omogućiti nastavnicima i strukovnim školama profesionalno usavršavanje, te učiniti strukovne škole privlačnije hrvatskim učenicima. U Vladinom planu ne navodi se koliko bi ova mjera trebala koštati; objašnjeno je tek da će manji dio sredstava biti osiguran iz proračuna, dok bi se ostatak trebao sufinancirati iz europskih fondova. Cilj je postići kvalitetniji sustav strukovnog obrazovanja i povećati broj učenika u strukovnom obrazovanju.

Povećati dostupnost obrazovnih programa odraslim osobama te poticati sudjelovanje u cjeloživotnom učenju – Mjera koja u potpunosti ovisi o sredstvima iz europskih fondova, iako u Vladinom planu nema nikakvih informacija o tome koliko bi novca moglo biti uloženo. Cilj je potaknuti odrasle osobe na stjecanje novih znanja i kvalifikacija.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.