Odluku da se sedmeročlanoj Ekspertnoj skupini za provođenje Cjelovite kurikularne reforme sada, pri samom kraju procesa, dodijeli 10 novih članova, saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu obrazložio je potrebom za usklađivanjem sa Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije „u onom dijelu koji se odnosi na jačanje STEM područja u procesu obrazovanja“.
Predložili su stoga da se u skupinu uključe dodatni članovi i to s područja kemije, biologije, fizike, matematike i informatike, ali i hrvatskog jezika, povijesti, pedagogije, tjelesnog i likovnog odgoja.
Pojam STEM područja uvezen je iz Amerike i skraćenica je pojmova znanost (pod čim se misli na prirodne znanosti), tehnologija, inženjerstvo i matematika. Ni u najširem mogućem shvaćanju STEM područja u njega ne spadaju jezici, tjelesni i likovni odgoj, a pogotovo ne povijest.
Pod krinkom boljeg usklađivanja obrazovanja s potrebama tehnološkog napretka i potreba na tržištu, Jokićeva skupina zapravo dobiva nadglednike za očuvanje vrijednosti hrvatskog jezika (i klasične lektire?) te Domovinskog rata.
U zaključcima sa saborskog odbora koji su 19. svibnja brzopotezno usvojeni prije nego su predstavnici oporbe ušli u prostoriju navodi se i sljedeće: „Proširena Ekspertna skupina za provođenje Cjelovite kurikularne reforme za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje treba razmotriti pristigle primjedbe i prijedloge iz stručne i javne rasprave i implementirati one prijedloge koje smatra relevantnima“.
Predsjednica odbora Gordana Rusak već je i ranije najavljivala kako bi željela u raspravu uključiti što više stručnjaka iz STEM područja. Dopunu Ekspertne skupine željela je staviti i na dnevni red istog dana održane sjednice Odbora za ravnopravnost spolova, ali joj to nije uspjelo.
Partnere za „ojačavanje“ Ekspertne skupine našla je među članovima Odbora za obrazovanje, znanosti i kulturu, među kojima je i Ladislav Ilčić, osnivač GROZD-a koji je, inače, ispred Domoljubne koalicije bio zadužen za postizborne pregovore s MOST-om po pitanju obrazovanja. Ilčić od vremena kada je „zabunom“ kurikularna reforma ispala iz predstavljanja plana Vlade govori protiv sadašnjeg sastava Ekspertne skupine i stručnjaka koji su sudjelovali u izradi nacrta dokumenta.
Razvijanje hrvatskog nacionalnog identiteta
GROZD je sudjelovao u stručnoj raspravi o kurikulumu. I u njihovim se primjedbama ističe kako u Ekspertnoj skupini, koju optužuju za pristranost i povezanost s bivšim sistemom, nema nikog sa STEM područja. Oni u svom dopisu traže, između ostalog, veće sudjelovanje roditelja u izboru predmeta koje će njihova djeca slušati, a značajni dio se odnosi i na „domoljublje, etničnost i moralnost te vrijednosti obitelji“ pa tako kažu: „Zabrinjavajuće je da se među uporištima nacionalnog kurikuluma nalazi interkulturalnost, a ne nalaze se domoljublje, hrvatski nacionalni identitet i općeljudske vrijednosti koje su temelj i preduvjet svakog odgoja”.
„Mnoge su zemlje prepoznale domoljublje kao poticajni čimbenik u svojem odgojno-obrazovnom sustavu i tome posvećuju veliku pažnju, a dojam je da ovaj prijedlog više stremi nekom nedefiniranom interkulturalnom odnosno kozmopolitskom duhu“. U dijelu koji se tiče identiteta inzistiraju kako treba naglasiti razvijanje „hrvatskog nacionalnog identiteta“.
Također, predlažu, treba ispraviti dio koji govori da je na djelu „snažno miješanje različitih kultura, svjetonazora i religija“.
„Ne postoji miješanje nego je prisutan snažniji i učestaliji kontakt i suživot pripadnika različitih kultura, svjetonazora i religija“, smatra GROZD u sklopu svojih primjedbi.
Čast i moral
Udruga “U ime obitelji” iznijela je svoje primjedbe na kurikulum u sklopu stručne rasprave pa su se tako, primjerice, izrazili protiv međupredmetnog Građanskog odgoja i izbora tema kojeg bi u sklopu njega trebalo obrađivati. Udrugu “U ime obitelji” interesira zašto se u sklopu te teme ne obrađuje npr. „Privlačnost STEM područja“ koja bi uključivala međupredmetnu nastavu vezanu uz predmete ključne za stvaranje predznanja budućih STEM stručnjaka.
Ili „Svijest o nacionalnom identitetu kao jedan od ciljeva i jedna od vrijednosti na kojima počiva odgoj i obrazovanje, a koja bi uključivala sadržaje o nacionalnoj povijesti, o nacionalnim prirodnim bogatstvima, o nacionalnim istaknutim povijesnim ličnostima koje su zadužile narod svojim postignućima u kulturi, znanosti i sl, o tradicijskoj baštini i sl, o vrijednoj nacionalnoj književnosti“. Sugeriraju potom i međupredmetnu temu „Pisano i usmeno izražavanje, kojom bi se istakla važnost jedne vještine koja je zajednička svim predmetima, može se i treba uvježbavati i koristiti u stjecanju znanja u svim predmetima i važna je za osobni i za socijalni razvoj pojedinca“.
Sugeriraju i međupredmetnu temu „Čovjek kao kulturno biće koja bi odgajala mlade ljude u ljubavi i gladi za kulturom u svim njenim oblicima“ ili međupredmetnu temu „Čast i moral koja bi na visokom mjestu u svijesti mladih ljudi ugradila te dvije ključne vrijednosti, nasušno potrebne da društvo krene na bolje“.
Voditelj stručne radne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić u ponedjeljak je najavio da su članovi skupine spremni odstupiti ako ministar znanosti obrazovanja i sporta Predrag Šustar do srijede, 25. svibnja ne odbaci zaključke saborskog odbora za znanost da je skupinu potrebno proširiti s desetoro novih članova s različitih područja.
