GOSPODARSTVO – Otvorit ćemo novih 80 000 radnih mjesta u industriji
1. U iduće četiri godine Hrvatsku ćemo plasirati među prvih 30 država na svijetu prema lakoći poslovanja. To se namjerava postići kroz poboljšanje poslovne klime, odnosno veću kvalitetu poreznog sustava, pravosuđa i obrazovnog sustava, bolju učinkovitost državne uprave, manju visinu troškova rada te dostupnost financijskih sredstava poduzetnicima i gospodarstvenicima.
2. U četiri godine povećat ćemo vrijednost izvoza roba i usluga za najmanje 30 posto u odnosu na 2016.
3. Razina aktivnosti HBOR-a do kraja 2020. trebala bi se povećati za 50 posto u odnosu na 2016.
4. Zakon o poticanju ulaganja bit će nadopunjen dodatnim mjerama. Ulagačima će se ponuditi ugovori koji će im jamčiti porezne uvjete kakvi su bili na snazi kad je započeta investicija za ulaganja veća od 100 milijuna kuna, a čijom se realizacijom otvara najmanje 10 radnih mjesta visoke stručne spreme. Poticat će se mogućnost desetogodišnjeg sufinanciranja dijela iznosa porezne obveze koju korisnik potpore ima prema državi, izuzev PDV-a. Omogućit će se opcija da resorno ministarstvo posebnim vrijednosnim kuponom sufinancira do 50 posto obveze poreza na dohodak i poreza na dobit novog investitora. Omogućit ćemo poček plaćanja poreznih davanja kroz tri godine od početka ulaganja bez obračuna kamata.
5. Osigurat ćemo najmanje 30 milijardi kuna vrijednih ulaganja u industriju te 38 milijardi kuna u sektoru turizma, od čega najmanje 50 posto ulaganja stranih investitora.
6. Osigurat ćemo nova ulaganja u poboljšanje inovacijskog potencijala RH u ukupnoj vrijednosti većoj od 10 milijardi kuna. 6,5 milijardi kuna u iduće četiri godine u tu je svrhu osigurano za poduzetnike i znanstvene institucije iz EU fondova. Privući ćemo najmanje dodatnih 3,5 milijardi kuna ulaganja iz privatnog sektora i drugih EU i nacionalnih izvora.
7. Planiramo rast industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 4 posto.
8. Planiramo rast produktivnosti radne snage po prosječnoj stopi od 10 posto godišnje.
9. Stvaranje novih 80 000 radnih mjesta u industriji do kraja 2020.
10. Ispunjavat ćemo ciljeve iz Strategije pametne specijalizacije kroz koju su identificirana prioritetna tematska područja ulaganja. Uložit ćemo 375 milijuna eura u razvoj novih proizvoda temeljenih na inovacijama; 105 milijuna eura u razvoj centara kompetencija kao trajnih konzorcija privatnog sektora za poboljšanje suradnje na području inovacija, 50 milijuna eura samo za najbolje istraživačke grupe u Hrvatskoj, tzv. znanstvene centre izvrsnosti (istraživanja, oprema, međunarodna suradnja i dr.), 75 milijuna eura u izgradnju, obnovu i opremanje znanstvenih institucija za poboljšanje uvjeta za provedbu znanstvenih istraživanja, 63 milijuna eura u provedbu zajedničkih istraživanja javnog i privatnog sektora (s vodećom ulogom javnog sektora), 120 milijuna eura u velike infrastrukturne projekte u znanosti.
11. U iduće četiri godine poduzetnicima ćemo dodijeliti više od 10 milijardi kuna bespovratnih sredstava iz EU fondova, uključujući i fondove za ruralni razvoj, čime će se potaknuti investicije od oko 35 milijardi kuna.
12. Nastavit ćemo razvijati novi fond rizičnog kapitala u vrijednosti 150 milijuna kuna za ulaganja u poduzetničke projekte što je prva faza u razvoju novog modela financiranja poduzetništva. U iduće četiri godine cilj nam je samo kroz fondove rizičnog kapitala osigurati najmanje 1 milijardu kuna ulaganja u razvoj tehnološko orijentiranih startupova te malih i srednjih poduzetnika. U tome će značajnu ulogu imati EU fondovi gdje smo osigurali više od 300 milijuna kuna za takvu vrstu ulaganja.
13. Omogućit ćemo on-line osnivanje j.d.o.o. i osnivanje d.o.o. bez javnog bilježnika, povezivanjem eTvrtke sa sustavom eGrađani te standardizacijom registarskih obrazaca u 2017. godini.
14. Povećat ćemo potporu za novoosnovane tvrtke putem kupona za kupnju osnovne informatičke opreme i izradu prve mrežne stranice. Mjeru ćemo provesti tijekom 2017. godine. U prve tri godine poslovanja novoosnovanim poslovnim subjektima omogućit ćemo besplatan pristup cloud platformi s osnovnim software programima za uredsko poslovanje i poslovno upravljanje (računovodstvo, ljudski potencijali, prodaja).
Kreirat ćemo nove modele poticanja poduzetnika početnika. Razmotrit ćemo sheme za mentoriranje poduzetnika početnika, financiranje edukacije početnika kroz organiziranje START UP akademije, vaučera za inovacije te sufinanciranje konzultantskih usluga poduzetnicima za prijave na programe kao što su EUREKA, HORIZONT 2020 i sl.
15. Kontinuirano ćemo provoditi SME test koji podrazumijeva obveznu procjenu učinaka zakonskih propisa na malo i srednje poduzetništvo.
16. Ukinut ćemo obveznu članarinu Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj obrtničkoj komori – najkasnije do 2018. godine.
17. Nastavit ćemo smanjivati broj blokiranih poslovnih subjekata – kroz provedbu Stečajnog zakona iz 2015. nenaplaćene tražbine trebale bi pasti za gotovo 16 milijardi kuna tijekom 2017. Provodit će se brže rješavanje stečajnih predmeta, uvesti potpuna transparentnost, nasumični izbor stečajnih upravitelja, smanjenje troškova, e-dražbe, kao i automatsko stečajno postupanje prema dugotrajno blokiranim pravnim osobama.
18. Planiramo s tržišta fantomskih poduzetnika ukloniti više od 22 000 pravnih osoba bez zaposlenih čiji dugovi dostižu 23 milijarde kuna.
19. Nastavit ćemo proces smanjivanja parafiskalnih nameta i ažuriranje registra neporeznih davanja – dosadašnjim aktivnostima stvorene su pretpostavke za smanjenje nameta za dodatnih 373 milijuna kuna godišnje. Ukupna rasterećenja poduzetnika koja će biti realizirana u 2017. i 2018. doseći će iznos od oko 1,1 milijardu kuna godišnje.
20. Izmijenit ćemo Zakon o trgovini i Pravilnik o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte i tako smanjiti troškove za najmanje 20 posto. Dodatna mjerenja radi smanjenja opterećenja provest ćemo u još šest područja: pokretanje posla, gradnja, zaštita na radu, obnovljivi izvori energije te sanitarni i zdravstveni uvjeti.
21. Donijet ćemo novi Zakon o komunalnom gospodarstvu koji donosi novi sustav obračuna i naplate komunalne naknade kojim će se omogućiti snažno poticanje aktivacije zapuštenih i neiskorištenih nekretnina. Zakonskim rješenjima će se proširiti obuhvat obveznika plaćanja komunalne naknade te osigurati mogućnosti bolje naplate.
22. Suzbijat ćemo korupciju i loše upravljanje nekretninama u državnom vlasništvu te u vlasništvu jedinica lokalne samouprave kroz temeljito provođenje Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina koji je donesen 2015.
23. Donijet ćemo Strategiju stanovanja i unaprijediti zakonsku regulaciju tržišta najma stanova, nastavljajući ujedno Program poticane stanogradnje. Na taj bi se način ugroženim skupinama osigurao dom u društvenom sustavu najma, aktivirao građevinski sektor te regulirala cijena najma.
OBRAZOVANJE – Nastavit ćemo kurikularnu reformu
1. U razvoj svih vidova obrazovanja i podizanja obrazovnog standarda uz pomoć EU fondova planiramo uložiti u naredne 4 godine više od 7,5 milijardi kuna.
2. Povećat ćemo izdvajanje za znanost i istraživanje sa sadašnjih 0,75 posto na 2 posto BDP-a. Cilj je povećati ukupno ulaganje u obrazovanje na 6 posto BDP-a.
3. Osigurat ćemo provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i provesti cjelovitu kurikularnu reformu na način na koji je započela – u prošlom mandatu osigurano je nešto manje od 400 milijuna kuna iz EU fondova do kraja 2020., a Narodna koalicija obećava i stručnim osobama koje su vodile cjelovitu kurikularnu reformu da će nastaviti raditi bez uplitanja politike. Cilj je pokrenuti eksperimentalnu provedbu cjelovite kurikularne reforme u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju sa školskom godinom 2017./2018., odnosno u potpunosti je uvesti sa školskom godinom 2018./2019. Već 2016. godine započet će rad na projektu uvođenja devetogodišnje osnovne škole.
4. Provodit ćemo kontinuirano Program predškole za svu djecu.
5. Razvijat ćemo sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja usklađen s tržištem rada – izradit će se novi strukovni kurikulumi, standardi zanimanja i standardi kvalifikacija u strukovnom obrazovanju s posebnim naglaskom na prioritetna područja razvoja kao što su poljoprivreda, elektrotehnika i računarstvo, zdravstvo, turizam i ugostiteljstvo i sl.
6 . Kroz provedbu Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru osigurat ćemo potrebnu reviziju studijskih „bolonjskih“ programa i ojačati ulogu sektorskih vijeća kao važnih mjesta dijaloga predstavnika obrazovnog sustava i poslodavaca.
7. Započet ćemo projekt e-Škole u 60 posto ukupnog broja škola u Hrvatskoj.
8. Razradit će se kvalitetan sustav napredovanja nastavnika koji će biti temeljen na rezultatima i izvrsnosti. Bit će razrađen u suradnji sa sindikatima i udrugama u obrazovanju tijekom drugog kvartala 2017. godine. Sustav napredovanja primjenjivat će se na sve nositelje odgoja i obrazovanja u školama i drugim ustanovama.
9. U suradnji sa stručnjacima raspravit ćemo mogućnost izmjena zakona koje bi nasilje u školama okarakteriziralo kao napade na službenu osobu.
10. Nastavit ćemo zapošljavanje i rješavanje statusa preostalih 800 mladih znanstvenih novaka u 2017. i 2018. godini.
11. Ojačat ćemo hrvatska sveučilišta (podizanje razine autonomije sveučilišta, investiranje u razvoj infrastrukture potrebne za transformaciju sveučilišta, investiranje u razvojne projekte, investiranje u razvoj kampusa kroz programe EU, investiranje u programe sveučilišta koji su u funkciji pametne specijalizacije) te međunarodnu kompetitivnost hrvatskih sveučilišta i javnih instituta.
12. Nastavit ćemo s osnivanjem nacionalnih centara znanstvene izvrsnosti i restrukturiranjem mreža javnih znanstvenih instituta (u smjeru spajanja i drugih modela racionalizacije). Pokrenut ćemo aktivnosti 13 proglašenih Znanstvenih centara izvrsnosti ubrzanim postupkom pristupa financiranju iz EU fondova.
13. Nastavit ćemo ciklus reakreditacije svih sveučilišta u Hrvatskoj. Uvest ćemo posebne kriterije kvalitete povezane s programima, a proces provjere kvalitete treba istovremeno usmjeriti i prema privatnim učilištima.
14. Poreznim olakšicama stimulirat ćemo gospodarske subjekte da plaćaju doktorske studije, odnosno najbolje doktorande.
15. Kroz politiku stipendiranja i nižih participacija u školarinama, poticat ćemo upis u nastavnička zanimanja u deficitarnim područjima.
16. Nastavit ćemo sa stimulacijskim subvencioniranjem školarina koje potiču STEM područja što je definirano odlukom iz 2015. godine.
17. Kroz Hrvatsku zakladu za znanost (HRZZ) financirat ćemo kompetitivne znanstvene projekte i istraživanja te postdoktorande te već u 2017. povećati sredstva za te aktivnosti. Poticat ćemo i financiranje doktoranada od strane gospodarskih subjekata.
18. Uložit ćemo 400 milijuna kuna u unaprjeđenje kvalitete studijskih programa s ciljem povezivanja s tržištem rada i kvalifikacijama u EU. Prilikom razvoja studijskih programa visoka će se učilišta oslanjati na prikupljene pokazatelje o zapošljivosti studenata koji su završili njihove studijske programe. U tu svrhu planira se uvesti praćenje zapošljavanja diplomiranih studenata na nacionalnoj razini putem anketiranja završenih studenata. Informacije koje će se prikupiti poslužit će visokim učilištima za unaprjeđenje programa u skladu s potrebama tržišta rada.
19. Povećat ćemo broj znanstvenih radnih mjesta u sustavu visokog obrazovanja u RH za 15 posto. To ćemo osigurati potpunim provođenjem podzakonskih akata donesenih 2015. godine koji osiguravaju program preusmjeravanja znanstvenih novaka u obliku razvojnih koeficijenata u nova radna mjesta asistenata, poslijedoktoranada i docenata na svim javnim sveučilištima i znanstvenim institutima.
20. Nastavit ćemo financirati udžbenike učenicima i studentima koji primaju naknade za pomoć u školovanju.
21. Osigurat ćemo sredstva redovitim studentima za plaćanje školarine i besplatan upis u prvu godinu studija.
22. Subvencionirat ćemo međumjesni prijevoz učenicima srednjih škola u iznosu od 75 posto troškova. Učenicima sa slabijim socio-ekonomskim statusom međumjesni prijevoz subvencionirat ćemo u cijelosti.
23. Uspostavit ćemo djelotvoran sustav stipendiranja učenika i studenata. Iz EU fondova u prošlom je mandatu osigurano 450 milijuna kuna za stipendiranje studenata što će omogućiti stipendiranje 22 000 studenata slabijeg socio-ekonomskog statusa te 15 000 stipendija studentima u deficitarnim područjima (godišnje 3 000 stipendija u odnosu na postojećih 200).
24. Kroz EU financiranje, kapacitet studentskog smještaja povećat će se za 3 000 (obnavljat će se domovi u Osijeku, Varaždinu, Dubrovniku, Čakovcu i Virovitici). Za izgradnju i obnovu studentskih domova utrošit će se 476 milijuna kuna.
25. Nastavit ćemo s uključenjem djece s teškoćama u redovne škole i u tu svrhu osigurati zapošljavanje stručnih suradnika (pedagoga, defektologa, psihologa, logopeda).
26. Uvođenjem sustava vaučera uključit ćemo veći broj građana u cjeloživotno učenje i time povećati konkurentnost na tržištu rada. Vaučeri će se koristiti za stjecanje osnovnih vještina (funkcionalna, matematička i informatička pismenost). Za navedene projekte osigurano je 20 milijuna kuna, od kojih EU sufinancira 85 posto.
27. Donijet ćemo Strategiju sporta za razdoblje od 10 godina. Propisat ćemo i provesti programsko financiranje sporta na nacionalnoj razini. Kroz uspostavu jasnog Programa javnih potreba u sportu donijet će se kriteriji i raspisivati natječaji za financiranje. Sredstva će se dodjeljivati temeljem jasnog financijskog i programskog plana, a njihovo trošenje kontrolirat će se kroz tromjesečna izvještavanja.
28. Povećat ćemo financijska izdvajanja za razvoj sporta (razmatra se mogućnost povećanja sredstava za razvoj sporta kroz ulaganja iz državnog proračuna, postotak od igara na sreću, dio turističke pristojbe ili određene porezne olakšice u gospodarstvu koje bi se preusmjerile u sport).
29. Uspostavom Informacijskog sustava u sportu (ISS) osigurat ćemo trajno i strukturirano prikupljanje podataka o svim segmentima sporta te omogućiti svim javnim tijelima nadležnim za planiranje razvoja i upravljanje sustavom sporta, ali i širokoj hrvatskoj javnosti, sustavno praćenje bitnih pokazatelja o sustavu. ISS bi trebao omogućiti detaljan pregled financijskih sredstava koja se ulažu, rezultata koji se ostvaruju, razvoja pojedinaca od školskih natjecanja nadalje i evidenciju sportskih objekata s opisom njihovog stanja.
30. Razvijat ćemo školski i akademski sport te sport osoba s invaliditetom kroz provedbu programa sufinanciranih EU sredstvima.
ZDRAVSTVO – Smanjit ćemo participacije za preventivne preglede i kronične bolesti
1. Očuvat ćemo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) kao jedinstvenu javnu ustanovu koja svim hrvatskim građanima osigurava prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja na načelima uzajamnosti, solidarnosti i jednakosti. Ostavit ćemo isti opseg prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja te smanjiti participacije za značajni dio zdravstvenih usluga, prije svega na preventivne pretrage i preglede specijalista kod kroničnih bolesti.
2. Unaprijedit ćemo dostupnost zdravstvene skrbi na otocima, ruralnim te brdsko-planinskim krajevima.
3. Uspostavit ćemo standard kvalitete bolnica te uvesti međunarodne akreditacije koje će omogućiti hrvatskim bolnicama izlazak na europsko zdravstveno tržište. Na osnovi indikatora kvalitete u bolnicama i primarnoj zaštiti uvest ćemo tri razine akreditacije zdravstvenih usluga.
4. Uvest ćemo sustav financiranja vezan za izvršene usluge prema pacijentima. Novac će ubuduće pratiti izvršenu uslugu i pacijenta, a ne nrku određenu zdravstvenu ustanovu.
5. Opremit ćemo ordinacije primarne zdravstvene zaštite kao i dnevne bolnice u općim i županijskim bolnicama sredstvima osiguranim u EU fondovima.
6. Iz europskih sredstava financirat ćemo informatizaciju sustava zdravstva uz uvođenje eNaručivanja, eKartona, eUputnica, eNalaza, eNovorođenčeta te povezivanje zdravstvenih ustanova.
7. Osigurat ćemo da dio bolničkih usluga preuzimaju domovi zdravlja, odnosno da pacijenti većinu svojih zdravstvenih potreba zadovolje u svom domu zdravlja.
8. Učinit ćemo bolnice centrima izvrsnosti. Prvi korak je osnivanje Nacionalnog centra za srce, Nacionalnog centra za mozak, Nacionalnog centra za dijabetes i Nacionalnog centra za maligne bolesti.
9. Vrhunska specijalistička skrb za maligne bolesti u kliničkim bolničkim centrima bit će nastavljena kroz Program 72 sata.
10. Realizirat ćemo nabavu nove medicinske opreme u svim hrvatskim bolnicama te izgraditi nove bolničke i polikliničke kapacitete u Rijeci, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Bjelovaru, Koprivnici, Sisku, Popovači, Novom Marofu, Splitu, Zagrebu (KBC Sestre milosrdnice i KB Merkur) sredstvima EU fondova i putem javno privatnih partnerstva, a Klinika za dječje bolesti Zagreb kompletno će se preseliti na novu lokaciju.
11. Liste čekanja za sve specijalističke preglede, dijagnostičke zahvate i bolničko liječenje svest ćemo u definirane medicinski prihvatljive granice.
12. Kroz klinička ispitivanja i usluge zdravstvenog turizma javne bolnice ostvarit će povećanje prihoda čime ćemo osigurati bolje uvjete liječenja za pacijente, ali istovremeno i rast gospodarstva.
13. Izgradit će se novi proizvodni pogon za Imunološki zavod.
14. Provest ćemo konkretne mjere za ostanak medicinskih sestara, tehničara i liječnika u domovini. Nastavit ćemo s povećanjem broja specijalizacija za liječnike, početka stažiranja u najkraćem roku od završetka studija te subvencionirati kamate na stambene kredite za liječnike i medicinske sestre i time pomoći u rješavanju njihovog stambenog pitanja. Stvaranjem fleksibilnijih struktura u zdravstvenim ustanovama omogućit će se ravnomjernije radno opterećenje zdravstvenih djelatnika, a postepeno ćemo uvesti inovativne mehanizme nagrađivanja koji će poticati odgovornost, kvalitetu skrbi, zadovoljstvo pacijenata, rezultate liječenja te produktivnost pojedinaca. Razvoj ljudskih resursa u zdravstvu dodatno ćemo poticati kreiranjem strategije i sustava planiranja na nacionalnoj razini.
RAD I ZAPOŠLJAVANJE – Porast broja zaposlenih na 66,2 posto, dodjela socijalne mirovine
1. U iduće 4 godine spustit ćemo razinu nezaposlenosti u Hrvatskoj na razinu prosjeka Europske unije.
2. Do 2020. cilj je porast broja zaposlenih na 66,2 posto čime će se osigurati i financijska održivost mirovinskog sustava jer će omjer umirovljenika i zaposlenika biti 1:1.40. Uz takav omjer, moguće je i povećanje mirovina.
3. U iduće četiri godine uložit ćemo više od 3 milijarde kuna iz EU fondova u stvaranje novih i boljih radnih mjesta kroz izravne poticaje poslodavcima za zapošljavanje i očuvanje radnih mjesta, obrazovanje nezaposlenih, dodjelu bespovratnih sredstava za samozapošljavanje te kroz druge mjere.
4. Pojačat ćemo mjere aktivne politike zapošljavanja mladih – pola milijarde kuna iz EU fondova bit će osigurano za mlade kroz instrument Garancija za mlade. Povisit ćemo iznos naknade u programu „Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa“ s 2.400,00 kuna na iznos veći od 3.000,00 kuna. Nastavit ćemo s poreznom olakšicom za zapošljavanje mladih na neodređeno vrijeme (poslodavac koji ugovor na neodređeno vrijeme potpiše s osobom do 30 godina plaća doprinos na mirovinsko, ali je u razdoblju do pet godina oslobođen plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, doprinosa za zaštitu zdravlja na radu i doprinosa za zapošljavanje).
5. Uvest ćemo porezne olakšice za zapošljavanje osoba starijih od 50 godina kojima će poslodavac biti oslobođen plaćanja doprinosa na plaću u razdoblju od pet godina. Time će se na godišnjoj razini omogućiti stabilno radno mjesto za najmanje 5 500 osoba. Uz to, na godišnjoj razini će se osigurati obrazovanje za najmanje
2 000 nezaposlenih osoba starijih od 50 godina kao i obrazovanje na radnom mjestu za još najmanje 2 000 osoba starijih od 50.
6. Snažnije ćemo poticati zapošljavanje žena. Cilj je ženama omogućiti samozapošljavanje i bržu afirmaciju u poduzetništvu što će se dodatno poticati i kroz mjere savjetovanja u mjeri „Tvoja inicijativa tvoje radno mjesto“. Planiramo rast potpora isplaćenih za zapošljavanje žena te potpunu provedbu Strategije razvoja ženskog poduzetništva, koja je donesena u prošlom mandatu.
7. Osigurat ćemo ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada osoba s invaliditetom. Glavna mjera u iduće četiri godine se odnosi na otvaranje pet novih Centara za profesionalnu rehabilitaciju u Splitu, Osijeku, Rijeci, Puli i Vinkovcima.
8. Poticat ćemo socijalno poduzetništvo. Za razvoj socijalnog poduzetništva osigurano je 287 milijuna kuna, od čega je 85 posto financiranje iz EU fondova.
9. Stvorit ćemo zakonske mogućnosti i preduvjete da u slučaju smrti jednog partnera drugi partner nastavi primati određeni postotak njegove mirovine.
10. Kad su u pitanju mirovine, stvorit ćemo preduvjete za ukidanje doprinosa za zdravstvo u iznosu od 3 posto.
11. Radi poticanja dužeg zadržavanja u svijetu rada planira se proširiti krug korisnika mirovine koji uz korištenje mirovine mogu zasnovati radni odnos.
12. Donijet ćemo zakonske izmjene koje će omogućiti dodjelu socijalne mirovine građanima RH nakon navršene 65. godine života, a koji nisu stekli uvjete prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
13. Promijenit ćemo formulu za određivanje osnovne mirovine tako da se u većoj mjeri uzima visina plaće osiguranika i omjer stopa doprinosa za prvi i drugi stup u cilju osiguranja primjerene razine mirovina i održanja dugoročne financijske stabilnosti mirovinskog sustava.
14. Uz povećan broj zaposlenika i osnaženje drugog i trećeg mirovinskog stupa predviđamo da će mirovine iz I. i II. mirovinskog stupa (za koji će se povećati izdvajanja) biti iznad 60 posto plaće. Osnaženjem štednje u trećem mirovinskom stupu taj postotak bi trebao biti i veći.
15. Smanjit ćemo naknade za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima.
16. Unaprijedit ćemo sustav invalidskih mirovina i profesionalne rehabilitacije. Nastavit ćemo s razvojem sustava Jedinstvenog tijela vještačenja kroz Centar za medicinsku dijagnostiku te uspostavu Centara za profesionalnu rehabilitaciju.
17. Izmijenit ćemo postojeći sustav tzv. beneficiranog staža. Taj institut više nije primjeren tržištu rada, niti je kompatibilan EU. Predviđa se uvođenje profesionalne mirovine uz mogućnost rada uz zadržavanje prava na profesionalnu mirovinu.
18. Povećat ćemo minimalnu cijenu rada. U 2017. godini izmjenama Zakona o minimalnoj plaći isključit će se iz iznosa minimalne plaće pojedini dodaci na plaću i time osigurati fleksibilniji i transparentniji način utvrđivanja najniže cijene rada.
19. U 2017. godini donijet će se Zakon o plaćama u javnim službama.
20. Iskorijenit ćemo pojavu neisplate plaća.
21. Uspostavit ćemo bolju koordinaciju javnih politika. U prvom kvartalu 2017. godine uspostavit ćemo međuresornu koordinaciju između ministarstava koja provode politike tržišta rada, obrazovanja i industrijske politike koja će biti zadužena za definiranje ciljeva i njihovo postizanje.
22. Sredstvima europskih fondova izradit ćemo i provesti Akcijski plan za suzbijanje nezakonitog rada kako bismo smanjili broj neprijavljenih radnika i negativni utjecaj na uplatu socijalnih davanja. Najbolji način suzbijanja nezakonitog rada je smanjenje cijene rada kroz manje poreze i namete.
23. Izmjenama zakonodavnog okvira ubrzat ćemo rješavanje radnih sporova te jačati alternativne oblike rješavanja radnih sporova.
24. Jačat ćemo sudjelovanje radnika u odlučivanju i socijalni dijalog s ciljem unaprjeđenja industrijske demokracije. Uspostavit ćemo zakonodavni i institucionalni okvir za vođenje evidencije radničkih vijeća. Izradit ćemo analizu rada radničkih vijeća i prijedlog izmjene zakonodavnog okvira u cilju unapređenja njihovog rada.
SOCIJALNA POLITIKA – Zakon o potrošačkim stambenim kreditima, dodatna dva mjeseca rodiljne naknade
1. Kvalitetnom konsolidacijom Zajamčene minimalne naknade kao osnovne socijalne naknade stvarat ćemo uštede koje ćemo i dalje usmjeravati prema stvarnim korisnicama ovih potpora.
2. Radit ćemo na poboljšanju položaja korisnika ustanova socijalne skrbi. Poseban naglasak stavit ćemo na procese deinstitucionalizacije i razvoj izvaninstitucionalnih usluga. Za te mjere osigurat ćemo kroz EU fondove 1,7 milijardi kuna za razdoblje do 2020.
3. Donijet ćemo novi zakonodavni okvir u području stambenih kredita – Zakon o potrošačkim
stambenim kreditima. Cilj novog zakona je razvoj transparentnijeg unutarnjeg tržišta putem fleksibilnijih i pravednijih ugovora o kreditu gdje se kao instrument osiguranja pojavljuje stambena nekretnina. Najvažnija područja koja će se regulirati uključuju dodatnu zaštitu potrošača kada je kredit denominiran u stranoj valuti, dodatno informiranje potrošača kada se zajam odobrava uz promjenjivu kamatnu stopu, zaštitu građana od prezaduženosti, procjenu kreditne sposobnosti.
4. Nastavit ćemo s mjerama poboljšanja kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom. Dodatno ćemo povećati iznose financiranja socijalnih usluga kroz dostupna sredstva iz EU fondova.
5. Nastavit ćemo s mjerama pronatalitetne politike. Delimitirat ćemo iznos za dodatna dva mjeseca roditeljske naknade, ali tako da ona ne prelazi 5 000 kuna. U radno zakonodavstvo ćemo uvrstiti i dopust namijenjen prilagodbi djeteta na boravak u predškolskoj ustanovi, kao i prilagodbi djeteta prilikom polaska u 1. razred osnovne škole.
6. Unaprijedit ćemo sustav prikupljanja humanitarne pomoći kroz institut licenciranja humanitarne akcije što jamči jači nadzor humanitarnih akcija i njihovu vidljiviju promociju. Zakonom će se regulirati i povrat nenamjenski utrošenih sredstava, osigurati transparentnost i provjerivost svake humanitarne akcije.
7. Poboljšat ćemo učinkovitost socijalnog sustava kroz osnivanje Jedinstvenog novčanog centra (JNC). JNC će biti središnje mjesto za administriranje, ali i ostvarivanje prava na sve naknade koje se isplaćuju pojedincima u RH. Cilj je smanjenje troškova administriranja naknada koje se trenutno obavlja u 460 različitih ureda diljem Hrvatske, ali i bolji uvid u
naknade. Mreža jedinstvenih novčanih centara bi se sastojala od 126 centara ravnomjerno raspoređenih u svim područjima Hrvatske.
8. Nastavit ćemo spajanje različitih naknada sa socijalnim predznakom i stvoriti ZMS – Zajamčeni minimalni standard.
9. Uvest ćemo socijalne kartice za sve korisnike novčanih naknada sustava socijalne skrbi. Uvođenjem socijalne kartice više ne bi bilo potrebe za otvaranjem računa, a samim time ne bi više bilo ni naknada za njegovo vođenje niti naplate pristojbe za svaku transakciju.
10. Posebni skrbnici zaposleni u Centru za posebno skrbništvo zastupat će i osobe lišene poslovne sposobnosti s ciljem najbolje neovisne zaštite njihovih interesa.
11. Spojit ćemo zakladu „Hrvatska za djecu“ i Nacionalnu zakladu za potporu učeničkom i studentskom standardu i tako otvoriti prostor da se stipendirani učenici i studenti prate kroz cijelo vrijeme školovanja.
12. Donijet ćemo Nacionalni program za razvoj volonterstva kojim će se utvrditi dodatne mjere za poticanje razvoja volonterstva u RH.
13. Sačuvat ćemo i unaprijediti sva dosadašnja prava koja proizlaze iz Zakona
o pravima Hrvatskih branitelja domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
14. Završit ćemo Dom hrvatskih veterana u Lipiku vrijedan 28 milijuna kuna.
15. Izgradit ćemo i opremiti četiri veteranska centra u Daruvaru, Petrinji, Sinju i Šibeniku.
16. Poboljšat ćemo uvjete za rad braniteljskih zadruga i pomoći kod otvaranja trgovina s proizvodima braniteljskih zadruga u svim hrvatskim većim gradovima. Iz EU
fondova je za programe psihosocijalnog i zdravstvenog osnaživanja te poticanje rada braniteljskih socijalno-radnih zadruga osiguran iznos od 160 milijuna kuna.
17. Intenzivirat ćemo aktivnosti u cilju pronalaska svih nestalih osoba u Domovinskom ratu.
POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ – Prioritet OPG, smanjenje PDV-a na hranu
1. U razvoj poljoprivrede i vodnog gospodarstva planiramo, uz pomoć EU fondova, uložiti u naredne 4 godine više od 37 milijardi kuna.
2. Izradit ćemo posebni zakon o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kojim će se jasnije definirati djelatnosti OPG-a, kreditiranje i poslovanje s bankama, organiziranje kroz udruživanje u proizvođačke organizacije, klastere, zadruge, komore. U svim državnim programima, mjerama i natječajima OPG će imati prednost.
3. Izmijenit ćemo Zakon o poljoprivrednom zemljištu te donijeti podzakonske akte vezane uz njegovu provedbu kako bismo odredili prioritete kod dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta vezane uz domicilne OPG-ove. Isključivo domicilnim OPG-ovima omogućit će se putem kupnje i zakupa državnog zemljišta okrupnjavanje posjeda do optimalne površine određene za svaki proizvodni tip gospodarstva u pojedinoj županiji, a najviše od 100 ha kupnje i 100 ha zakupa.
4. Provest će se revizija postojećih ugovora o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta.
5. Regionalno će se organizirati i preustrojiti rad Agencije za zemljište čija uloga mora biti pospješivanje raspolaganja zemljištem u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i Hrvatskom poljoprivrednom komorom (HPK).
6. Pristupit ćemo reviziji i izmjeni Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. nakon provedbe završenih natječaja. Usmjerit ćemo se na mjere koje će omogućiti domicilnim OPG-ovima udruživanje i modernizaciju. Za gornju granicu povrata po projektu poljoprivrednog gospodarstva odredit ćemo 500 tisuća eura, a za projekte koje prijavljuje i provodi zadruga, proizvođačka organizacija ili jedinica lokalne samouprave gornja granica povrata bit će 2,5 milijuna eura.
7. Uvest ćemo novi model isplate potpora. Omogućit ćemo isplatu minimalno 50 posto izravnih plaćanja u najkraćem mogućem roku u godini podnošenja zahtjeva (predujam), ostatak do konca godine, a u iznimnim slučajevima najkasnije do konca siječnja iduće godine.
8. Zalagat ćemo se za uvođenje ograničenja izravnih plaćanja po korisniku godišnje u iznosu od 150.000,00 eura.
9. Osigurat ćemo hrvatskoj poljoprivredi i selu isplatu punog iznosa potpora. Razliku između EU dijela i cjelokupne omotnice osigurat ćemo iz hrvatskog proračuna putem dopunskih nacionalnih izravnih plaćanja.
10. Razvijat ćemo model potpora s naglaskom na srednje velika gospodarstva s posjedom od 10 do 50 ha. Preraspodijelit ćemo 30 posto omotnice na gospodarstva do prvih 30 ha. Za proizvodno vezana plaćanja ćemo uvesti gornju granicu i to za stoku od 100 grla, a za biljnu proizvodnju od 30 ha.
Izdvojit ćemo dodatne iznose potpora kako bi se osigurao opstanak malih gospodarstava veličine posjeda do 10 ha odnosno ekonomske veličine do 8.000,00 eura. Za male poljoprivrednike osigurat ćemo 5 posto omotnice. Zalagat ćemo se da minimalna poticajna površina za vinogradarstvo, voćarstvo i maslinarstvo bude 0,5 ha.
11. Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) će imati poseban odjel za EU projekte koji će poljoprivrednicima besplatno pripremati i prijavljivati projekte. Država će za poljoprivrednike riješiti pitanje jamstva, sufinanciranja vlastitog udjela kao i kreditiranja potrebnog dijela te osigurati besplatne priključke vode, struje, plina i ostalog potrebnog za proizvodnju. U HPK će biti spojene sve današnje javne službe poput Savjetodavne službe, Hrvatske poljoprivredne agencije, Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo. OPG-i će biti jedini obvezni članovi HPK.
U okviru HBOR-a osnovat ćemo poslovnu jedinicu koji se može nazvati HBOR-OPG kojoj će glavna zadaća biti financiranje i kreditiranje razvoja hrvatske poljoprivrede i zapošljavanja na seoskom području.
12. Osigurat ćemo poljoprivrednicima adekvatnu starosnu mirovinu sa 65 godina života – nacionalnu mirovinu.
13. Razvijat ćemo tržište poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Smanjit ćemo broj stepenica od proizvođača do potrošača kako bi potrošač dobio prihvatljivu cijenu hrane, a proizvođač poštenu cijenu za svoj rad. U tome je ključno udruživanje. Razvijat ćemo lokalna tržišta i što više poticati i razvijati kratke lance prehrane kao što su izravna prodaja, seljačke tržnice, internet prodaja, mljekomati i različiti drugi automati s hranom, itd. Razvijat ćemo turističko tržište. Hoteli i ugostiteljski objekti najviše kategorije moraju u svojoj ponudi imati poljoprivredno-prehrambene proizvode iz svojeg okruženja.
14. Poticat ćemo izgradnju tržišne i financijske infrastrukture. Revitalizirat ćemo projekt nacionalne veletržnice i regionalnih veletržnica.
15. Osnovat ćemo „Fond sigurnosti“ iz kojeg će se omogućiti intervencija na ublažavanje posljedica u slučajevima elementarne nepogode.
16. Stvorit ćemo pretpostavke za veći opseg ekološke proizvodnje te promicati uzgoj hrane od hrvatskih autohtonih pasmina i sorti brendiranjem i spajanjem s turizmom kroz stvaranje gastroeno regija.
17. Nastavit ćemo sa smanjivanjem administrativnih barijera i parafiskalnih nameta, ali i na pojednostavljenju složenog zakonodavnog okvira. Izradit ćemo zakonodavni okvir koji će regulirati nepoštene trgovačke prakse odnosno nelojalnu konkurenciju.
18. Razmotrit ćemo promjenu inspekcijskog postupka iz represivnog u preventivni zbog prevelikog broja obveza i česte izmjene zakonodavnog okvira na razini EU.
19. Smanjit ćemo PDV na hranu, tj. na košaricu voća i povrća koja se dominantno proizvodi u Hrvatskoj i na repromaterijal za poljoprivrednu proizvodnju.
20. Kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. poticat će se razvoj temeljnih usluga i obnova sela u ruralnim područjima u ukupnom iznosu od oko 2 milijarde kuna.
21. Nastavit ćemo s provedbom LEADER pristupa i jačanjem uloge Lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova). Poticat ćemo korištenje oko 490 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja za provedbu lokalnih razvojnih strategija i funkcioniranje LAG-ova.
22. Izmijenit ćemo Zakon o financiranju vodnog gospodarstva u smjeru decentralizacije.
23. Ubrzat ćemo realizaciju ulaganja u javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju korištenjem sredstava iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020.,Programa ruralnog razvoja 2014.-2020., projekata EIB-CEB i nacionalnih mehanizama financiranja.
24. Ubrzat ćemo realizaciju ulaganja u izgradnju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracijsku odvodnju kao i ulaganja u projekte navodnjavanja iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Programa ruralnog razvoja 2014.-2020., Europskog fonda za regionalni razvoj, projekata CEB i nacionalnih mehanizama financiranja. Pripremit ćemo izmjene i dopune Plana upravljanja vodnim područjem za sljedeće šestogodišnje razdoblje 2016. -2021.
25. Nastavit ćemo restrukturirati Hrvatske šume s ciljem još boljeg upravljanja šumama i šumskim zemljištem uz naglasak na aktivnosti vezane za pošumljavanje i obnovljive izvore energije.
Za sektor šumarstva koristit će se i sredstva iz europskog fonda za ruralni razvoj u ukupnom iznosu od oko 700 milijuna kuna.
26. Ribolov na moru poticat ćemo kroz sljedeće prioritete: izgradnju ribarskih luka i osiguranje posebnih cjelina u postojećim lukama za ribarska plovila, smanjivanje ribolovne flote u dijelu starih ribarskih plovila uz istovremeno moderniziranje plovila te osiguranje sredstava za obeštećenje ribarima za ribare koji žele izaći iz gospodarskog ribolova, poticanje osnivanja ribarskih zadruga, organizacija proizvođača i FLAG-ova u svim obalnim županijama.
27. Ustrajat ćemo na izmjeni legislative koja će uvažiti naše posebnosti i tradiciju u ribolovu, proglasiti ZERP za države članice EU, povećati brigu za zaštitu obnovljivih bogatstava mora te osigurati učinkovitiji nadzor.
28. Omogućit ćemo kategoriju malog gospodarskog ribolova na slatkim vodama uz ograničene ribolovne alate, ograničena ribolovna područja, ograničen ulov.
29. Izmijenit ćemo postojeće propise u cilju lakše i jednostavnije izgradnje malih obiteljskih ribnjaka s turističko-ugostiteljskom ponudom te pojednostaviti administrativne postupke.
POREZNA POLITIKA I PRORAČUN – Porezno rasterećenje plaća, moguće ukidanje nekih poreza
1. Radit ćemo na postepenom smanjenju deficita, a ne zagovarati politiku štednje i rezova koja dovodi do općeg pada potrošnje i krize i produbljuje socijalne razlike bogatih i siromašnih. Usporit ćemo zaduživanje i početi smanjivati razinu javnog duga. Provodit ćemo ekspanzivniju monetarnu politiku i osigurati dostupnije i jeftinije izvore financiranja investicija i potrošnje, čime će se ubrzati gospodarski rast i ostvariti brži rast prihodne strane proračuna. S paralelnom provedbom reformi i racionalizacijom rashodne strane proračuna smanjit će se deficit, a time i potreba za daljnjim zaduživanjem.
2. Radit ćemo na refinanciranju postojećih kreditnih obaveza. Za dio jamstvenih obveza u prometnom sektoru koji je posebno opterećen koncentracijom obveza do 2019. godine u suradnji s IBRD nastavit će se refinanciranje s optimizacijom ročnosti.
3. Ispunjavat ćemo svoje financijske obaveze u cijelosti i na vrijeme prema svim skupinama stanovništva, naročito socijalno potrebitim i umirovljenicima.
4. Provest ćemo daljnje porezno rasterećenje plaća. Planirana rasterećenja dohotka išla bi u dva smjera: kroz povećanje neoporezivog dijela plaće na 3.000 kuna te dodatnom promjenom poreznih razreda, odnosno pomicanjem porezne stope od 40 posto s 13.200 kuna na više. Dodatno ćemo razmotriti širenje osnovice za primjenu stope od 25 posto u skladu s gospodarskim rastom i održivošću fiskalnog sustava (i na lokalnoj i regionalnoj razini).
5. Pripremit ćemo cjelovitu poreznu reformu koja će obuhvatiti sve segmente poreznog sustava, od PDV-a, poreza na dohodak i dobit pa do poreza na ukupnu imovinu građana. Cjelovita porezna reforma će u konačnici imati rasterećujući učinak na građanstvo i gospodarstvo, nećemo uvoditi pojedinačne nove poreze, a otvorit ćemo i pitanja ukidanja nekih poreza.
6. Već u 2017. godini omogućit ćemo porezne olakšice za gospodarstvenike kod priznavanja reprezentacije kao priznatog rashoda u dobiti za trgovačka društva i u dohotku za obrte te kod priznavanja odbitka PDV-a za kupnju osobnih automobila za poduzetničke aktivnosti novonabavne vrijednosti do 400.000,00 kuna. Navedene mjere povećat će ukupnu gospodarsku aktivnost i zapošljavanja čime će se u kratkom roku kompenzirati inicijalno manji prihod u državni proračun.
7. Razmotrit ćemo podizanje granice za ulazak u sustav PDV-a na 300.000 kuna te proširenje paušalnog obračuna poreza na dohodak za ukupni godišnji prihod do 300.000 kuna.
8. Zalagat ćemo se za kombinaciju mjera fiskalne i strukturne politike s monetarnom politikom, odnosno većim utjecajem monetarne politike na povećanje konkurentnosti. To neće biti jednokratna devalvacija kune, već će se provoditi monetarna politika koja će omogućiti postupnu deprecijaciju kune približnom dinamikom i intenzitetom kako je to bilo i u prethodnih desetak godina.
9. Vlada će kroz velike infrastrukturne projekte (financirane primarno iz bespovratnih EU sredstava) održavati zaposlenost i potrošnju te na takav način suzbiti deflaciju.
10. Nastavit ćemo reorganizaciju Porezne uprave i jačanje pravne sigurnosti poduzetnika u radu s Poreznom upravom.
12. Povećat ćemo efikasnost naplate poreza.
13. Stvorit ćemo jedinstvenu referentnu točku poreza.
PRAVOSUĐE – Spustit ćemo broj neriješenih predmeta ispod 350 000
1. Nastavit ćemo ubrzavati rješavanje neriješenih predmeta. Za iduće četiri godine cilj nam je spustiti broj neriješenih sudskih predmeta ispod 350 000. Razradit ćemo sustav kojim bi se po potrebi omogućio dodatni rad sucima, sudskim savjetnicima i drugim službenicima i odredio rok u kojem se ovi predmeti moraju riješiti. Nagrađivanje bi se obavljalo samo po riješenom predmetu, a nadzor nad provedbom mjere provodio tromjesečno. Za ostvarenje ovog cilja potrebno je provesti premještaje sudaca i službenika, suziti nadležnost trgovačkog sudovanja prijenosom nadležnosti za pojedine vrste predmeta na druge sudove te redefinirati i ojačati ulogu ravnatelja sudske uprave. Uvest ćemo jedinstveni broj predmeta kako bi se otklonila manjkavost sustava koji ne uspijeva prepoznati točan broj novih, riješenih i neriješenih predmeta. Ovaj proces može započeti sredinom 2017. godine.
2. Izmjenama Zakona o parničnom postupku u 2017. uvest ćemo ogledni spor u građanskim stvarima, pravni institut namijenjen bržem i ujednačenom rješavanju sporova iste vrste Sporovi u kojima su predmet spora zahtjevi iste vrste imali bi prvenstvo u rješavanju tako da će se prioritetno riješiti jedan od tih sporova, a odluka donesena u tom predmetu bila bi obvezujuća za sve ostale istovrsne sporove.
3. Osigurat ćemo veću procesnu disciplinu u svim sudskim postupcima. Izmijenit ćemo procesne propise na način da se daju jače ovlasti suca za sankcioniranje stranaka i drugih sudionika u postupku zbog odugovlačenja postupka.
4. Nastavit ćemo informatizaciju pravosuđa u svrhu ujednačavanja sudske prakse, snažnije kontrole rada pravosudnih tijela te informiranja građana o radu sudova.
5. Redefinirat ćemo položaj i načina rada Pravosudne akademije koja mora postati jamac trajnog stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika.
6. Redefinirat ćemo ulogu sudova. Razmotrit ćemo svrhovitost, položaj i ulogu prekršajnih sudova i osigurati maksimalno korištenje njihovih potencijala. Analizirat ćemo i po potrebi smanjiti broj ispostava sudova (stalnih službi) tako da se građanima osigura dostupnost suda kroz sudbene dane gdje god je to moguće. Postupno ćemo smanjivati broj županijskih sudova s ciljem da s vremenom isti postanu ispostave jednog žalbenog kaznenog i jednog žalbenog građanskog suda za cijelu RH. U okviru daljnje racionalizacije smanjit ćemo broj državnih odvjetništava.
7. Pojačat ćemo ovlasti i kapacitet pravosudne inspekcije Ministarstva pravosuđa u
cilju povećanja brzine i kvalitete upravljanja procesima na sudovima.
8. Osigurat ćemo uvjete za smještaj pravosudnih tijela u postojeće nekretnine u vlasništvu RH. Nastavit ćemo uređivati zgrade sudova i državnih odvjetništava s tendencijom okrupnjavanja sudova za rad u sjedištima.
9. Nastavit ćemo rad na sređivanju stanja u zemljišnim knjigama te na Zajedničkom informacijskom sustavu zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) s ciljem stvaranja jedinstvenog sustava katastra i gruntovnice do kraja 2020. Prenijet ćemo u ZIS sve podatke tijekom 2017. godine, uskladiti i trajno objediniti najmanje 60 posto podataka te nastaviti digitalizaciju zemljišnih knjiga. Nakon uspostave ZIS-a kao ključnog preduvjeta, uspostavit ćemo jedinstveno tijelo za zemljišnu upravu sastavljeno od geodetskih i pravnih stručnjaka čiji će prioritetni zadatak biti usklađenje stanja iz evidencije sa stvarnim stanjem na terenu. Pohranom svih zemljišnim „papira“ na jednom mjestu (jedinstveni arhiv zemljišta) te njihovom digitalizacijom, na zahtjev ćemo omogućiti podnošenje prijedloga i rješavanje predmeta neovisno o mjesnoj nadležnosti i tako dodatno ubrzati postupke registracije nekretnina.
10. Pojednostavnit ćemo parnični postupak izmjenama zakona, osobito za trgovačku granu sudovanja kao najkritičniju točku za gospodarstvo (prihvaćanje pisanih iskaza stranaka).
11.. Snažnije ćemo promicati alternativno rješavanje sporova.
12.. Dodatno ćemo afirmirati i pojačati ulaganje sredstava u besplatnu pravnu pomoć.
13. Unaprijedit ćemo institut osobnog stečaja i ovršne postupke. Nastavit ćemo s radikalnim smanjenjem troškova ovršnih postupaka. Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona dodatno će se zaštiti pozicija ovršenika u ovršnom postupku. Afirmirat ćemo mogućnost da osobe koje ne primaju plaću ili mirovinu, ali imaju drugi dohodak, izaberu jedan račun kod banke na kojem će biti zaštićen mjesečni iznos.
14. Pristupit ćemo procesu izrade novog Zakona o kaznenom postupku s naglaskom na učinkovitoj istrazi i redefiniranju nadležnosti USKOK-a kako bi se mogao baviti najtežim predmetima. Zakon je potrebno „pročistiti“ od nepotrebnih formaliziranja u cilju ubrzanja kaznenih postupaka.
15. Stvorit ćemo preduvjete za učinkovitiji rad na financijskim istragama kroz suradnju državnog odvjetništva, policije i porezne uprave s ciljem otkrivanja i progona počinitelja financijskih kaznenih djela kao i oduzimanja nezakonito stečene imovine.
16. Uspostavit ćemo poseban kaznenopravni režim za efikasno procesuiranje i kažnjavanje kaznenih djela povezanih s terorizmom, poput kažnjavanja stranih boraca sukladno aktivnostima EU, UN-a i Vijeća Europe te osigurati učinkovitu razmjenu podataka iz kaznenih
evidencija sa svim članicama EU i s trećim zemljama.
JAVNA UPRAVA I TRGOVAČKA DRUŠTVA U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU – Reforma sustava plaća u javnoj upravi
1. Smanjit ćemo iznos subvencija za javna poduzeća koje se dodjeljuju iz državnog proračuna. Cilj ovog mandata je da se do kraja 2020. godine subvencije trgovačkih društava u državnom vlasništvu smanje na iznos niži od 2,5 milijarde kuna. Istovremeno, očekujemo značajno povećanje investicijskih aktivnosti trgovačkih društava u javnom sektoru, u velikoj mjeri temeljeno na korištenju EU fondova te mehanizama kao što je to Europski fond za strateška ulaganja.
2. Radit ćemo na poboljšavanje upravljanja društvima u državnom vlasništvu. Nastavit ćemo daljnje restrukturiranje društava. Konsolidirat ćemo trgovačka društva koja su još uvijek suočena s poteškoćama u poslovanju.
3. Proširit ćemo Registar državne imovine i na imovinu u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave što će dodatno doprinijeti njenom učinkovitijem korištenju. Registar državne imovine koristit će za analizu i definiranje koja državna imovina ima strateški značaj za Republiku Hrvatsku, a koja nema, kako bi se stavila na tržište. Prihod ostvaren privatizacijom državne imovine bez strateškog značaja iskoristit će se za značajno smanjenje javnog duga i poticanje gospodarskog rasta.
4. Nastavit ćemo s razvojem krovnog projekta e-građani. Tijela javne vlasti imat će elektronički pristup potrebnim podatcima iz službenih evidencija bez potrebe da ih se traži od samih građana. U iduće četiri godine planiramo broj usluga koje država pruža građanima preko servisa e-građani povećati na 100. Za poslovne subjekte dovršit ćemo servis za e-poslovanje te osiguranje i integracije niza e-usluga što će omogućiti brže i jeftinije poslovanje. Tu se misli na daljnji razvoj rješenja e-porezna, e-carina, e-trošarine, e-dozvole, e-usluge inspekcijskih službi, e-pravosuđe,
e-obrt i druge. Oslobodit ćemo sve e-zahtjeve plaćanja pristojbi i to ne samo za obrtnike, već i za poduzetnike, koji bi tako besplatno mogli osnivati i trgovačka društva.
5. Racionalizirat ćemo troškove za uspostavu i održavanje državne informacijske infrastrukture. Državni oblak će ponuditi različite IT komponente u području infrastrukture, operativnog sustava i baza podataka radi zajedničkog korištenja računalne opreme i licenci te zbog ostvarivanja ušteda zajedničkim korištenjem. Za nastavak provedbe digitalizacije poslovanja javne uprave te poboljšanja informacijske infrastrukture osigurana su značajna sredstva iz EU fondova. Do 2020. godine na raspolaganju je gotovo 750 milijuna kuna za te svrhe.
6..Provest ćemo cjelovitu reformu sustava plaća u javnoj upravi i javnim službama. Temeljem novog Zakona o plaćama u javnom sektoru uredit će se sustav plaća prema načelima transparentnosti i jedinstvenog pristupa nagrađivanju za jednak rad, kroz uvođenje platnih razreda i varijabilnih dijelova plaće već u 2017. što će omogućiti razlikovanje, a time i vrednovanje te nagrađivanje kvalitetnog rada, odnosno najboljih zaposlenika.
PROMET I PROMETNA INFRASTRUKTURA – Koncesioniranje zračnih luka i IPO za ceste
1. Nastavit ćemo razvoj kapaciteta u morskim lukama. Završit ćemo započete investicije u državnim lučkim upravama Split i Ploče, izgradnju terminalne zgrade u zadarskoj Gaženici po koncesijskom modelu, kao i koncesioniranje izgradnje teretnih terminala u Rijeci. Obnovit ćemo natječaj za izgradnju novog terminala i autobusnog kolodvora u dubrovačkoj luci u vrijednosti 944 milijuna kuna, s procijenjenim efektom od koncesijske naknade u vrijednosti 520 milijuna kuna i mogućim otvaranjem 250 novih radnih mjesta. Nastavit će se ulaganja u županijske lučke uprave, a donošenjem nacionalnih planova razvoja državnih i županijskih lučkih uprava, čija se izrada financira iz europskih sredstava, stvorit će se temelj za planiranje i provođenje projekata u vrijednosti 450 milijuna kuna, koliko je osigurano u EU fondovima za projekte povezivanja kopna s otocima.
2. Povećat ćemo tonažu hrvatske flote na 2 milijuna GT, povećat ćemo udjele pomorskog prometa s postojećih 22 posto na 24 posto te unaprijediti kvalitetu povezivanja kopna s otocima i otoka međusobno.
3. Povećat ćemo prihode s osnova koncesija s postojećih 80 milijuna kuna na 160 milijuna kuna uspostavom integralnog sustava upravljanja pomorskim dobrom. Donijet ćemo Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji uređuje pitanja utvrđivanja granica pomorskog dobra, jačanja kontrole inspekcije i lučkih redara te uvodi koncesije putem javnog natječaja.
4. Provest ćemo novi natječaj koncesioniranja linija. Uvest ćemo obvezu plaćanja koncesijske naknade od strane brodara na linijama koje ne podliježu obvezi javne usluge. Tako će se zadržati subvencioniranje obaveznog prijevoza za otočane, ali i omogućiti razvoj poduzetništva manjim brodarima.
5. Nastavit ćemo s jačanjem brodarstva, Nacionalni brodar Jadrolinija nastavit će modernizaciju flote s ciljem jačanja konkurentnosti. Nastavit će se započeti program izgradnje 10 brzih spasilačkih brodica za potrebe traganja i spašavanja na moru.
6. Pozicionirat ćemo Hrvatsku kao najvažnije nautičko odredište EU na Mediteranu.
7. Nastavit ćemo ulaganja u projekte željezničke infrastrukture. Cilj je podizanje gospodarske konkurentnosti i razine kvalitete željezničke usluge. Osim jačanja željezničkog prijevoza u putničkom prometu, nužno je usklađivanje razvoja željezničke infrastrukture, pomorskih, riječnih luka te kombiniranog prijevoza u svrhu jačanja gospodarstva i turizma. Glavni izvor financiranja za razvoj željezničke infrastrukture u narednom razdoblju su sredstva EU fondova, kroz koje je osigurano gotovo 8 milijardi kuna, za što HŽ Infrastruktura završava pripremu projekata na glavnim europskim prometnim pravcima i na regionalnim prugama. Planiramo izgradnju 51 km nove pruge, obnovu i modernizaciju 265 km postojećih pruga, osiguravanje 220 željezničko-cestovnih prijelaza u naseljenim mjestima te podizanje brzine na 160km/h na putničkim i 90km/h na teretnim dionicama. Ulagat će se u modernizaciju željezničke infrastrukture na relacijama od mađarske granice do Rijeke te od Dugog Sela do Vinkovaca te će provesti elektrifikacija pruga od Vinkovaca do Vukovara i Zaprešića do Zaboka. U narednom razdoblju cilj je povećanje prevezenog broja putnika za 20 posto te prihoda za 16 posto.
8. Provodit će se projekt upravljanja imovinom u vlasništvu HŽ Infrastrukture d.o.o. da bi se u narednim godinama povećali njezini prihodi od komercijalizacije zgrada, s ciljem financiranja redovnog održavanja željezničke infrastrukture isključivo iz vlastitih prihoda.
9. Detaljnim restrukturiranjem i smanjenjem broja zaposlenih, ulaganjem u popravak i osposobljavanje voznog parka te strateškim sporazumima s društvima u državama na relaciji Baltik-Jadran, HŽ Cargo će se pripremiti za nužno pronalaženje strateškog partnera za buduće razdoblje kroz dokapitalizaciju.
10. Završit će se restrukturiranje trgovačkih društava u sektoru cesta u suradnji s međunarodnim financijskim institucijama. Osim daljnje racionalizacije poslovanja i reprograma trenutnih kreditnih obveza, provest će se i uvođenje optimalnog sustava naplate cestarine, a sve u svrhu za inicijalnu javnu ponudu (IPO) mirovinskim fondovima, građanima, zaposlenicima i braniteljima.
11. Nastavit će se ulaganja u cestovnu infrastrukturu. Hrvatske autoceste d.o.o. sredstvima EU fondova započinju izgradnju preostalih planiranih dionica autocesta na koridoru Vc. Nastavit će se investicijski projekti ulaganja u državne ceste kroz europska sredstva – projekt Pelješkog mosta, mosta kopno-Čiovo, brze ceste od Dubrovnika do Ćilipa, obilaznice Vodica, dionice Stobreč – Omiš te završiti trenutne dionice brze ceste Zabok-Marija Bistrica, obilaznice Zaprešića, Vukovara, Vinkovaca.
12. Cilj narednog mandata je i donošenje Nacionalnog okvira politike uspostave infrastrukture za alternativna goriva, usklađenog s ciljevima EU u području zaštite okoliša i zelenog prometa, koji obuhvaća razvoj infrastrukture za električnu energiju i druge alternativne oblike goriva u prometu. Poticat će se i projekti urbane mobilnosti koji uključuju korištenje bicikala i ekoloških vozila, a za koje je iz EU fondova namijenjeno gotovo 1,2 milijarde kuna.
13.. Nastavit će se aktivan rad na postupku traženja strateškog partnera za Croatia Airlines.
14. Završit će izgradnja terminala u zračnim lukama u Zagrebu i Dubrovniku. Započet će izgradnja novog terminala u Zračnoj luci Split u vrijednosti 400 milijuna kuna koja se financira vlastitim sredstvima zračne luke i kreditnim zaduženjem HBOR-a. U narednom mandatu cilj je podići broj putnika u zračnom prometu s trenutnih 7 na 10 milijuna putnika godišnje. Poticat će se aktivnosti u koncesioniranju zračnih luka u kojima se procjeni da strateški partner može doprinijeti daljnjem razvoju i širenju poslovanja
15. Nastavit će se s integracijom hidroavionskog prijevoza u prometni sustav te razvojem malih aerodroma koji ulaskom u Schengen predstavljaju veliki potencijal za razvoj gospodarstva i novih turističkih proizvoda.
16. Započet će provedba projekata izgradnje agregacijske i pristupne nacionalne širokopojasne infrastrukture koja će biti dostupna na svim područjima RH. Za provedbu projekta osigurana su sredstva iz europskih fondova u vrijednosti 1 milijarde kuna.
17. Provodit će se projekt najma korištenja objedinjene svjetlovodne infrastrukture u vlasništvu trgovačkih društava. Na ovaj način trgovačko društvo u državnom vlasništvu pružat će novu uslugu najma korištenja infrastrukture privatnim operatorima na tržištu pod jednakim uvjetima čime će se bitno olakšati i ubrzati potrebna ulaganja u razvoj i daljnju izgradnju infrastrukture širokopojasnog pristupa. Ovim projektom trgovačka društva ostvaruju prihod s osnove nove usluge, a najveću korist od ovoga projekta imaju građani i poduzetnici budući da usluge širokopojasnog interneta postaju dostupne na cijelom području RH, a privatni operatori građanima i gospodarstvu mogu ponuditi pristup internetu uz veće brzine i prihvatljive cijene.
ENERGETIKA – Razvoj rafinerijskih kapaciteta Ine, okretanje obnovljivim izvorima
1. Izradit ćemo Energetsku strategiju kao sektorsku strategiju u okviru Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske. Strategija će biti izrađena za razdoblje do 2040. s projekcijom do 2050. godine. U izradu Strategije uključit ćemo sve ključne dionike:gospodarske subjekte, velike potrošače, regionalnu i lokalnu samoupravu, ostalu zainteresiranu javnost. Uz Strategiju, izradit ćemo Plan provedbe koji dodatno konkretno donosi proračunske, organizacijske i sve ostale mjere za njezinu provedbu. Strategiju planiramo donijeti tijekom 2017. godine.
2. Radit ćemo na razvoju i regionalnom pozicioniranju INE. Definirat ćemo pregovaračku poziciju prema strateškom partneru. Zadržat ćemo i investirati u modernizaciju rafinerijskih kapaciteta u Republici Hrvatskoj. Jači razvoje rafinerijskih kapaciteta i jačanje uloge na Mediteranu omogućit će u budućnosti određivanje cijena derivata. Modernizirat ćemo i ojačati maloprodaju. Zadržat ćemo aktivnost istraživanja nafte, no ne kao prioritetnu aktivnost.
3. Jačat ćemo i dalje ulogu HEP-a koji bi trebao imati ulogu regionalnog lidera u elektroenergetici, kroz širenje poslovanja i preuzimanje proizvodnih objekata te preuzimanje opskrbe velikih potrošača. Završit ćemo započetu reorganizaciju do sredine 2017. godine, izdvojiti djelatnosti opskrbe iz tvrtke HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o. te definirati poslovnu strategiju tvrtke Novenerg (HEP i RWE imaju po 50 % vlasništva). Okrenut ćemo se u HEP-ovom poslovanju prema OIE tehnologijama, posebno reverzibilnim hidroelektranama i hidroelektranama te vjetroelektranama.
4. Nastavit ćemo razvijati projekt LNG terminala. Ovo je jedna od najvećih državnih investicija, vrijednosti veće od 4,8 milijardi kuna.
5. Uspostavit ćemo Agenciju za energiju (AZE) kao krovno tijelo za provedbu operativnih i administrativnih poslova pod izravnom ingerencijom MINGO. Temeljem započetog procesa u vrijeme prošlog mandata, u Agenciju treba spojiti Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. (HROTE), Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško (FOND-NEK), Agenciju za ugljikovodike (AZU) i Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI).
6. Definirat ćemo trajan i učinkovit sustav poticanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije. Posebno ćemo omogućiti jednostavan priključak i obračun malim proizvođačima. Potaknut ćemo i omogućiti građanima da sudjeluju u projektima obnovljivih izvora energije tako da kućanstva budu proizvođači energije, da se udružuju u energetske zadruge te crowdinvesting u energetske projekte. Regulirat ćemo tržište drvne biomase, poticati razvoj malih toplana i kotlovnica, uvjetovati 100 % korištenje topline iz kogeneracijskih elektrana na biomasu. Definirat ćemo dugoročno održiv sustav poticanja OIE, a posebno za razdoblje nakon 2020. godine. Definirat ćemo i pokrenuti nacionalni program elektromobilnosti. Podržat ćemo okrupnjavanje distributera plina (sad 34 distributera). Definirat ćemo i pokrenuti nacionalni program poticanja korištenja Sunčeve energije.
7. Poticat ćemo projekte energetske učinkovitosti. Podupirat ćemo uspostavu financijskih instrumenata za energetsku obnovu zgrada (javnih i privatnih) te investicijskih i revolving fondova na regionalnoj i gradskoj razini. Pokrenut ćemo nacionalni program modernizacije javne rasvjete.
8. Pokrenut ćemo nacionalni program korištenja LNG-a u pomorskom prometu. Uspostavit ćemo sustav upravljanja/opskrbe plinom zajamčenih kupaca/kupaca u obvezi javne usluge te urediti odnose s INA-om vezane za proizvodnju prirodnog plina u RH.
9. Doradit ćemo i završiti sustav uvođenja razdjelnika topline. Koristit ćemo EU strukturna sredstva za nužna ulaganja u toplinarsku infrastrukturu i poboljšanje učinkovitosti sustava.
ZAŠTITA OKOLIŠA – otvaranje zelenih radnih mjesta, izgradnja 13 centara za gospodarenje otpadom
1. Provodit ćemo politiku niskougljičnog razvoja koja uključuje povećanje korištenja obnovljive energije, energetske učinkovitosti i otvaranje “zelenih radnih mjesta” u ključnim sektorima (energetika, promet, industrija, poljoprivreda, turizam i gospodarenje otpadom). Samo kroz projekte energetske obnove i gospodarenja otpadom u sljedeće četiri godine stvorit ćemo 16 000 novih zelenih radnih mjesta. Za te smo svrhe osigurali ukupno preko 12
milijardi kuna, od čega 8 milijardi kuna iz EU fondova.
2. Uspostavit ćemo cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Omogućit ćemo razvrstavanje otpada, sanaciju odlagališta i izgradnju 13 centara za gospodarenje otpadom. Sanirat ćemo i zatvoriti sva odlagališta otpada u roku od godine dana od otvaranja 13 centara za gospodarenje otpadom. Zahvaljujući tome, do 2020. godine stupanj odvajanja korisnih sirovina, stakla, metala, plastike i papira porast će na najmanje 50 posto.
3. Povećat ćemo stupanj kompostiranja u kućanstvima daljnjom nabavom kompostera, organizacijom radionica i pripremom edukativnih materijala. Revidirat ćemo zakonodavni okvir u smislu poticanja odvajanja i obrade biootpada.
4. Ulagat ćemo u sustave vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. U ove projekte ćemo uložiti najmanje 14 milijardi kuna, od čega je 7,7 milijardi kuna osigurano iz EU fondova. Daljnjih 4 milijarde kuna se planira uložiti u zaštitu od štetnog djelovanja voda, odnosno zaštitu od poplava, od čega je 1,6 milijardi kuna osigurano iz EU fondova. Spomenuta ulaganja bi trebala osigurati usklađivanje s relevantnim EU direktivama koje se odnose na kvalitetu vode za piće do kraja 2018. i primjerene odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u aglomeracijama s populacijskim ekvivalentom višim od 2 000 do kraja 2023.
5. Smanjit ćemo broj stanovnika bez pristupa javnim vodoopskrbnim sustavima koja nisu obuhvaćena monitoringom voda ili koji su spojeni na sustave koji ne udovoljavaju mikrobiološkim i/ili kemijskim parametrima i to s 930 000 u 2014. na 350 000 najkasnije do kraja 2023.
6. Unaprijedit ćemo sustav procjene utjecaja na okoliš (PUO) i strateških procjena utjecaja na okoliš (SPUO). Cilj je osigurati još veću transparentnost postupka i neovisnost stručnjaka te poboljšati samu kvalitetu studija. Mjeru ćemo provesti do sredine 2017. godine.
7. Osmislit ćemo novi projekt suzbijanja energetskog siromaštva i kroz njega financirati obnovu domova socijalno najugroženijim obiteljima koji žive u objektima koji su energetski neučinkoviti. Također, u mjestima koja nemaju pristup javnom sustavu električne energije osigurat ćemo postavljanje sustava obnovljivih izvora energije, poput postavljanja solarnih i fotonaponskih sustava te im tako omogućiti standarde primjerene 21. stoljeću.
8. Provest ćemo akcijski plan objedinjenja nacionalnih parkova i parkova prirode kroz Javnu ustanovu Parkovi Hrvatske. Javna ustanova će preuzeti upravljačke funkcije poput marketinga i promocije, javne nabave, pravnih i računovodstvenih poslova za sve parkove, što će dodatno smanjiti troškove upravljanja. Poslovi nužni za provedbu osnove djelatnosti i djelatnosti vezane uz prihvat posjetitelja bit će decentralizirani.
REGIONALNI RAZVOJ I DECENTRALIZACIJA – Dragovoljno spajanje lokalnih jedinica, decentralizirano upravljanje europskim fondovima
1. Usmjerit ćemo teritorijalnu reformu prema redefiniranju nadležnosti različitih razina lokalne i regionalne samouprave u skladu s ekonomskom i administrativnom snagom, odnosno fiskalnim kapacitetom. Samoupravi s dovoljnim fiskalnim kapacitetom treba dodijeliti poslove vezane uz zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb te obrazovanje. Jedinicama koje nemaju dovoljan fiskalni kapacitet potrebno je ograničiti nadležnosti, a onim najslabijim definirati okvir unutar kojeg mogu obavljati samo najnužnije funkcije uz načelnike i članove općinskih vijeća u statusu volontera. Složenije funkcije potrebno je prebaciti na susjedne, snažnije lokalne jedinice ili pak na županije uz adekvatnu financijsku kompenzaciju. Stimulirat ćemo dragovoljno spajanje fiskalno slabijih lokalnih jedinica sa susjednima. Detaljnija razrada mehanizama dragovoljnog spajanja lokalnih jedinica se planira u prvoj polovici 2017. Mogućem spajanju tome treba pristupiti na poticajan način, a izbjegavajući metode prisile i nametanja uz iznalaženje odgovarajućeg mehanizma, primarno u smislu poreznih poticaja.
2. Pokrenut ćemo program ulaganja iz EU fondova vrijedan oko 1,2 milijarde kuna namijenjen razvoju manjih gradova isključivo na slabije razvijenim područjima kao što su Vukovar, Beli Manastir,Petrinja, Benkovac i Knin. Nastavit ćemo s podrškom jedinicama lokalne i regionalne samouprave u sufinanciranju troškova vlastitog učešća kod provedbe projekata iz EU fondova. Planiramo osigurati da od 130 milijardi kuna ulaganja koje ćemo potaknuti uz pomoć EU fondova do kraja 2023. najmanje 60 posto (78 milijardi kuna) završi na području 12 najslabije razvijenih županija. Osigurat ćemo takav model kroz posebne kriterije i posebne natječaje za slabije razvijena područja koji zaostaju za prosjekom Republike Hrvatske više od 25 posto i čiji udio u ukupnom stanovništvu RH iznosi 38 posto.
3. Otvorit ćemo pitanje sjedišta odnosno teritorijalne raspoređenosti javnih poduzeća, agencija, javnih instituta i drugih javnih organizacija od posebnog značaja.
4. Decentralizirat ćemo upravljanje državnom imovinom. Izmjenama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske dat ćemo jedinicama lokalne samouprave u vlasništvo i na upravljanje sve nekretnine koje nisu od strateškog značaja koje se nalaze u njezinom građevinskom prostoru, a u vlasništvu su RH te pod upravom Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. Dosadašnja pojedinačna praksa pokazala je da je sva takva imovina predana u vlasništvo općina, gradova i županija iskorištena u gospodarske i društvene svrhe. Time se rasterećuje DUUDI, a korist je nemjerljiva za razvoj lokalne samouprave.
5. Planiramo jačanje uloge velikih gradova s preko 100 000 stanovnika. Ovi gradovi imat će veće ovlasti u prostornom planiranju, upravljanju i gospodarskim prostorom te u mjerama za provedbu zaštite okoliša
6. Jačanja urbano-ruralnih veza putem zajedničkih razvojnih projekata potpomoći ćemo i kroz sredstva iz EU fondova koja smo osigurali za tu namjenu unutar Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. te Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020..
7. Poboljšat ćemo suradnju središnjih tijela s lokalnom i regionalnom samoupravom na planiranju i provedbi investicija. Novi zakon o regionalnom razvoju je u tom pogledu predvidio sklapanje tzv. „razvojnih sporazuma“ između predstavnika središnje,regionalne i lokalne razine po pitanju utvrđivanja ključnih dugoročnih razvojnih prioriteta. Naš je cilj da u 2017. započnemo sa sklapanjem i provedbom prvih razvojnih sporazuma kroz intenzivan proces komunikacije i koordinacije oko ključnih razvojnih tema.
8. Razmotrit ćemo mogućnost decentralizacije u sektorima poslova vezanih uz vođenje registara, osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja i sustava socijalne skrbi. Provest ćemo detaljnu analizu mogućnosti za decentraliziranje nadležnosti središnjih tijela i u drugim sektorima i djelatnostima, od prostornog uređenja i zaštite okoliša, zdravstva, gospodarstva, turizma, poljoprivrede, kulture, sporta i prometa. Utvrdit ćemo koje se točne funkcije mogu prenijeti sa središnje razine na lokalnu ili županijsku razinu. Obvezujemo se izraditi plan decentralizacije javnih funkcija kao konkretan okvir za sve daljnje korake kroz koji se moraju razraditi svi aspekti vezani za provedbu prijenosa pojedinih ovlasti na niže razine.
9. Razmotrit ćemo mogućnost decentraliziranog upravljanja europskim fondovima. U tom slučaju odgovornost za upravljanje sredstvima, organizaciju natječaja, odabir projekata i kontrola trošenja bila bi spuštena na regionalnu razinu. Razvojem tih kapaciteta, u godinama koje su pred nama, steći će se uvjeti za decentralizirano upravljanje EU fondovima i veću odgovornost lokalne i regionalne samouprave u tom procesu. Odluka će biti donesena tek nakon provedbe analize. Surađivat ćemo s lokalnom i regionalnom samoupravom u kreiranju programa namijenjenih pripremi i provedbi projekata kako bi dobili što kvalitetniji „proizvod“ prilagođen potrebama korisnika.
KULTURA – Povećanje ukupnog financiranja kulture, jačanje neprofitnog medijskog sektora, neovisnost HRT-a, financiranje civilnog društva
1. Branit ćemo nezavisnost kulture i medija koje možemo razvijati samo ako u njih ulažemo kao u prvorazredna javna dobra dostupna svima.
2. Povećanje ukupnog javnog financiranja kulture na barem 1 posto BDP-a., a sve zatečene probleme u namjeni i raspodjeli rješavati putem cjelovite strategije kulturnog razvoja.
3. Donijet ćemo strateški plan kulturne i medijske politike (u demokratskoj raspravi koja omogućuje informirano sudjelovanje svih zainteresiranih strana).
4. Popravit ćemo ekonomski položaj, radne uvjete, socijalnu sigurnost i broj zaposlenih medijskih i umjetničkih radnika. Unaprijedit ćemo postojeće i razviti nove izvore izvanproračunskih sredstava (poput spomeničke rente i HRT-pristojbe) za financiranje umjetničkog i novinarskog rada, očuvanja i održivog korištenja baštine te kulturnih aktivnosti građana.
5. Demokratizirat ćemo upravljanje kulturnim i medijskim institucijama te odlučivanje o raspodjeli javnih sredstava bez sukoba interesa i političkih stranaka, uključujući promjenu zakonske regulative radi jačanja ovlasti kulturnih vijeća te stvaranja autonomnih tijela koja imaju bolji potencijal za povlačenje sredstava iz različitih fondova i umjetničku autonomiju u odlučivanju o smjeru razvoja institucija.
6. Razvit ćemo treći sektor neprofitnih medija i umjetničkih organizacija kao ravnopravne dijelove kulturnog i komunikacijskog sustava. Ponovno ćemo uspostaviti Povjerenstvo za neprofitne medije.
7. Vratit ćemo 14,5 posto izdvajanja iz dobiti od igara na sreću Hrvatske lutrije za razvoj civilnog društva.
8. Jačat ćemo neovisnost Hrvatske radiotelevizije, kao javnog medija, od ikakvih stranačkih kontrola i utjecaja. Vratit ćemo neovisnost i kvalitetu Trećeg programa televizije i radija koji su bili prepoznati i u Europi po svojoj visokoj kvaliteti, dosezima i gledanosti, odnosno slušanosti.
9. Ponovno ćemo financirati sve časopise koji iskazuju pluralnost hrvatskog društva.
NACIONALNA SIGURNOST I VANJSKA POLITIKA – Aktivno suprotstavljanje govoru mržnje
1. Jačat ćemo vladavinu prava i demokratskih vrijednosti. Dosljedno i univerzalno ćemo poštivati Ustav, zakon, institucije i procedure parlamentarne demokracije od strane svih dionika u društvu. Institucije vlasti vodit će brigu o jasno uređenom i funkcionirajućem pravnom sustavu, otpornom na zloporabe i inicijative koje nisu u skladu sa slobodom i jednakosti građana. Aktivno ćemo se suprotstavljati svakom govoru mržnje, nasilja i isključivosti.
2. Unaprijedit ćemo koordinaciju sustava nacionalne sigurnosti. Koordinacija mora biti zasnovana na definiranim nadležnostima i otvorenoj međuinstitucionalnoj suradnji, učinkovitim mehanizmima razmjene ideja i informacija te na nacionalnom konsenzusu o ključnim pitanjima nacionalne sigurnosti
3. Promicat ćemo nacionalne interese i interese saveza – NATO i EU te aktivno djelovati na regionalnoj i globalnoj razini. Promicat ćemo interese Hrvatske i izgradnju pozitivne slike o Hrvatskoj u inozemstvu.
4. Njegovat ćemo dobrosusjedske odnosa i jačati regionalnu stabilnost. U interesu Hrvatske su stabilnost, predvidljivost i što viši demokratski razvoj u svakoj od susjednih zemalja, njihova privrženost europskim vrijednostima, kao i zajednička skrb o političkom, gospodarskom i socijalnom položaju Hrvata u tim zemljama. Zbog stabilizacijskog učinka tog procesa, poseban naglasak treba biti stavljen na pomaganje integracije zemalja jugoistoka Europe u EU i NATO.
5. Reformirat ćemo hrvatsku diplomaciju kako bi mogla u uvjetima članstva u EU i novim i promjenjivim geopolitičkim okolnostima ostvariti utvrđene vanjskopolitičke ciljeve.
6. Promicat ćemo i štititi interese hrvatskog gospodarstva na međunarodnim tržištima kroz rad gospodarske diplomacije i Povjerenstva Vlade RH za internacionalizaciju gospodarstva.
7. Radit ćemo i na zapošljavanju što je moguće većeg broja hrvatskih građana u međunarodne organizacije, prije svega u tijela Europske komisije.
