Razumno uspješan ugostiteljski objekt s dnevnim prometom od 2400 kuna nakon izglasavanja porezne reforme može očekivati pad prodanih količina od 12 posto, pokazala je analiza učinaka koju je za potrebe Koordinacije ugostitelja Primorsko-goranske županije izradila riječka tvrtka Jelić-konzalting. Takav pad prometa za sobom povlači pad generirane dobiti prije oporezivanja u iznosu od čak 70 posto, izračunali su ugostitelji.
Računica je to kojom su prije predlaganja porezne reforme trebali raspolagati Vlada RH i Ministarstvo financija. No, nadležne institucije odlučile su paket poreznih zakona – među kojima je i Zakon o PDV-u – na izglasavanje u parlament uputiti potpuno ignorirajući propisanu proceduru, čime su prekršili Zakon o pravu na pristup informacijama i, još važnije, Zakon o procjeni učinaka propisa. Dugotrajna procedura procjene učinaka propisa, kojom je trebao biti zahvaćen i Zakon o PDV-u, preskočena je kako bi nova porezna pravila mogla stupiti na snagu već od 1. siječnja 2017. godine.
Vlada i Ministarstvo financija problemu kršenja zakona pokušali su doskočiti uredbom kojom su se obvezali da će procjenu učinaka propisa tzv. cjelovite porezne reforme provesti naknadno, u roku od dvije godine. No, u tom slučaju neće se više raditi o procjeni učinaka, već o evaluaciji učinjenog. A do tada bi, ako se ostvare crne prognoze, ugostiteljskom sektoru, pa posredno i turizmu u cjelini, mogla biti nanesena nepopravljiva šteta.
Ili skuplja kava, ili poslovanje u minusu
Pokazuje to analiza napravljena na primjeru virtualnog ugostiteljskog objekta koji posluje u Rijeci, mjesečno za najam izdvaja 6500 kuna i zapošljava troje ljudi. Predmetni objekt dnevno prodaje 300 kava s mlijekom po cijeni od osam kuna, s normativom 7,5 grama kvalitetnije (skuplje) kave i 0,1 litara mlijeka. S obzirom da virtualni objekt iz primjera zarađuje isključivo na prodaji kave, u računicu nije uvršten porez na potrošnju koji iznosi do tri posto, a kojeg ugostitelji plaćaju na sva pića osim kave i čaja.
Kada se uzme u obzir kompletna struktura troškova, prikazana u donjem grafikonu, ispada da kafić iz primjera na svakoj kavi zaradi 0,63 kune. No, porezna reforma ovom kafiću donosi dodatno opterećenje od 0,67 kuna po kavi. Ako kafić zadrži cijenu kave od osam kuna, na svakoj kavi će gubiti četiri lipe, što predstavlja godišnji gubitak od 4380 kuna. Ako, pak, poveća cijenu kave na devet kuna, čime se porezno opterećenje prebacuje na kupca, dolazi do pada prometa.
Iako je nemoguće točno prognozirati za koliko bi u tom slučaju pala količina prodanih kava, primjeri iz europske prakse (Euromonitor) pokazuju koeficijent elastičnosti cijena od 0,44 (doduše na prosjeku alkoholnih pića, op.a.), što bi za predmetni virtualni objekt značilo gubitak svakog šesnaestog gosta. Kad se uzme u obzir i životni standard, odnosno raspoloživi prihod građana, dolazi se do očekivanog pada prometa u iznosu od 12 posto i pada dobiti prije oporezivanja od 70 posto, navodi se u analizi koju su naručili primorsko-goranski ugostitelji.
Veće cijene, a manje plaće i otkazi
Iz opisanog primjera jasno se vidi da manji porez na dobit ugostiteljima ne može olakšati troškove povećanog PDV-a, s obzirom da će gotovo sva dobit zbog dodatnog poreznog opterećenja jednostavno nestati. Posljedica će biti skuplje cijene koje će plaćati krajnji korisnici i pad prometa, kao i manji prihodi jedinica lokalne i regionalne samouprave koje ubiru spomenuti porez na potrošnju.
Nadalje, s obzirom da novi propisi na snagu trebaju stupiti već 1. siječnja, ugostitelji neće uopće imati vremena za prilagodbu. Za očekivati je da će to ugroziti zaposlenike u sektoru ugostiteljstva, koji će ili ostajati bez posla, ili morati pristati na manju plaću. A smanjit će se, kao što je prikazano u donjoj tablici, i konkurentnost ugostiteljskog sektora u Hrvatskoj.
Ugostitelji imaju protuargumente i tvrdnje Vlade RH da se poreznom reformom veći trošak oporezivanja prebacuje na strane goste. Naime, domaći gosti čine dvije trećine ukupnog ugostiteljskog prometa u Republici Hrvatskoj, dok samo trećina otpada na turizam. Istovremeno se od povećanja PDV-a isključuju upravo pansionski gosti, u najvećoj mjeri stranci, što zapravo znači da glavnina troška većeg PDV-a u ugostiteljstvu u konačnici ipak pada na domaće turiste.
