Ocjena točnosti

Zagreb jest ostvario suficit, ali je naslijedio i dugove koje iz njega treba namiriti

I sama odluka temeljem koje u proračunima Grada Zagreba od 2022. do 2025. treba osigurati sredstva za dug iz ranijeg razdoblja je naslijeđena.
foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

“Ukupno su ostvarili suficit, odnosno nisu znali šta će s 400 milijuna kuna. To, da se najavljuju povećanje cijena komunalija građanima, nama je skandalozno”, poručio je Marko Pavić, saborski zastupnik HDZ-a govoreći o poreznoj reformi i gradu Zagrebu.

Naveo je, pritom, da je samo prošle godine Zagrebu rastao prihod od poreza na dohodak i prireza od milijardu kuna, a da je pritom imao milijardu kuna manje troška.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Točan je podatak da je Zagreb u 2022. godini ostvario suficit, ali je netočno da gradska vlast ne zna što će s tim viškom novca jer taj novac ide za servisiranje dugova koje je aktualna gradska vlast naslijedila.

„Zagreb je, kada smo preuzeli vlast, imao akumulirani deficit od 1,4 milijarde kuna, koji je nastao nezakonito. Da bismo ga neutralizirali, morali smo planirati suficit, i to smo napravili u iznosu od 300 milijuna kuna“, podsjetio je nedavno Tomislav Tomašević, gradonačelnik Zagreba (1, 2).

Iako je suficit planiran u iznosu od 300 milijuna kuna, on je u konačnici ostvaren u iznosu od 440 milijuna kuna. Taj je novac unaprijed potrošen, jer će se njime postupno pokrivati zatečeni manjak u gradskoj blagajni.

„Pri dolasku na vlast, u lipnju 2021., zatekli smo praznu blagajnu i ogromne dugove. Konsolidirani dug Grada i Holdinga iznosio je 8,2 milijarde kuna: Holdinga 5 milijardi, Grada 2,4 milijarde, a ZET-a 900 milijuna kuna. Uza sve to bivša je vlast u proračunu nezakonito akumulirala i deficit od 1,4 milijarde kuna, kasneći s isplatama za materijalne troškove škola i vrtića“, objavio je prije nekoliko dana Možemo govoreći o svoje dvije godine upravljanja Zagrebom.

U te dvije godine, kako su naveli, stabilizirane su financije i Grada i Holdinga.

„Uz značajne uštede i racionalizacije već na kraju 2021. stabilizirali smo gradski proračun i godinu završili s minimalnim deficitom. Na kraju 2022. ostvarili smo suficit od čak 440 milijuna kuna, premašivši zadani cilj planiranog suficita od 300 milijuna kuna“, navela je vladajuća stranka u Zagrebu, objašnjavajući kako sav taj višak prihoda mora ići na pokrivanje akumuliranog manjka od 1,4 milijarde kuna.

Kako tumače, suficit je, među ostalim, ostvaren kroz uštede na plaćama od 52 milijuna kuna, racionalizaciju troškova, ali i kroz veći priljev sredstava iz EU fondova.

Odluku temeljem koje u proračunima Grada Zagreba u periodu od 2022. godine do 2025. godine treba osigurati sredstva za pokriće duga iz ranijeg razdoblja, nije donijela aktualna zagrebačka vlast, već ju je naslijedila.

Tu je odluku predložio Milan Bandić, pokojni gradonačelnik Zagreba. Gradska skupština Odluku o sukcesivnom pokriću manjka iz prethodnih godina donijela je na sjednici održanoj 8. prosinca 2020. godine, a potpisuje je HDZ-ov Drago Prgomet, tadašnji predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba. On je na istoj sjednici razriješen s dužnosti, a zamijenio ga je stranački kolega Mislav Herman (1, 2, 3).

„Odlukom o sukcesivnom pokriću manjka iz prethodnih godina utvrđuje se način pokrića prenesenog manjka iz prethodnih godina, u iznosu od 1.303.915.375,43 kune koji se prenosi i planira pokriti u razdoblju 2022. – 2025. godine“, među ostalim stoji u Odluci. Većina tog manjka odnosi se na minus gradske blagajne, a manji dio na minus proračunskih korisnika.

„U projekcijama proračuna za 2022., 2023., 2024. i 2025. godinu planirat će se pokriće dijela manjka“ iz „prihoda poslovanja i prihoda od prodaje nefinancijske imovine“. Prema dinamici propisanoj Odlukom, u 2022. i 2023. godini treba planirati po 300 milijuna kuna, u 2024. godini 400 milijuna kuna te u 2025. godini u iznosu od nepunih 304 milijuna kuna.

Kako je još u ožujku 2021. godine predviđao Jutarnji list, „taj manjak morat će vratiti neka nova gradska uprava jer je gotovo sigurno da zbog novonastalih okolnosti, smrti gradonačelnika Milana Bandića, sadašnja garnitura više neće voditi Zagreb“.

Iz svega navedenog jasno je kako Zagreb nema puno slobode izbora što će s ostvarenim suficitom.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević je nakon što je Vlada u srijedu obznanila promjene u porezima najavio kako je skloniji povećanju poreza na dohodak u zamjenu za prirez, nego što je poskupljenju komunalija.

“Morat ćemo staviti stopu poreza na dohodak na maksimum, i za nižu i za višu stopu, zbog deficita koji nam je ostavljen u nasljeđe, a smatramo da je to i socijalno pravednije nego da manjak prihoda kompenziramo kroz povećanje cijena”, kaže Tomašević.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.