Težak dan za Agrokor i hrvatske porezne obveznike. Zloglasni lešinarski fond Knighthead Capital Management, koji je poznat po pljenidbama u Argentini u vrijeme zadnjeg bankrota, isposlovanim preko američkih sudova, dao je novi kredit Agrokoru.
Događa se to poslijepodnevnima satima dana u kojemu se doznaje da je Trgovački sud u Zagrebu odbio prijedlog ruskog Sberbanka da izrekne kompaniji Agrokor d.d. i Izvanrednom povjereniku zabranu sklapanja novih ugovora o financiranju koji uključuju roll-up model. On nove kreditore stavlja u povoljniji položaj, odnosno ispred drugih vjerovnika kojemu prezaduženi koncern već duguje upitno naplativ dug.
U Sberbanku vjeruju da takav model nije podržan hrvatskim propisima i da je u suprotnosti sa Lex Agrokorom, te da će njegova provedba imati za posljedicu raspolaganje imovinom kompanije Agrokor na štetu ostalih vjerovnika i dionika, uključujući Republiku Hrvatsku. Međutim, Trgovački sud ih je odbio, jer to nalaže Lex Agrokor.
Stavljanje vjerovnika u nejednak položaj
O tom aranžmanu, odnosno osnovanosti prijedloga Sberbanka Trgovačkom sudu, ali i razlozima njegova odbijanja od strane tog suda, razgovarali smo sa sucem Mislavom Kolakušićem. On smatra da je roll-up sustav zapravo izmišljotina protivna Stečajnom zakonu, jer se njime umanjuje stečajna masa i onemogućuje se da se ravnomjerno namire postojeći vjerovnici. Stečajni zakon poznaje samo jednakomjernost u namirenju, odnosno – ako je stečajna masa 1000, onda se ona dijeli svima jednako, a ne daje se nekome više zato što je dao novih 1000, navodi sudac.
Iako mu je razumljivo da je Agrokoru teško pronaći isporučitelja robe, kojemu ta tvrtka neće platiti odmah, smatra da se to ne može nadoknaditi na način da se zadire u dio namijenjen za otplatu staroga duga.
“Nove obveze za robu ili kredit koje nastaju u postupku – prema dobavljačima ili bankama – one se i po Stečajnom zakonu i po Zakonu o izvanrednoj upravi isplaćuju prije svih ostalih, i to je u redu. Međutim, ovim bismo sustavom došli u situaciju da vi nekome isporučite robu ili kredit vrijedan 100 milijuna, a da će vam se isplatiti ne samo novih isporučenih 100 milijuna kredita, već i starih 100 milijuna. Bez obzira što bismo mi, kao kreditori ili isporučitelji robe, htjeli da se isplati i staro i novo, to je suprotno i jednom i drugom zakonu. A roll upom se postiže da jedna stara obveza ima prednost pred svima drugima i to samo kod pojedinih davatelja kredita ili robe”, pojašnjava Kolakušić.
“Isplata novog je zakonita, a isplata i starog i novog je nezakonita”, naglašava zatim.
Trgovački sud bez izbora
No, zašto je onda Trgovački sud odbio zahtjev Sberbanka, ako je prijedlog da se ovakva situacija onemogući osnovan prema postojećim zakonima?
“Članak 41. Zakona o izvanrednoj upravi navodi da nitko ne može pokrenuti parnične, ovršne i postupke osiguranja, kao ni postupke izvansudske naplate, protiv dužnika i njegovih ovisnih i povezanih društava, u što spada i ovaj prigovor. Trgovački sud će ga zato i odbaciti. Dakle, Sberbank ima utemeljenje u zakonu, ali Zakon o izvanrednoj upravi im onemogućuje tu vrstu prijedloga”, navodi Kolakušić.
Na koji način suci odlučuju koji je zakon vrjedniji od drugoga, upitali smo zatim.
“U pravu uvijek na prvo mjesto ide sam proces – ako procesno nije dozvoljeno tužiti, onda se o tome ne može raspravljati i po zakonu je zabranjeno sudu da raspravlja o biti stvari”, naglašava. Po njemu, roll-up kreditiranje u ovakvoj situaciji ni nema smisla, jer je nejasno što se događa s novcem od novih kredita i na koji se način troši, odnosno troši li se potpuno arbitrarno, dok se istovremeno vjerovnici dovode u nejednak položaj.
Tužbe na sve strane
“U takvim situacijama možete očekivati tužbe na sve strane”, kazao je Kolakušić. Za primjer tužbe pred međunarodnim sudovima uzima Sloveniju koja je u slučaju Ljubljanske banke odlučila da neće isplaćivati staru štednju. No, onda su pojedinci, štediše, odlučili tužiti Sloveniju pred Europskim sudom za ljudska prava, zbog čega je Slovenija pritisnuta na donošenje zakona kojim se omogućuje isplata stare štednje.
Osim ELJP-a, tu je i arbitražni sud u Washingtonu, gdje su banke, primjerice, tužile RH u slučaju konverzije kredita u francima, ali i sud u New Yorku, dok Kolakušić navodi da je moguće pokrenuti i tužbe na domaćim sudovima.
Današnji dan tako otkriva da smo se s Agrokorom našli u minskom polju potencijalnih tužbi sa svih strana – kako od strane lešinarskog fonda, kojemu je osnovni biznis jeftin otkup i skupo utjerivanje dugova propalih kompanija, tako i od ostalih vjerovnika Agrokora, koji bi mogli biti oštećeni roll up aranžmanom.
Knighthead Capital, podsjetimo, početkom ove godine nije bio vlasnik korporativnih obveznica koncerna, nego ih je kupio tek kada su njihove cijene dramatično pale zbog krize u Agrokoru, a u travnju ulaze u vjerovničko vijeće.
Agrokor je izdao tri korporativne obveznice, s dospijećem 2019. i 2020. godine u ukupnoj vrijednosti od oko 900 milijuna eura, a njima se prilično netransparento trguje na desetak burzi. Cijena im je usred krize u Agrokoru pala na samo 25 posto nominalne vrijednosti.
