Domovinski pokret s njegovih 14 mandata (s Pravom i pravdom Mislava Kolakušića) mediji su proglasili “najpoželjnijom udavačom” (1, 2 ) pri formiranju nove vlade. Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković potvrdio je da je već bilo kontakata s Domovinskim pokretom te da uskoro kreću i formalni pregovori. Iako je odlazak Domovinskog pokreta s HDZ-om izvjesniji, ni druga strana, okupljena oko ljevice, nije još odustala od formiranja barem privremene vlade ili manjinske vlade, pri čemu bi im i mandati Domovinskog pokreta mogli biti potrebni.
Ključni ljudi stranke ističu kako Domovinskom pokretu u pregovorima neće biti bitna raspodjela fotelja, koliko ispunjavanje njihovih ideoloških zahtjeva.
Zanimljivo je stoga zaviriti u politički program kojeg je pred izbore raspisao Domovinski pokret.
Program je objavljen kao publikacija koja se proteže na 77 stranica, a sami ga opisuju kao “katarzičan”.
Prvo se poglavlje odnosi na demografiju. U Strategiji demografskog oporavka i zaštite obitelji DP traži ulaganje najmanje 4 % BDP-a za potrebe pronatalitetnih mjera na državnoj razini.
Domovinski pokret za postizanje demografskog oporavka predlaže mjere kao što su mjere stambenog zbrinjavanja putem dugoročnog najma ili ulaganjem jedinica lokalne samouprave u stanogradnju te osiguranje mjesta u vrtićima za svu djecu. Međutim, predviđaju i financijsko poticanje sklapanja braka poreznim olakšicama za novosklopljene brakove u razdoblju od barem jedne godine, kao i financijske potpore za roditelje novorođene djece, a posebno za obitelji s više djece.
Žene bi se poticalo da ostanu doma i imaju velike obitelji
Domovinski pokret zalaže se za naknadu koja bi stimulirala majčin odgojni i kućni posao barem do polaska u školu najmlađeg djeteta, a koja bi rasla povećanjem broja djece u obitelji. Takva mjera, navode, predstavljala bi stvarnu stimulativnu opciju za obitelji otvorene obiteljskom životu. Povrh toga, potrebno bi bilo stvarati društveno okruženje u kojem bi obitelji s više djece bivale društveno prihvatljive i predstavljale uzor, za razliku od trenutačno uvriježenog podcjenjivačkog i omalovažavajućeg javnog stava prema takvim obiteljima. Javni „imidž“ kod dijela stanovništva ima veći utjecaj nego što na prvu ruku izgleda, smatraju.
Povećanjem broja djece u obitelji raste udio subvencija za priuštivo stanovanje bilo u formi dugoročnog najma ili u formi udjela za otplatu nekretnine, a najavljuju i izrazite porezne olakšice razmjerno broju djece u obitelji. Traže financijsku potporu za svako novorođeno dijete, s linearnim povećanjem, a u iznosu koji bi majkama koje tako žele omogućio ostanak u obitelji do polaska u školu najmlađeg djeteta. Traže i punu isplatu naknade za vrijeme trajanja cijelog jednogodišnjeg porodiljnog dopusta.
Oslobađanje povratnika od poreza bar 10 godina
Prema prikupljenim podacima postoji veliki interes raseljenih Hrvata i hrvatskih obitelji za povratak u Hrvatsku, navode te dodaju kako taj signal dolazi iz europskih zemalja koje se suočavaju sa smanjenjem standarda, ali i s drugih kontinenata.
“Uslijed negativnih političkih trendova i ekonomske nestabilnosti u državama Južne Amerike, na primjer, u kojima je izrazita brojnost Hrvata, stvara se upravo takav, velik i potencijalno značajan ‘bazen’ iz kojeg treba poticati povratak hrvatskog stanovništva”, navode, uz konstataciju da takav interes već i postoji, ali su prethodne vlasti postavile brojne birokratske prepreke. Domovinski pokret stoga traži uspostavljanje centara za povratnike.
“Upravo je hrvatsko stanovništvo diljem svijeta, pa čak i ako se ne radi o prvoj ili drugoj generaciji iseljenika, kulturno i prema načinu života gotovo identično današnjem stanovništvu Hrvatske, budući da su unatoč protoku vremena sačuvali hrvatski identitet, kulturu, jezik i tradiciju, pa njihovim povratkom u Hrvatsku izostaje problem otežane društvene integracije te se osigurava očuvanje hrvatske tradicije i tradicionalnih vrijednosti koje čine srž hrvatske nacionalne ideje”, navode.
Kako bi se taj povratak lakše realizirao, predviđaju financijsku potporu povratničkim obiteljima u vidu jednokratne pomoći za troškove preseljenja i ishodovanje dokumenata te potom oslobađanje od poreznih obaveza tijekom 10 godina od preseljenja u Hrvatsku, uz mogućnost produljenja ove mjere.
Očuvanje prirodnog moralnog zakona
„Domovinski pokret promptnim mjerama pokušava minimizirati štetu demografske kataklizme, paralelno uvodeći progresivne pronatalitetne mehanizme te omogućavajući povratak raseljenih obitelji; otvoreno se zauzima za očuvanje prirodnog moralnog zakona, zaštitu života, zaštitu obitelji, deratifikaciju Istanbulske konvencije i otklon od rodne ideologije i općenito od ideja „odrasta““, navode iako nije jasno po kojoj se logici u tom sklopu našlo i protivljenje konceptu “odrasta”.
DP se zauzima za očuvanje prirodnog moralnog zakona, iz kojeg, navode, proizlaze odredbe Opće deklaracije o ljudskim pravima te čvrsto podupire Ustavnu odredbu po kojoj obitelj predstavlja zajednicu žene i muškarca. DP smatra da je potrebno onemogućiti izigravanje ove Ustavne odredbe formalnom promjenom spola i sklapanjem braka homoseksualnih osoba te se zauzima za izglasavanje novog Zakona o državnim maticama kako bi se provela kontrola mogućih zloupotreba ustavne odredbe o braku.
Zalažu se za zaštitu života od začeća do prirodne smrti “u najvećoj mogućoj mjeri” te tom pitanju žele pristupiti sustavno, od kvalitetnog informiranja mladih i ostalih stanovnica fertilne dobi, do povećanja kapaciteta za smještaj trudnica i mladih majki bez mogućnosti da zadrže dijete u obiteljskim okruženjima.
“Povrh toga, DP je stajališta da se homoseksualnim parovima ne smije odobravati ni usvajanje niti udomljavanje djece, bez iznimki”, decidirani su, uz dodatak da ne odobravaju programe surogat majčinstva i eutanazije.
Deratifikacija Istanbulske konvencije
Domovinski pokret želi Istanbulsku konvenciju hitno otkazati.
“Iskustvo nas uči da od ratifikacije te konvencije nije došlo ni u najmanjoj mjeri do smanjenja broja fizičkih napada na žene, na žalost niti onih sa smrtnim ishodom, tzv. femicida. Time je osnovno opravdanje vladajućih za uvođenje konvencije u cijelosti izostalo. Ovdje je važno podsjetiti da je hrvatski narod prije ratifikacije izašao na referendum udruge ‘U ime obitelji’ u kojem se izjasnio protiv ratificiranja Istanbulske konvencije, a prebrojani glasovi rezultirali su s čak navodno 40.000 glasova okarakteriziranih nevažećima! Akteri ove prljave služničke rabote su danas pod istragama za druge protuzakonite radnje, no pitanje, odnosno otklon od Istanbulske konvencije ostaje nerealizirana želja hrvatskog naroda – do promjene vlasti! Drugi vid djelovanja pod plaštem konvencije, a za koji se tvrdilo da se neće prakticirati u Hrvatskoj, te se u tu svrhu izdala i tzv. Interpretativna izjava kojom se zavarao čak i hrvatski kler, jest uvođenje rodne ideologije. A upravo taj vid infiltriranja u cjelokupno društvo, uključno na žalost i među najmlađe dobne grupe, primjenjuje se progresivno i bez ikakvih ograničenja. Čak se oformljuju i financiraju kvazi znanstveni odbori za djelovanja po rodnim pitanjima, promjene spola maloljetnika poglavito, a sve u svrhu dodvoravanja tzv. Grevio, svojevrsnom naddržavnom izvanzakonskom briselsko-oživotvorenom tijelu pred kojim se svaka razumna tradicionalna osoba mora smatrati bezvrijednom, zaostalom, neperspektivnom, te joj treba oduzeti ovlasti čak i nad vlastitom djecom!”, sve s uskličnicima ispisali su u svom predizbornom programu.
U prijedlogu mjera popisuju: promptna deratifikacija Istanbulske konvencije, odnosno potpuni otklon od rodne ideologije u svim njenim pojavnim oblicima i od najranije dječje dobi; zaustavljanje promidžbe promjene spola, prestanak aktivnosti u smjeru promjene spola, poglavito među maloljetnicima, prestanak zanemarivanja suglasnosti roditelja u ovim delikatnim pitanjima te poštivanje dostojanstva svake osobe u područjima i prostorijama privatnosti od vrtića, škola, sportskih i javnih objekata, pa čak i zatvora, misleći pri tome na odvojene muške i ženske svlačionice i slične prostorije.
U mjere još navode i: povećanje kapaciteta za smještaj trudnica i mladih majki; za zakonodavne promjene u smjeru pojednostavljenja procedure posvojenja i promoviranja udomiteljstva; za potpunu zabranu usvajanja djece iz tzv. Trećih zemalja; za potpunu zabranu posvajanja i udomljavanja djece homoseksualnim parovima bez iznimki; za otvaranje dovoljnog broja ustanova – hospicija i stacionara – za smještaj neizlječivo bolesnih osoba te domova za smještaj usamljenih umirovljenika, kao i za primjerenu brigu o beskućnicima na područjima jedinica lokalne samouprave.
Tradicionalni kršćanski svjetonazor kao samostojeća vrijednost
Promoviranje kulture života spominje se i u dijelu programa koji se odnosi na medije.
“Javni medijski prostor treba pokrenuti u smislu promoviranja kulture života, a koja je danas medijski proskribirana kao anakrona i nazadna, u smislu traženja uključivosti u kojoj bi se tradicionalni kršćanski svjetonazor mogao sam artikulirati kao samostojeća vrijednost. Težište treba biti na identitetskim sadržajima hrvatskog naroda i Hrvatske”, navode.
Pozivanje na “naravni zakon” i “kulturu života” te isticanje Istanbulske konvencije kao jednog od najvažnijih problema s kojim je danas suočena Hrvatska ne čudi kada se ima u vidu kako su istaknuti pojedinci Domovinskog pokreta, poput Stjepe Bartulice, vrlo aktivni članovi međunarodne mreže političara i udruga koje nastoje nametnuti provođenje svoje vizije kršćanskih vrijednosti europskim društvima i tako počiniti veliki korak nazad u poštivanju ljudskih prava. Ulazak Domovinskog pokreta u Vladu mogao bi nas vratiti u vrijeme kada su se u mreži tih udruga dogovarale strategije koje su potom hrvatski vladini dužnosnici poput ministra vanjskih poslova Davora Ive Stiera u ime Hrvatske zagovarali u međunarodnim tijelima poput UN-a. (1, 2, 3)
Nužna kroatizacija sadržaja u medijima i obrazovanju
Poglavlje kulture u programu Domovinskog pokreta istaknuto je na vrlo važnom, drugom mjestu, odmah iza demografije. Po nekim medijskim objavama, Ministarstvo kulture moglo bi biti jedno od onih koje će DP tražiti kao uvjet za ulazak u vladajuću većinu. To ne čudi ako se prisjetimo koliki je naglasak na “kulturu” bio u vrijeme prve vlade Karamarkovog HDZ-a i Mosta kada ga je vodio Zlatko Hasanbegović, tada HDZ-ovac, a sada na listi Domovinskog pokreta.
Poglavlje koje se odnosi na kulturu naslovljeno je s Kultura – Novi hrvatski kulturni imaginarij.
“Kulturni program Domovinskog pokreta svoju središnju energiju usmjerit će stvaranju novog hrvatskog kulturnog imaginarija. Za provedbu ovoga programa novoformirana Vlada će odmah početi raditi najprije na snaženju svijesti o hrvatskom nacionalnom identitetu u svim elementima kulture i medija, te još i na uklanjanju interesnih skupina koje su godinama radile na uvođenju globalističkih sadržaja u ovu problematiku. Središnje kulturno izvršno tijelo svojim će sadržajnim odlukama, ali i financijskim uputama pokrenuti identitetska pitanja na svim planovima javnoga života te će posebnu pozornost posvetiti uvođenju zanemarenih identitetskih područja kao što će od onih medija i udruga koje dobivaju javni novac tražiti snažniju kroatizaciju sadržaja. Ta će se djelatnost širiti iz kulturne sfere i na sve razine obrazovnog sustava, kao i u poslove koji imaju dodir s kulturnom politikom, ali se odnose i na područja turizma, te vanjskih i europskih poslova. Uz to izvršit će se reforma upravljanja javnim televizijskim i radijskim servisom te Hrvatskom izvještajnom novinskom agencijom – HINA”, nabrojali su svoje važne korake u novoj vladi.
Pod predviđene mjere navode: “Zajedničko djelovanje kulturnih institucija i srodnih aktivnosti u cijeloj Hrvatskoj će se putem Ministarstva kulture usmjeriti prema jubilarnoj 2025. godini i svehrvatskoj proslavi 1100. obljetnice naše državnosti (…) Ta će se činjenica posebno naglasiti i u hrvatskoj obljetnici Tomislavova kraljevstva”.
Sustavna obnova devastiranih hrvatskih nacionalnih institucija krenut će od revizije njihovog upravljanja i financiranja. “Potrebno je izvršiti temeljnu reviziju financiranja onih udruga za koje je poznato da su se do danas izravno bavile antihrvatskim djelatnostima, pokušavajući umanjiti institucije hrvatske kulture kao i svijest o hrvatskom identitetu”, smatraju.
Leksikografski zavod Miroslav Krleža promijenit će ime u Hrvatski leksikografski zavod Miroslav Krleža. Nakon upravnih promjena u Zavodu potaknut će se “hitna izrada Enciklopedije Domovinskoga rata u četiri sveska”,
Navode još i kako će se “dijelovi zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice koje danas uzurpira hrvatska Vlada, vratiti korištenju za potrebe kulture”.
Najavljuju potom i osnivanje povjerenstva koje će “ubrzano raditi na reviziji humanističkog dijela sadržaja u svim udžbenicima koji su danas u upotrebi u hrvatskim školama, kako onim osnovnim tako i srednjim”, a ono bi trebalo i “izvršiti kroatološku analizu udžbenika i publikacija u Republici Srbiji kao i priručnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj”.
“Nakon obavljenih analiza objavit će se detaljni izvještaj na osnovu kojega će se poduzimati mjere otklanjanja očitih grešaka i svjesnih krivotvorenja, a uz to radit će se na zaustavljanju svojatanja hrvatskih kulturnih sadržaja u Srbiji i Crnoj Gori”.
Osnovat će se vladino povjerenstvo koje će izvršiti analizu, a onda “predložiti mjere kroatizacije programa državne televizije, kao i radija, i svih njihovih programa”. Najavljuju i reformu Hrvatskog auditivno vizualnog centra (kako nazivaju Hrvatski audiovizualni centar) i potpunu promjenu u valorizaciji filmskih projekata koji se financiraju javnim sredstvima.
“U suradnji s Ministarstvom znanosti izvršit će se revizija sredstava koja se dodjeljuju tjedniku Novosti, a i nekim drugim portalima i tiskovinama, zbog očite antihrvatske djelatnosti koju razvijaju godinama”, navode.
Na maturalac u posjet hrvatskoj dijaspori
U svojoj viziji Domovinski pokret vidi i osnivanje lektorata hrvatskog jezika na najboljim svjetskim sveučilištima.
Propisali bi i destinacije đačkih i studentskih ekskurzija hrvatskim gradovima i područjima, kao i hrvatskoj dijaspori.
Traži se, također, potpuna revizija financiranja knjižne industrije i “promjena sustava u kojima se pomažu samo ideološki odabrani miljenici”. Umjesto toga traži se “uvođenje stručnih i identitetskih kriterija kao i značajno povećavanje financijskih sredstava u ovom sektoru”.
Već smo spomenuli neke najave vezane za medije, ali u posebnom poglavlju posvećenom medijima piše i sljedeće: “Ideološka preferencija kojoj se ide ususret pod okriljem takozvane politike neovisnog medijskog prostora, redovito se pronalazi u neojugoslavenskom kadrovskom i duhovnom okviru. Svjedočimo općeprihvaćenom eufemizmu – Regija, koji se mimikrijski koristi za jugoslavenski sadržaj, koji unisono promovira i uvodi u upotrebu medijska politika zadnjih desetljeća”.
Projugoslavensko duhovno ozračje vide i u medijima i u kinematografiji i u sportu i na estradi.
“Povezano s tim postavlja se i pitanje financiranja medija, kao i njihove vlasničke strukture. Mediji su važan segment državne i nacionalne sigurnosti te je potrebno imati taj aspekt u vidu pri odobravanju novih koncesija”, zaključuju.
U poglavlju koje se odnosi na obrazovanje dodatno navode kako je potrebno “ukidanje paralelnih obrazovnih programa na čitavom teritoriju Republike Hrvatske, uz slobodno dodatno provođenje obrazovnih programa nacionalnih manjina u vidu izvanškolskih aktivnosti; reviziju svih obrazovnih programa i udžbenika iz povijesti i drugih predmeta koji stvaraju neistinitu sliku o stvarnoj povijesti Hrvatske; reviziju nastavnih programa općenito i zalaganje za redukciju broja predmeta, uz povećanje satnice za predmete hrvatskoga jezika, matematike i stranog jezika te reviziju naslova s popisa lektire u skladu s mjerilima kulture u etičkim okvirima.
Plenković je počinio kazneno djelo
Treće poglavlje programa odnosi se na nacionalnu sigurnost.
Kao prvorazredno sigurnosno pitanje vide masovne migracije koje smatraju rizikom po europsku i hrvatsku sigurnost te i u svom političkom programu podsjećaju kako je “Domovinski pokret podignuo kaznenu prijavu protiv Andreja Plenkovića zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti te omogućavanja protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka stranaca u Republici Hrvatskoj”.
Domovinski pokret zalaže se za uspostavljanje strožih kriterija za ostvarivanje prava na privremeni rad u RH. Kvote za ulazak stranih radnika na hrvatsko tržište rada treba redefinirati prema stvarnim potrebama u pojedinim sektorima te uskladiti s realnom situacijom na tržištu.
Dio nacionalne sigurnosti je i borba protiv korupcije pa, između ostalog, DP predlaže “izmjenu Zakona o državnom odvjetništvu tako da se postojeći postupak izbora glavnog državnog odvjetnika ukine i njegov izbor povjeri sudsko-odvjetničkom vijeću kao kolegiju neovisnih stručnjaka. Ta važna javna služba na taj bi se način učinila dostupnom svima pod jednakim uvjetima, kako Ustav RH i jamči. Ujedno bi se omogućila i selekcija najkompetentnijih javnih službenika te onemogućilo pogodovanje, sukob interesa i trgovanje utjecajem pri izboru”.
Domovinski pokret zalaže se za obaveznu vojnu obuku od četiri mjeseca. Svjesni da je obavezno služenje vojnog roka suspendirano zbog raširenog prigovora savjesti navode:
“Prigovor savjesti je već jednom bio glavni razlog za suspenziju vojnog roka, te ga se treba zakonski drugačije urediti ako se želi ustrojiti vojsku. Mediji, posebno oni u državnom vlasništvu, u udarnim terminima moraju emitirati programe promocije služenja u HV i općenito emisije kojima se iskazuje i dokazuje domoljublje, te prestati demonizirati branitelje HV i kriminalizirati Domovinski rat”.
Domovinski pokret medije stavlja u kontekst stranih obavještajnih operacija, spominjući da su neki u rukama srpskih vlasnika. “Postojanje medija koji će zastupati hrvatske nacionalne i strateške interese nameće se kao jedan od ključnih aspekata nacionalne sigurnosti”, zaključuju.
Najavljuju i da će se svibanjsko obilježavanje Bleiburške tragedije vratiti pod pokroviteljstvo Hrvatskog sabora.
Ukinuli bi sve poreze
Kad je riječ o gospodarstvu, naglasak stavljaju na poduzetništvo i smanjenje poreznih davanja do te mjere da na jednom mjestu tvrde da se “zalažu za ukidanje svih fiskalnih i parafiskalnih davanja”, dok na drugom mjestu povećavaju osobni odbitak na plaćama ili prag ulaska u PDV. Ako ukinu poreze, nije jasno iz kojih će sredstava onda financirati sve gore spomenute demografske ili kulturne politike ili pak vojsku.
Zabranili bi, također, privatizaciju, ali i dokapitalizaciju tvrtki i/ili njezinih dijelova koje su od strateškog značaja za RH te tu nabrajaju HEP, Hrvatske vode, Hrvatske šume, cestovnu, željezničku i cjevovodnu infrastrukturu, kao i zabranu prodaje državnog zemljišta i šuma, a prodali bi manjinske udjele države u tržišno orijentiranim tvrtkama koje nisu od strateškog interesa.
I u ovom poglavlju navode kako treba sustavno pripremati kvote za kvalitetne, kvalificirane i iskusne radnike u sektorima građevinarstva, poljoprivrede i turizma, a zabraniti uvoz niskokvalificirane radne snage za poslove u sektorima digitalnih platformi niske dodane vrijednosti (dostava hrane, taxi vožnja i slično), s ciljem zaštite domaćeg radnika i poslodavca od nekvalificirane i jeftine radne snage iz inozemstva.
Promjene izbornog zakona
Zalažu se za dopisno i elektroničko glasanje za naše državljane u inozemstvu te za izmjenu Zakona o izbornim jedinicama na način kako je to tražio Ustavni sud. Međutim, kada je riječ o XII. izbornoj jedinici u kojoj su pripadnici nacionalnih manjina navode kako broj mandata te izborne jedinice treba uskladiti s rezultatima popisa stanovništva.
“Rezultati popisa iz 2021. godine pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 %, Srba 3,20 %, Bošnjaka 0,62 %, Roma 0,46 %, Talijana 0,36 %, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,03 %. Sukladno navedenoj statistici, izborna jedinica u kojoj pripadnici nacionalnih manjina u RH biraju svoje zastupnike, mora biti prilagođena stvarnom udjelu manjinske nacionalne populacije u nacionalnoj strukturi. Nadalje eksplicitni nesrazmjer jasno je vidljiv kod pripadnika srpske nacionalne manjine gdje s 3,2 % odnosno 123.889 stanovnika, imaju tri saborska zastupnika. Osam zajamčenih zastupničkih mandata nacionalnih manjina institut je koji se, među svim zemljama EU, prakticira jedino u Hrvatskoj. Nesagledivo pogubne posljedice za demokratski izborni mehanizam i za demokratski poredak kao takav, ima gore navedeni statistički nesrazmjer. Postavlja se legitimno pitanje mogu li zastupnici iz XII. izborne jedinice imati presudan utjecaj na pitanja nacionalne sigurnosti, vanjske politike ili na relevantna pitanja unutarnje politike RH”, inzistiraju.
Međutim, iz ostatka teksta vidi se da Domovinski pokret pogrešno shvaća da nacionalne manjine uživaju dvostruko pravo glasa.
