“Od danas živimo na dug”, upozorila je u dramatičnom priopćenju Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF). Dug u pitanju je tzv. ekološki dug, a činjenica da je 2. kolovoza isti prekoračen, znači da smo na planetu Zemlji već potrošili sve prirodne resurse koji su u 2017. smjeli biti potrošeni.
“Danas, 2. kolovoza, najranije otkako se vrše mjerenja, zakoračili smo u ekološki dug. Iskoristili smo godišnje resurse prirode, ponajviše zbog emisija ugljika koje su najbrže rastući faktor prekomjerne potrošnje. Ugljični otisak čovječanstva sada čini 60% potražnje čovječanstva od prirode, što zovemo ekološki otisak. Dan ekološkog duga označava datum kada godišnja potražnja čovječanstva prema prirodi premašuje ono što Zemlja može regenerirati u toj godini. Čovječanstvo trenutačno koristi resurse 1,7 puta brže nego što se ekosustavi mogu regenerirati”, objašnjava u svom priopćenju hrvatski ogranak WWF-a.
Sve gore i gore
Svijet je u ekološki dug prvi put ušao početkom 70-ih godina prošlog stoljeća. Mjerenja iz 1997. – prije okruglih 20 godina – pokazivala su da Zemlja u ekološki dug ulazi krajem rujna. U dva desetljeća taj se datum pomaknuo za gotovo dva mjeseca.
Prema WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, objavljenom u listopadu prošle godine, sve zemlje u našoj regiji žive iznad svojih prirodnih kapaciteta. To dokazuju i podaci Global Footprint Networka (GFN) o ekološkom otisku, koji se mjere u globalnim hektarima (ghe). To je jedinica za mjerenje naših zahtjeva prema Zemlji (ekološki otisak) i sposobnosti Zemlje da udovolji našim zahtjevima (biokapacitet). Slovenija se ističe kao zemlja s najvećim ekološkim otiskom (4,69 gha). Slijedi je Hrvatska (3,78 gha), iza koje su Crna Gora (3,63 gha), Bosna i Hercegovina (3,22 gha gha) te Srbija (3,1 gha).
Ipak, ističu iz WWF-a, dobra je vijest da je u svim zemljama regije ekološki utisak izmjeren u 2013. godini smanjen s obzirom na mjerenja iz 2012. godine. Iako Hrvatska, prema podacima WWF-a, ekosustav “troši” dvostruko brže nego što bi smjela, naša država i dalje spada među male zagađivače. Prema posljednjim podacima, Hrvatska troši resurse 2,2 planeta. Prvi je put zakoračila u ekološki dug 1997. godine. Ekološki otisak Hrvatske čine ugljični dioksid (2,06 gha), obradive površine (0,74 gha), šumski proizvodi (0,38 gha), ribolovna (0,07 gha) i naseljena područja (0,06 gha) te pašnjaci (0,19 gha). Biokapacitet po stanovniku izinosi 2,8 gha.
Emisija plinova u RH
Detaljnije informacije o hrvatskim emisijama ugljičnog dioksida mogu se pronaći u Izvješću o korištenju financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj u 2016. godini, s rekapitulacijom za razdoblje od 2014. do 2016. godine, dokumentu koji se trenutno nalazi u procesu javnog savjetovanja.
Naime, nakon pridruživanja Europskoj uniji, Hrvatska je kvote za emisiju stakleničkih plinova počela distribuirati putem Europske energetske burze. Od ukupnog emisijskih jedinica EU na Hrvatsku je 2015. raspoređeno 11.397.500 emisijskih jedinica (što uključuje i zaostatke iz 2013. i 2014. godine, kada Hrvatska nije sudjelovala u trgovanju emisijama). U 2016. godini za Hrvatsku je određena kvota od 3.848.500 emisijskih jedinica. Ukupni prihodi od trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova putem dražbi u razdoblju od 2014. do 2016. godine iznosili su 814.747.319,38 kuna, od čega je u Fond za zaštitu okoliša uplaćeno 734.361.160,54 kuna, a u državni proračun 80.386.158,84 kuna.
Najveći dio novca koji je uplaćen Fondu, ukupno 620,4 milijuna kuna, utrošen je na povećanje energetske učinkovitosti. Za smanjenje emisija u sektoru prometa utrošeno je 55,9 milijuna, na poticanje obnovljive energije otišlo je 30,4 milijuna, a za zbrinjavanje otpada 22,9 milijuna kuna. Od novca koji je izdvojen za energetsku učinkovitost najveći dio alociran je za energetsku obnovu zgrada i kuća.
Što se (još) može napraviti?
“Dobra vijest je da možemo preokrenuti ovaj poražavajući trend. Naš planet je konačan, ali ljudske mogućnosti nisu. Ako svake godine pomaknemo Dan ekološkog duga za 4,5 dana unazad, do 2050. godine vratili bi se u okvire potrošnje jednog planeta. U WWF-u nastojimo pridonijeti tome sprječavajući uništavanje prirodnih rijeka, unaprjeđujući rad zaštićenih područja, potencirajući dobro gospodarenje šumama i promovirajući održive proizvode iz ribarstva”, ističe Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.
Stručnjaci tvrde da bi smanjivanje otpadne hrane za 50% u cijelom svijetu moglo pomaknuti datum Dana ekološkog duga za 11 dana, dok bi ga smanjenje emisija ugljičnog dioksida za 50% pomaknulo za čak 89 dana.
