Hrvatska se, u društvu Bugarske, 2016. godine nalazila na samom dnu Europske unije kad je riječ o materijalnom blagostanju kućanstava, odnosno o stvarnoj pojedinačnoj potrošnji po glavi stanovnika izraženoj u standardima kupovne moći.
Stvarna pojedinačna potrošnja varirala je od 53 posto prosjeka EU u Bugarskoj do 132 posto u Luksemburgu, pokazuje izvještaj Eurostata objavljen prije nekoliko dana. Hrvatska je s 59 posto prosjeka EU samo za nijansu bolja od Bugarske.
Globalno gledajući, deset članica Europske unije imalo je natprosječnu potrošnju, a 18 ih je ispod. Najbogatiji su stanovnici Luksemburga sa 132 posto (iako je on u padu sa 138 koliko je imao u 2014., odnosno 135. koliko je zabilježeno 2015). Slijedi Njemačka, Austrija, Velika Britanija, Finska, Danska, Belgija, Francuska, Nizozemska i Švedska. U većini tih najbogatijih zemalja stvarna potrošnja je u blagom padu u odnosu na 2014. godinu, ali oni i dalje stoje značajno bolje od ostatka Unije.
Među ispodprosječnih 18, njih 13 spada u kategoriju u kojoj je stvarna potrošnja do 30 posto manja od prosjeka EU (Italija, Irska, Cipar, Španjolska, Litva, Portugal, Malta, Češka, Grčka, Slovenija, Slovačka, Poljska i Estonija).
Latvija, Mađarska i Rumunjska su između 30 i 40 posto ispod prosjeka, dok su jedino Hrvatska i Bugarska imale stvarnu potrošnju po glavi stanovnika preko 40 posto nižu od prosjeka EU.
Kad je riječ o pojedinačnoj potrošnji u Hrvatskoj, ona na 59 posto prosjeka EU stagnira već godinama. Jednaki postotak imala je i 2014. i 2015. godine. U međuvremenu ju je prestigla Rumunjska koja je danas na 61 posto, dok je 2014. bila na 56 posto.
Ako se kao mjerilo bogatstva stanovništva uzme BDP-u po glavi stanovnika izražen u kupovnoj moći, , Hrvatska je za nijansu bolja od Rumunjske. Hrvatska se s 59 posto koliko je imala 2014. i 2015. popela na 60 posto, dok je u Rumunjskoj on još na 58 posto. I tu je Bugarska najgora s 49 posto, a Luksemburg najjači s čak 258 posto.
