“Hrvatska, a to je spomenuo i povjerenik, prema Eurostatu, udio energije iz obnovljivih izvora ima već na razini od 29%. To znači da smo u ukupnoj finalnoj energetskoj potrošnji premašili razinu od 20% koju je Europska unija zacrtala kao cilj za 2020. godinu. Dapače, mi smo sada na razini one ambicije koju je EU sebi dala do 2030. godine”, izjavio je premijer Andrej Plenković na otvaranju konferencije “Hrvatska na vratima Energetske unije” u organizaciji Jutarnjeg lista i PwC-a.
Hrvatska je u 2016. godini, prema podacima Eurostata, iz obnovljivih izvora dobila ukupno 28,2 posto potrošene energije. Godinu dana ranije taj udio je iznosio 28,9 posto.Ti podaci sugeriraju da je Hrvatska doista već dostigla dugoročne ciljeve Europske unije kad je u pitanju proizvodnja energije iz obnovljivih izvora: za 2020. godinu taj cilj iznosi 20 posto, a za 2030. godinu najmanje 27 posto energije na čitavom teritoriju EU mora biti dobiveno iz obnovljivih izvora. Na prvi pogled bi se reklo da su brojke kojima se premijer hvali prilično precizne.
Obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj su drva za ogrjev i jugoslavenske hidroelektrane
Nažalost, ova priča ima i drugu stranu. Greenpeace je upozorio da je Hrvatska europske ciljeve kad je u pitanju proizvodnja obnovljive energije ostvarila samo nominalno: najveći dio energije koju Hrvatska dobiva iz obnovljivih izvora dolazi zahvaljujući starim hidroelektranama izgrađenima u doba bivše Jugoslavije te visokim udjelom ogrjevnog drva u proizvodnji toplinske energije.
“Sunčana Hrvatska trenutno proizvodi manje energije iz sunca nego skijaški grad Maribor. Upola manja Slovenija ima pet puta više solarnih kapaciteta nego Hrvatska, dok Grčka ima čak 50 puta više solarnih elektrana. To je naša prava pozicija u Europi. Premijer priča o potencijalu za korištenje obnovljivih izvora ali strateški podržava fosilna goriva, konkretno LNG terminal na Krku i po tome se njegova vlada bitno ne razlikuje od prethodnih garnitura koje su, umjesto obnovljivih izvora, forsirale ugljen u Plominu ili bušenje Jadrana”, izjavio je Zoran Tomić, direktor Greenpeacea u Hrvatskoj.
Iz solara tek 0,1 posto potrošene energije
Statistika Eurostata pokazuje da je direktor Greenpeacea doista u pravu. Kad je u pitanju potrošnja energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj, čak 15,2 posto dolazi iz paljenja biomase, a 6,9 posto iz hidroelektrana. Iz vjetroelektrana dolazi tek 1 posto potrošene energije iz obnovljivih izvora, dok solarna i geotermalna energija u potrošnji imaju udjele od mizernih 0,1 posto.
“Ni velike hidroelektrane niti grijanje na drva ne mogu se smatrati korištenjem obnovljivih izvora energije u modernom smislu, niti iza tog ‘postignuća’ stoji neka posebna politika ove ili prethodnih vlada”, poručili su iz hrvatskog Greenpeacea, te pozvali Vladu RH da “što prije hrvatskim građanima omogući nesmetanu vlastitu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, ponajprije iz krovnih solarnih elektrana te uspostavi mehanizme kao što su neto mjerenje, niska odnosno realna cijena priključka solarnih sustava na mrežu, godišnji obračun i druge mjere koje će građanima olakšati vlastitu proizvodnju električne energije, a Hrvatskoj donijeti stvarnu energetsku neovisnost i nova radna mjesta”.
