U završnici prošlogodišnjih lokalnih izbora, u poštanske sandučiće dužnika Zagrebačkog holdinga teškog imovinskog stanja stigla je poruka potpisana s “Vaš Milan Bandić”.
“Građani, koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate duga po osnovi naknade za prijevoz i zbrinjavanje komunalnog otpada, vodnih usluga javne vodoopskrbe i odvodnje i usluga opskrbe plinom, mogu podnijeti zahtjev do 31. srpnja 2017., radi odgode plaćanja, obročne otplate duga, otpisa zateznih kamata i dijela troškova postupka pod kumulativno ispunjenim uvjetima…”, stajalo je u pismu.
Ono je problematizirano na konferenciji za medije Radničke fronte (RF) i Udruge Blokirani, ali i na aktualnom satu u četvrtak u Gradskoj skupštini, od strane Katarine Peović Vuković (RF). Ona je izjavila:
“Devet mjeseci nakon poziva niste ništa ostvarili – riješena jedna od 900 molbi ljudi koji grcaju u dugovima.”
Ovaj podatak je točan i potvrdila nam ga je financijska direktorica Zagrebačkog holdinga, Marica Dusper. Precizirala je da se radi o jednom od ukupno 849 predmeta.
Obrada zahtjeva do veljače, rješenja u ožujku
“Vjerujem da će Zagrebački holding obraditi zahtjeve građana do kraja veljače, a potpis sporazuma za one koji zadovoljavaju uvjete će biti tokom ožujka”, procjenjuje Dusper. Upitali smo je zašto se to nije događalo proteklih devet mjeseci.
Donesena su, pojašnjava, dva zaključka Skupštine Društva Zagrebačkog holdinga – jedan iz kolovoza 2016. godine, kojim je blokiranima ponuđen otpis kamata na potraživanja gradskih komunalnih poduzeća, i drugi, povoljniji za blokirane, u svibnju 2017. godine. On je osim oprosta kamata nudio i otpis ili obročnu otplatu drugih troškova postupaka, primjerice odvjetničkih i javnobilježničkih. Prema prvom zaključku, na obradu im je stiglo 309 zahtjeva, koji su zatim poslani ponovo – od većine građana koji su predali zahtjev po prvom zaključku – kada su dužnicima ponuđeni novi uvjeti.
To je zahtijevalo više vremena za obradu, između ostalog radi se o tri različite podružnice, odnosno povezana društva Holdinga: Čistoći, Gradskoj plinari te Vodoopskrbi i odvodnji. Radi se, dakle, ističe Dusper, o tri različita poslovna subjekta, tri različita OIB-a za koja oni nemaju jedinstvenu bazu podataka.
“Moramo kompletirati te baze da bismo potpisati samo jedan ugovor s korisnicima. Ne želimo niti jednu stranu favorizirati, želimo riješiti sve zahtjeve istovremeno, a predmet koji je jedini riješen bio je jednostavnije prirode s malim brojem ovrha i manjim brojem subjekata koji sudjeluju u sporazumu. Za ovih 849 zahtjeva radi se o otprilike 9000 različitih ovrha – jer svaki podnositelj zahtjeva ima u prosjeku desetak ovrha, a te ovrhe se opet vode kod različitih javno bilježničkih ureda i odvjetnika. Imamo primjer korisnika s 42 ovrhe u zadnjih deset godina zbog duga prema ViO i Čistoći – koje se vode kod sedam različitih odvjetničkih i javnobilježničkih ureda. To nije jednostavno, koliko god da se to u prvi mah učinilo”, navodi Dusper.
Dio podnositelja zahtjeva ne ispunjava uvjete
“Dio podnositelja zahtjeva ne ispunjava uvjete, jer imaju prihode veće od 2200 kn po članu domaćinstva, a dio ih ima više od jedne nekretnine, i bez obzira na to što razumijemo da su teškoj financijskoj situaciji – ne ispunjavaju uvjete i ne možemo im odobriti sklapanje sporazuma”, kaže nam Dusper.
I kada se riješe svi zahtjevi građana od strane Grada Zagreba i Zagrebačkog Holdinga – to nažalost neće biti trajno rješenje za građane, jer dug prema Gradu i Holdingu u strukturi njihovih dugovanja čini tek 0,9% ukupnog duga u odnosu na ostale vjerovnike, ističe zaključno.
Pravilnici nisu problem
Peović Vuković upitala je i zašto je do sada zaključcima o otpisu ili obročnoj otplati duga prilagođen tek referentni pravilnik gradskog poduzeća Čistoća, a ne i Vodoopskrbe i odvodnje te Gradske plinare, premda zadnji, 12. članak pravilnika Čistoće, sadrži preporuku tim trgovačkim društvima da to učine.
Pravilnik za otpis ili obročnu otplatu duga prema Čistoći by FaktografHR on Scribd
Dusper nas uvjerava da prilagodba pravilnika nije problem, nego neusklađenost baza podataka te da je zbog toga došlo do višemjesečne obrade podataka.
Gradska zastupnica Radničke fronte problematizirala je i činjenicu što se dužnicima Bandić nije obratio kao kandidat, već gradonačelnik, koji se pritom poslužio bazom podataka javnih poduzeća. A zbog velikog broja neriješenih predmeta prozvala ga je zbog manipulacije biračima.
Gradonačelnik, za razliku od Dusper, nije kazao ništa čime bi opovrgnuo ili potvrdio ove podatke, izrazivši tek negodovanje zbog optužbe da je iznio laž biračima, koja je prevagnula prilikom glasanja na izborima.
“Zar vi mene mrzite? Odakle vam toliko drskosti i hrabrosti?… Ja se vas pomalo bojim! Vi znate tko za koga glasa”, izjavio je, među ostalim, Bandić. Ne odgovarajući na direktan upit o razrješavanju dugova blokiranih od strane komunalnih firmi u Zagrebu, najavio je da će je pozvati na predstavljanje “autentičnih rješenja problema blokiranih”, koji će uključivati i prijedlog Vladi Republike Hrvatske, a održat će se idućega tjedna.
