Ocjena točnosti

Obnova pročelja umanjuje štetu od potresa, ali nije ključna za statiku zgrade

foto HINA/ Damir SENČAR/ ds

Grad Zagreb izvijestio je kako se uvedene besplatne linije za građane izravno pogođene potresom zaprimile 20 tisuća poziva građana čije su nekretnine nastradale (N1). Kako je proglašena elementarna nepogoda, vlasnici oštećenih objekata od jučer mogu prijaviti štetu, a rok je 12 dana, s tim da predstavnici Grada Zagreba najavljuju i moguće produženje tog roka.

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, pak, govoreći o štetama nastalim u starom dijelu Zagreba izrazio je žaljenje što „prijedlog o obnovi fasada i sanaciji pročelja zadnje četiri godine nije naišao na pozitivan odjek u javnosti“ (HRT). Podsjeća kako je Zagreb nudio sufinanciranje 80 posto troška dok bi 20 posto trebali osigurati stanari.

„Odgovorno tvrdim, ovo nitko ne bi rekao u Hrvatskoj osim mene, ja ću to reći jer je to istina, kao da se ispovijedam dragom Bogu, nesretan sam zbog toga, jer da je bilo razumijevanja i da se to napravilo, mi danas ne bismo imali 5 posto štete koju smo pretrpjeli u donjogradskim i gornjogradskim blokovima. To vam govori čovjek koji je u životu i žbukao i armirao“, rekao je Bandić.

Dakle, gradonačelnik Zagreba tvrdi kako bi obnova pročelja u starom dijelu grada Zagreba gotovo eliminirala štete počinjene u potresu. Kolike su one, još je teško procijeniti, a statičari na terenu ovaj tjedan „rade inicijalne procjene usmjerene na sigurnosti građana“, kako je objasnio Josip Atalić, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu (HRT). Tek nakon toga  slijede prave analize, kategorizacija i rješenja te preporuke građanima.

Obnovljena pročelja bi smanjila samo vanjsku štetu

Nekolicina naših sugovornika s kojima smo analizirali tvrdnje zagrebačkog gradonačelnika slažu se da bi obnovljena pročelja smanjila vanjske štete, no unutrašnjost zgrada je drugo pitanje. Osim toga, nije najtočnije da građani nisu prihvatili programe sufinanciranja obnove fasada.

„Koliko ja znam, jako puno ljudi je prijavilo zgrade za obnovu i puno je projekata napravljeno. Međutim, malo je građevinara koji to mogu napraviti jer nema radne snage, pa su i cijene rasle. Zbog malog broja radnika, svi se projekti nisu mogli realizirati“, ističe Lovro Bauer, iz arhitektonskog studija FABRIKA arhitekti, specijaliziranog za rad na spomenicima kulture i prirode i održivu gradnju.

Sve ono što smo vidjeli na cesti, prema Bauerovim riječima, velikim dijelom moglo se spriječiti ili umanjiti da su sanirani zabatni zidovi, dekoracije. Drugim riječima, da su primjerice, dekoracije po zgradama obnovljene vjerojatno se ne bi rasule, odnosno u manjoj mjeri bi bile oštećene.

Seizmička sanacija se nije financirala

Obnova fasada, međutim, ne podrazumijeva i seizmičku sanaciju zgrada, niti unutarnje radove, pa se, primjerice, zabatni zid obnavlja s vanjske strane, ali ne i iznutra.

„Mi smo sugerirali da obnova same fasade, bez da se rješava vlaga i seizmičko očvršćavanje, nije održivo. Ali, to je preskupo“, veli Bauer dodajući kako se seizmička sanacija nikada nije spominjala, niti sufinancirala. Objašnjava i kako ima zgrada koje su se pri obnovi ovojnica mogle izvana sanirati, što je skuplja varijanta, kao što ima i zgrada koje se mogu prilično jeftino i efikasno sanirati, ali to se ne sufinancira.

Jedan od problema je i što se ne sufinancira izrada projekta, što je također trošak.

Obnova pročelja ojačava samo pročelje

„Obnova pročelja bi mogla teoretski u nekoj manjoj mjeri ojačati ili konsolidirati fasadni zid ukoliko bi se prilikom obnove pročelja izvodila konsolidacija same strukture nosivog zida nekom metodom“, navodi arhitekt Darko Kolarić. Međutim, to nije sadržaj aktualnog natječaja, jer on govori o obnovi uličnih i dvorišnih pročelja.

Kao i Bauer i Kolarić ne bi rekao da obnova pročelja kakva je provođena u Donjem gradu zadnjih godina pridonosi globalnoj otpornosti zgrade na potres, ali djelomično pridonosi umanjenju štete uslijed pada elemenata obnovljenih pročelja na ulicu ili na dvorište.

„Obnova pročelja podrazumijeva obnovu fasadne žbuke, koja ima funkciju zaštitne ovojnice zgrade od atmosferskih uvjeta te dekorativnu funkciju. Prilikom obnove pročelja se, naravno, dodatno učvršćuju elementi fasadne plastike, kao što su, primjerice, krovni vijenci i drugi fasadni istaci čime se umanjuje mogućnost da fasadni elementi padnu uslijed dotrajalosti ili uslijed utjecaja snijega, kiše ili potresa“, objašnjava Kolarić.

Sanacija će trajati godinama

A da bi se ojačala konstrukcija samih zgrada na njima bi, kako veli Kolarić, trebalo obaviti radove konstruktivnog ojačanja nosivih konstrukcija zgrada – ojačanje nosive krovne građe, ojačanje svih zidanih zidova, ojačanje međukatnih ploča, odnosno drvenih grednika.

„Pojednostavljeno rečeno, riječ je o naknadnom interpoliranju ukrutnih i veznih elemenata u nosive strukture zgrada, kao što su primjerice: ubacivanje vertikalnih i horizontalnih armirano betonskih serklaža u zidane zidove, čelične zatege unutar drvenih grednika, konsolidacija zidova metodom injektiranja, dodatni elementi zatega i dodatnih vezova elemenata krovne konstrukcije, konsolidacija zidanih svodova podruma, sanacija kapilarne vlage u podrumskim zidovima“, navodi Kolarić.

U donjogradskim stanovima, međutim, postoji 100-godišnja povijest adaptacija, pregrađivanja. „Bez osuđivanja tko je što u tim zgradama napravio, trebalo bi napraviti sveobuhvatnu procjenu stanja, izraditi projekte sanacija“, navodi Bauer dodajući kako će taj posao trajati godinama.

Da situaciji unutar stanova obnova pročelja ne bi pomogla, slaže se i Andrej Marković, konstrukter.

„Samo stanje zgrade, stanje nosivih zidova nema veze s obnovom pročelja, iako ima istine u tome da bi štete bile manje da su pročelja obnovljena, jer je puno toga palo s njih“, navodi Marković. Štete unutar stambenih prostora su „zatečeno stanje“, koje ma veze s vremenom i načinom gradnje te se njihova sigurnost može ojačati kroz dugotrajan i skup proces. „To je malo ozbiljniji projekt“, zaključuje Marković.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.